Program MORT-a i UNEP-a redefinisaće tretman zaštićenih područja u CG

Istraživanje će biti aršin za buduće projekte

Definisanje adekvatnog tretmana zaštićenih područja u obalnom i priobalnom području Crne Gore cilj je trogodišnjeg projekta koji od jula 2018. godine realizuje Ministarstvo održivog razvoja u saradnji sa UN kancelarijom za zaštitu okoline sa sjedištem u Beču. Finansijsku potporu dao je Globalni fond za zaštitu životne sredine u iznosu od 1,6 miliona eura.
Objavljeno: 27. 05. 2019 - 06:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Istrazivanje ce biti arsin za buduce projekte
Foto: M. Babovic

Prema riječima nacionalnog koordinatora projekta Vasilija Buškovića, „Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema na Primorju Crne Gore“ karakterišu dvije ključne komponente. To su, kako je naveo, uspostavljanje podsistema za integrisano upravljanje obalnim i zaštićenim područjima i kreiranje okvira za upravljanje budućim morskim zaštićenim područjima (Platamuni, Katič i Ostrvo stari Ulcinj).

Fokus

-Glavni ciljevi projekta su izrada analize i izgradnja kapaciteta za upravljanje obalnim i marinskim ekosistemima, revizija postojećih zaštićenih područja i uspostavljanje novih priobalnih i marinskih zaštićenih područja s ciljem doprinosa zaštiti biodiverziteta na globalnom nivou – kazao je Bušković za Pobjedu.

On je dodao da je projekat značajan sa aspekta evropskih integracija budući da će doprinijeti sakupljanju dodatnih podataka za uspostavljanje NATURA 2000 mreže u obalnom regionu i marinskim područjima.

Projekat je odobren u avgustu 2017, implementacija je počela u julu prošle godine, a trajaće 36 mjeseci.

Prema njegovim riječima, predmet projekta je revizija 28 postojećih zaštićenih područja kako bi se procijenili koja treba brisati ili eventualno širiti, kao i tri nova područja u moru.

-Već se sprovode sakupljanja podataka za kopneni dio koji obuhvata zonu od morske obale do 400 metara nadmorske. U moru će se prikupljanje podataka odnositi na područje do dubine 50 metara. S obzirom na specifičnost morske sredine, u moru će se prvo sprovoditi geofizička mjerenja, odnosno snimanje sajd sken sonarom koji treba da obezbijedi podatke o reljefu i da identifikuje u tom reljefu karakterističe fizičke forme, pješčanu, muljevito kamenitu podlogu i zonu vegetacije sa posidonijom (muravom) koja je kao ugrožena vrste vodene biljke na Mediteranu osnov za proglašenje zaštićenog područja – pojasnio je Bušković.

On je dodao da se upravo radi na definisanju topografije morskog dna, nakon čega će uslijediti direktni zaroini za šta treba od 1. jula da bude angažovan Institut za biologiju mora iz Kotora.

-Cilj je da se u tim zonama, prethodno definisanim sonarom, „iscrtaju“ poligoni na osnovu zone rasprostranjenja posidonije gdje će se zaronima obezbijediti podaci koji nedostaju. Do sada je bilo dosta ronjenja, ali ostao je značajan dio nepokriven naročito za Stari Ulcinj – ističe Bušković.

Red poteza

On pojašnjava da projekat sadrži etape.

-Nakon sakupljanja podataka i izrade dokumentacije, Vlada treba da usvoji akta o stavljanju pod zaštitu. I da se nakon toga u trećoj godini omogući upravljaču da obavlja funkciju kroz obuku. Sve te etape, od sakupljanja podataka, njihove sistematizacije, pretakanja u studiju a potom usvajanja akta o zaštiti pa do definisanja modela upravljanja demonstriraće i postaviti standarde kako bi ubuduće trebalo da teče postupak zaštite nekog područja – zaključio je Bušković.

Komentari: 0

Novi komentar