Seriju hvale svi osim dijela ruskih medija

"Putinova borba protiv 'Černobila'"

HBO-ova mini serija "Černobil" hvaljena je na sve strane. Trenutno drži titulu najbolje ocijenjene serije u istoriji, na IMDB-u ima ocjenu 9,7 i više od 111 hiljada glasova, a The Guardian je finale serije opisao rečenicom: "Kad se prašina slegne, smatraće se klasikom."  
Objavljeno: 05. 06. 2019 - 12:49 Promjenite veličinu teksta: A A A

No, ipak ima i onih koji su pokrenuli pravi mali rat protiv te serije. Riječ je o dijelu ruskih medija koje usko povezuju s Vladimirom Putinom

The Moscow Times se tako raspisao o "Putinovoj medijskoj borbi za rješavanje problema s Černobilom".

"Činjenica da je američki, a ne ruski televizijski kanal ispričao priču o našim herojima izvor je sramote za medije naklonjene Kremlju", piše The Moscow Times i navodi primjer Komsomolskaye Pravde, najpopularnijih ruskih novina u kojima je izašla priča o tome kako "konkurenti koriste seriju da okaljaju sliku zemlje kao nuklearne sile".

U Pravdi je izašla kolumna autora Dmitrija Stešina koji tvrdi da je ideja serije da okrene evropsku javnost protiv ruskih nuklearnih projekata. Neki idu toliko daleko da na društvenim mrežama seriju optužuju za "rusofobiju".

Mediji bliski Putinu seriju kritikuju i zbog toga što sugeriše da su sovjetske vlasti oklijevale i odbijale da priznaju svoje greške, te da je to dovelo do još većih posljedica katastrofe.

Argumenty i Fakty, mediji popularni među starijim osobama, seriju su opisali kao "karikiranje, a ne istinu", a voditelj TV kanala Rossia 24 Stanislav Natanzon za seriju je rekao da "nedostaju još samo medvjedi i harmonike". 

Optužio je autore serije da su lagali da ruske vlasti nisu htjele da priznaju svoje greške i istakao članak Valerija Legasova u kojem je on 1987. kritikovao upravljanje nuklearnom industrijom, a koji su tad objavile vodeće ruske novine.

Ali nije istakao da, kad je Legasov napisao taj članak 1987. godine, urednici Komsomolskaye Pravde nisu htjeli da ga objave. Objavljen je tek dvije sedmice nakon što se ubio.

"Ako Anglosaksonci snime nešto o Rusima, to definitivno neće odgovarati istini", tvrdi kolumnista Anatolij Vaserman, Ukrajinac kojem je Putin dao rusko državljanstvo i kojeg često opisuju kao bliskog Putinu.

Oni koji se bave ovom temom pišu da Rusi ipak nemaju razloga za strah. 

"Rusi nisu prikazani kao zlikovci u 'Černobilu'. Čak i lik Borisa Ščerbina, kojeg tumači Stelan Skarsgard, izaziva mnogo saosjećanja", piše Leonid Beršidski u Blumbergu.

No, ruski kanal NTV već je objavio da snima vlastitu seriju o Černobilu i to na temelju pretpostavke da je CIA poslala agenta u zonu Černobila kako bi izvršila sabotaže, prenosi The Moscow Times.

Jedna od najboljih serija ikad

"Černobil" već prozivaju jednom od najboljih serija u istoriji. Scenarista Kreg Mazin, reditelj Johan Renk i glumačka postava predvođena Džaredom Harisom koji glumi Valerija Legasova, ključnog člana tima koji je među prvima ispravno reagovao na černobilsku katastrofu, uspjeli su svjetsku javnost ponovno zainteresovati za černobilsku katastrofu, i to više nego ikad prije, od same katastrofe 1986. godine.

Petodijelna serija u prvoj epizodi prikazuje što je sve pošlo po zlu u nuklearnoj elektrani u bivšoj Sovjetskoj Ukrajini, a zatim se bavi događajima nakon katastrofe. Prati, između ostalih, Valerija Legasova, fizičara i šefa povjerenstva koje istražuje katastrofu. Serija prikazuje koliko je tragičan incident pogodio zemlju, ali i samog Legasova. 

Legasov je bio sovjetski anorganski kemičar i član Akademije nauka Sovjetskog Saveza. On je postao ključni član vladine komisije koja je formirana kako bi se istražili uzroci katastrofe i donijeli planovi za ublažavanje posljedica. Iako je bio stručnjak za hemiju i molekularnu fiziku i nije bio specijalizovan za nuklearne reaktore, izabran je jer u trenutku katastrofe naprosto nije bilo dostupnih stručnjaka. 

Insistirao je na evakuaciji čitave populacije obližnjeg grada Pripjata, s 50 hiljada stanovnika, što je nakon početnog protivljenja ipak sprovedeno 36 sati nakon nesreće - i nakon što su, kao što je u prvoj epizodi serije prikazano, neki od stanovnika s mosta gledali požar, dok ih je radijacija zasipala.

Nije se ustručavao govoriti svojim kolegama u naučnoj zajednici, ali i novinarima, o sigurnosnim rizicima uništene elektrane. 

Dvije godine nakon katastrofe  Legasov je sebi oduzeo život objesivši se u svojoj kancelariji. Prije smrti je na magnetofonskoj traci dao svoj komentar černobilske katastrofe i otkrio neke dotad nepoznate činjenice o njoj. 

Tvrdio je da je na njega vršen politički pritisak kako ne bi otkrio inkriminišuće detalje o tome kako, zbog državne cenzure, ni operatori u elektrani nisu znali za greške u dizajnu i prethodne probleme sa nuklearnim reaktorom tipa RBMK. 

"Nikad u životu nisam vidio nešto tako užasavajuće kao Černobil. Ni blizu. Pravi horor, a sve se to zaista dogodilo. Ponekad ti televizijske drame mogu otvoriti oči o nečem što se stvarno dogodilo bolje nego bilo koji drugi medij", "Černobil je jedna od najstrašnijih serija koje sam ikad vidio, a to se zapravo dogodilo", "Černobil je remek-djelo. Ako još niste počeli gledati, morate, vjerujte mi", samo su neki od komentara oduševljenih gledalaca na društvenim mrežama.
 

Komentari: 0

Novi komentar