Vlasnik Farme magaraca u Martinićima Darko Saveljić

Jedino djeca u invalidskim kolicima mogu da jašu naše magarce

Na Farmi magaraca u Martinićima će najkasnije početkom jula biti otvoreni Centar za posjetioce i prvi Muzej magarca u Crnoj Gori. Vlasnik farme Darko Saveljić u razgovoru za Portal Analitika ističe da je ovaj projekat finansijski podržala čuvena Rokfeler fondacija sa 10 hiljada dolara.
Objavljeno: 15. 06. 2019 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Jedino djeca u invalidskim kolicima mogu da jasu nase magarce
Foto: BBC, volimdanilovgrad.me, privatna arhiva

Saveljić, po struci ornitolog, kaže da je farmu osnovao prije četiri godine sa željom da spriječi izumiranje magaraca, za koje tvrdi da su ugroženiji od pelikana.

Farma je za posjetioce otvorena vikendom, a za najavljene grupe iz škola i vrtića i radnim danima. Ulaznica je kilogram voća po osobi. 

Farmu je do sada posjetilo oko 57 hiljada ljudi. Posjetu farmi preporučuju američki veb sajt TripAdvisor i australijski turistički vodič/magazin Lonely planet

Takođe, farma je besplatno i bez naknade otvorena za djecu sa problemom autizma i djecu sa smetnjama u kretanju. Saveljić naglašava da jedino djeca u invalidskim kolicima mogu da jašu magarce. 

darko-saveljicvolimdg

ANALITIKA: Kad očekujete da će biti otvoren centar za posjetioce i Muzej magarca?

SAVELJIĆ: Uskoro, najdalje početkom jula. Ovo će biti prva farma u državi koja će imati centar za posjetioce i prvi muzej magarca u regionu. 

Magarac je dio crnogorske prirodne i kulturne baštine. Do prije tridesetak godina slovio je za najboljeg saveznika seoskih domaćinstava u krševitom dijelu države. Danas je izgubio bitku sa mašinama i postao jedna od najugroženijih životinjskih vrsta u Crnoj Gori, ugroženija čak i od ugroženog pelikana. 

Samari, burila, nezaobilazne polaroid fotografije sa magarcima na plažama, fotografije iz života magaraca u Crnoj Gori te priče iz života prve farme magaraca u Crnoj Gori biće prikazane na 108 kvadratnih metara. 

ANALITIKA: Kako je došlo do toga da ovaj projekat podrži Rokfeler fondacija, jedna od globalno vodećih privatnih fondacija koja je osnovana prije 106 godina? Na šta se konkretno odnosi podrška ove fondacije?

SAVELJIĆ: Svake godine ova fondacija otvara konkurs “Zelene ideje za zeleni biznis”. U Crnoj Gori se to sprovodi preko Fonda za aktivno građanstvo. 

Poslao sam projektnu ideju koja je prihvaćena kao jedna od tri najinteresantnije iz Crne Gore. Na regionalnom takmičenju, gdje je prezentovano 18 briljantnih ideja koje pomjeraju granice, ideja Farme magaraca o izgradnji Centra za posjetioce, s obzirom na veliki broj posjetilaca, dobila je podršku od međunarodnog žirija u iznosu od 10 hiljada dolara.   

fmm

ANALITIKA: Farma je za posjetioce otvorena vikendom, a za najavljene grupe iz škola i vrtića i radnim danima. Koliko je ljudi posjetilo farmu od njenog osnivanja u aprilu 2015.? Koliko je posjetilaca prisustvovalo tradicionalnom Novogodišnjem balu sa magarcima za djecu i odrasle u decembru?

SAVELJIĆ: Farmu je dosad obišlo više od 57 hiljada posjetilaca, a preporučuju je poznati turistički vodiči Trip advisor i Lonely planet. Vikendom imamo sve veći broj stranaca. Prošlog ljeta farmu je posjetilo više od dvije hiljade njemačkih turista…

Samo u decembru prošle godine, na četvrtom po redu Novogodišnjem balu sa magarcima za djecu i odrasle, imali smo u jednom danu više od tri hiljade posjetilaca.

Farma je otvorena za posjete nedjeljom od 10 do 13 sati, a ulaznica je kilogram voća po osobi. 

fmmevent2


ANALITIKA: Farmu vikendom posjećuju njemački turisti, zahvaljujući njenom pojavljivanju u priči o Crnoj Gori emitovanoj na njemačkoj TV SAT1. Kako Vam je pošlo za rukom da uspostavite saradnju sa američkim veb sajtom TripAdvisor i turističkim vodičem Lonely Planet, koji preporučuju posjetu Vašoj farmi?

SAVELJIĆ: Dobre ideje uvijek nađu put. Farma nije komercijalna priča: pola mlijeka koje proizvedemo doniramo, farma je besplatno otvorena za djecu sa problemom autizma i djecu sa smetnjama u kretanju. Farma je i sklonište za stare i bolesne magarce. Farma je napravljena od recikliranih ili korištenih materijala. Farma reciklira. Farma ima jedinu jestivu ulaznicu u Crnoj Gori i cilj nam je da postanemo donator za dobre ideje u poljoprivredi, zaštiti životinja i prirode uopšte. Ovakve ideje su uvijek prihvaćene od strane svih normalnih kompanija, uključujući i ove za putovanja.

darkosaveljicfarma

ANALITIKA: Vi ste po struci ornitolog. Kako ste spojili ljubav prema pticama i magarcima?

SAVELJIĆ: Poznajem jako dobro svoju zemlju. Fascinantnu. Bogatu. Sa prirodom koja ostavlja bez daha. Radim ptice solane u Ulcinju više od 20 godina. Kad sam počeo, vozeći preko Ostrosa, nijesam mogao da vozim auto od magaraca po putu. Danas ih nema. Ni u selima se nijesu gledala. Shvatio sam da su postali jedna od najugroženijih životinjskih vrsta u državi. I tako je počelo. Iz čiste želje da spriječim njihovo izumiranje.   

ANALITIKA: Na osnovu čega tvrdite da je magarac postao jedna od najugroženijih životinjskih vrsta u državi, ugroženiji čak i od pelikana?

SAVELJIĆ: Prema podacima Monstata, na Popisu poljoprivrede 2010. registrovano je u Crnoj Gori oko 500 magaraca, mula i mazgi. U međuvremenu, od naših je magaraca osnovana jedna farma u zemlji u okruženju, bilo je posjete cirkusa, a magareće meso je najjeftinije za ishranu lavova… 

Magarce su, kad smo počinjali sa otkupom, na Stočnoj pijaci u Podgorici prodavali po 25 eura a kupovali su ih mahom lovci za ishranu pasa. I tako, broj magaraca je opadao pa danas smatram da ih nema više od 150 u cijeloj državi.

ANALITIKA: Vaša Farma nudi besplatnu pomoć porodicama koje imaju problema sa autističnom djecom. Kako autistična djeca reaguju na druženje sa magarcima?

SAVELJIĆ: Farma nudi besplatnu pomoć porodicama koje imaju problema sa autističnom djecom. Druženje sa magarcima pokazalo se uspješnim u većem broju slučajeva. Takođe, s obzirom da farma poštuje prava životinja, jedino ko može da jaše naše magarce su djeca iz invalidskih kolica. Ova terapija u nekim slučajevima može mnogo da pomogne. Ove se posjete posebno najavljuju i obavljaju kad na farmi nema posjetilaca.

Terapija sa konjima i magarcima je opšteprihvaćena u tretmanima djece sa ovim problemima. I za roditelje i djecu je bitno da su u prirodi jer su opušteniji, a magarci smiruju. Djeca najprije ne pokazuju interesovanje, u svom su svijetu. Ali, kod češćih dolazaka i upornijih roditelja, djeca počinju zbližavanje, daju im hranu, neka pokazuju interesovanje da ih trimaju... Vremenom, djeca prihvate farmu kao njihov dom, naviknu se na njakanje, na nove zvukove, neka su se i zbližila sa magarcima.

Sve ovo najprije bude teško roditeljima, jer se djeca teško privikavaju na promjene. Ali upornim dolascima, rezultati su vidljivi.   

darkosaveljicdjeca

ANALITIKA: Kakve su reakcije djece koja magarca vide prvi put u životu?

SAVELJIĆ: Sva djeca vole životinje. Bez izuzetka. Problem su samo roditelji koji misle da je dijete sigurnije u šoping centru nego u prirodi. Bude i onih koji zabrane djetetu da takne magarca, jer ovaj može da mu nanese neku povredu. Srećom, mnogo je više onih koji nas posjećuju s ciljem da senzibilizuju svoje dijete, da od njega naprave ljubitelja prirode.

Djeca su, po pravilu, naši najbolji gosti. I mnogo njih plače jer neće kući, svidi im se na farmi.  

ANALITIKA: Koliko je zdravo magareće mlijeko? Kako raspolažete sa mlijekom koje proizvodite?

SAVELJIĆ: Magareće mlijeko je izuzetno zdravo. Služi za liječenje ili ublažavanje simptoma kašlja, bronhitisa, astme, eksema, alergija, psorijaze, te za oporavljanje organizma tokom zračenja ili korištenja citostatika. 

Mlijeko je jedno od najboljih pridodnih proizvoda za jačanje imuniteta. Mlijeko ima još nekih supstanci koji od njega prave antibiotsku bombu.  

Gotovo polovinu ukupno proizvedenog mlijeka doniramo za najteže bolesti i za djecu oboljelu od šećerne bolesti. Ostalo se prodaje da bi se obezbijedila samoodrživost farme.

ANALITIKA: Vaša farma je napravljena od recikliranih ili korištenih materijala. Koje su prednosti reciklaže?

SAVELJIĆ: Ovo je opštedruštveni problem u Crnoj Gori jer niko ne reciklira, niti spoznaje značaj recikliranja. Čak ni profesori koji dovode djecu na farmu.

Ipak, učinimo nešto, jer ako se djeci ponude više kontejnera, oni sa zadovoljstvom i kroz igru selektiraju otpad. Ne shvatimo li ovo na vrijeme, a već otkucavaju posljednje sekunde, neće na ovoj planeti biti mjesta i za nas i za smeće. Neko će biti suvišan.
 

Komentari: 2

JAGOŠ STANKOV.

15. 06. 2019 - 13:17

MARTINIĆKA GRADINA – CIVITA DIOCLITIANA - ode u zaborav, to mi je malo krivo. Inače, sve najbolje želim Darku i, naravno, magarcima. Dobro su se snašli, mislim magarci.
Nikolas Kosta

15. 06. 2019 - 21:11

Magare je zanemareno, a ono je simbol prezivljavanja u ovom krsu. Da je srece da ga bude i u simbolima, grbovima, svuda
Novi komentar