Rezultati istraživanja

Sedmično pojedemo jednu kreditnu karticu plastike

Prema novom istraživanju, svaka osoba sedmično unese oko 2000 komadića plastike u svoje tijelo, što na mjesečnom nivou doseže 21 gram, a godišnje 250 grama
Objavljeno: 12. 06. 2019 - 10:40 Promjenite veličinu teksta: A A A

"Nedavno sprovedeno istraživanje pokazuje veliku mogućnost da sedmično  u svoj organizam unosimo prosječno pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici. Dalbergova analiza sprovedena na australijskom Univerzitetu u Newcastleu navodi da svaka osoba sedmično unese oko 2000 komadića plastike u svoje tijelo. Na mjesečnom nivou to doseže 21 gram, a godišnje naša konzumacija plastike iznosi čak 250 grama", saopšteno je Portalu Analitika iz WWF Adria.

„No Plasticin Nature: Assessing Plastic Ingestionfrom Nature to People“ (Bez plastike u prirodi: procjena ljudske konzumacije plastike iz prirode) je prva globalna analiza koja koristi podatke iz više od 50 različitih istraživanja s temom ljudske konzumacije mikroplastike. Rezultati tog istraživanja su izuzetno važni za shvaćanje uticaja plastičnog zagađenja na ljude, te potvrđuju hitnost konkretnog djelovanja u svrhu smanjenja negativnih uticaja na ekosisteme.

Generalni direktor WWF-a Internationala Marco Lambertini poručuje: „Ovo otkriće bi trebalo probuditi vlade i podstaći ih na djelovanje. Nema plastika negativan uticaj samo na okeane, vodene tokove i morski život, već je i u svima nama. Nužno je početi djelovati na globalnom nivou i krenuti odmah rješavati ovu krizu.“

„Istraživanje ispituje štetnost plastičnog zagađenja za ljudsko zdravlje, ali moramo uzeti u obzir da su uticaji plastike puno širi problem, koji se može riješiti jedino uticanjem na izvor plastičnog zagađenja. Ako ne želimo svakodnevno konzumirati plastiku, moramo prestati proizvoditi milione tona plastičnih proizvoda, koji naposljetku završavaju u našem okruženju. Kako bi zaustavili plastičnu krizu, moramo podstaći vlade, korporacije i uopšteno potrošače na hitno i konkretno djelovanje, te postići globalni sporazum s globalnim ciljevima koji se bore protiv plastičnog zagađenja“.

Istraživanje ukazuje na širok raspon različitih uzoraka konzumacije plastike. Uzimajući u obzir ograničenja početne faze istraživanja, rezultati upućuju na globalni prosjek ljudske sedmične konzumacije plastike u iznosu od 5 grama.

Najveći izvor plastike koju unosimo u tijelo u cijelom svijetu je voda – kako flaširana tako i ona iz slavine - pri čemu su vidljive ogromne regionalne razlike, sa dvostruko više plastičnih čestica u vodi SAD-a i Indije, nego li Evrope i Indonezije. Neki od prehrambenih proizvoda s najvišom stopom plastičnih čestica su školjke, so i pivo. Rezultati pokazuju kako je problem plastičnog zagađenja univerzalan i direktno pogađa ljude, zbog čega je još gore što vlade ne pružaju odgovarajuća rješenja za sprječavanje dospijevanja plastike u okruženje i naš lanac ishrane.

Analiza poziva svjetske vlade na preduzimanje konkretnih akcija i zauzimanje glavne uloge u rješavanju problema zagađenja duž cijelog lanca snabdijevanja. Od proizvođača, do javnih tijela i samih potrošača, svi trebaju preuzeti odgovornost za krizu u kojoj se nalazimo.

WWF sprovodi globalnu peticiju kojom se poziva na pravno obavezujući sporazum o zagađenju mora plastikom,a za koju je već prikupio preko pola miliona potpisa. Sporazumom bi se  uspostavili nacionalni ciljevi i tražilo transparentno izvještavanje kompanija. Osim toga, sporazum bi trebao osigurati finansijsku i tehničku podršku zemljama s niskim prihodima kako bi se povećao njihov kapacitet za upravljanje otpadom.

„Danas, u vrijeme podizanja globalne svijesti o štetnosti mikroplastike na okolinu, ovo istraživanje po prvi put pokazuje precizan izračun stope ljudske konzumacije plastike. Razvijanje metode pretvaranja broja čestica mikroplastike u mase pomoći će u određivanju potencijalnih toksikoloških rizika za ljude“, kaže dr. Thava Palanisami, suvoditeljica projekta i istraživačica plastike na Univerzitetu u Newcastleu.

Konzumacija plastike je samo jedan od mnogih problema plastične krize. Ona predstavlja veliku prijetnjuza divlje životinje zbog uplitanja u otpad i uništavanja staništa. Uz sve to, plastično zagađenje ima i štetne ekonomske posljedice, sa godišnjim uticajem na morsku ekonomiju u iznosu od 8 milijardi američkih dolara, prema podacima UN-ovog Programa za okolinu (UNEP).

Više o kampanji „Plastična dijeta“ pronađite na http://www.wwfadria.org/ne_plastici/.

Komentari: 1

tetrapak

12. 06. 2019 - 16:42

Izbacamo paketice.
Novi komentar