Bruto fakturisana premija osiguranja za četiri mjeseca tekuće godine povećana 17,6 odsto

Građani i dalje više osiguravaju imovinu nego život

Prema posljednjim podacima, za zemlje članice EU bruto fakturisana premija po stanovniku u 2017. iznosila je 2.030 eura, dok je u Crnoj Gori 131,4 eura
Objavljeno: 17. 06. 2019 - 06:15 Promjenite veličinu teksta: A A A

Građani Crne Gore i dalje mnogo više osiguravaju imovinu nego svoj život. I pored toga što premija osiguranja raste iz godine u godinu, daleko smo od stanja u Evropskoj uniji. Agencija za nadzor osiguranja inicirala je izradu komunikacione strategije za jačanje kulture osiguranja u Crnoj Gori i veću informisanost građana o njegovim prednostima koja bi trebala da bude gotova do kraja tekuće godine. Direktorica Agencije za nadzor osiguranja Biljana Pantović Pobjedi je kazala da tržište osiguranja u našoj zemlji stabilno i kontinuirano bilježi rast i pozitivne trendove.

- Na osnovu posljednjih raspoloživih preliminarnih podataka za prva četiri mjeseca tekuće godine, ukupna bruto fakturisana premija osiguranja bilježi rast od 17,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine i iznosila je 29,9 miliona eura - objasnila je ona. Gotovo isti rast u procentima su zabilježili u neživotnom i životnom osiguranju.

- Bruto fakturisana premija u neživotnim osiguranjima iznosila je 25,1 milion eura, što predstavlja rast od 17,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine kada je bila 21,3 miliona eura. Ovom rastu najviše je doprinio rast premije u vrsti ostala osiguranja imovine u nominalnom iznosu od 1,3 miliona eura ili 89,8 odsto i kod osiguranja života za 665,2 hiljade eura, odnosno 18,2 odsto. Bruto fakturisana premija životnih osiguranja ostvarila je rast od 17,1 odsto i iznosila je 4,8 miliona, dok je u prethodnoj godini iznosila 4,1 milion eura - kazala je Pantović.

DOMINIRA NEŽIVOTNO

Ona ističe da je i dalje dominantno učešće neživotnih osiguranja od 83,9 odsto. Bruto premija životnih osiguranja iznosi 16,1 odsto.

- Agencija za nadzor osiguranja je prepoznala potrebe i šanse daljeg razvoja tržišta osiguranja, jačanje kulture osiguranja i veće informisanosti javnosti i inicirala izradu komunikacione strategije za jačanje kulture osiguranja u Crnoj Gori i veću informisanost građana o prednostima osiguranja koja bi trebala da bude gotova do kraja 2019. godine. Plan je da se implementacijom strategije poveća svijest građana kada je osiguranje u pitanju i nastavi značajniji trend rasta premije osiguranja - kaže Pantović.

Ona podsjeća da osiguravajuće kuće u Crnoj Gori pružaju osiguranje od različitih nepredviđenih događaja: požara, udara groma, poplave i drugih elementarnih nepogoda, provalne krađe i razbojništva... Ali i od događaja kao što su nedovoljni prihodi u starosti ili potreba za dodatnom zdravstvenom zaštitom. - Kada uzmemo u obzir sve moguće rizike koji nas svakodnevno okružuju, potreba za većim nivoom zaštite kroz osiguranje nailazi na razumijevanje građana i privrednih subjekata, što se pozitivno odražava na rast premije.

Ali, još ne možemo govoriti o ekspanziji osiguranja, ali definitivno jača svijest javnosti o prednostima osiguranja, što nas raduje - kazala je Pantović. Na pitanje koliko Crna Gora zaostaje u ovom segmentu za razvijenim zemljama, direktorica odgovara da smo na značajno nižem nivou. -Prema zadnjim dostupnim podacima za zemlje članice EU bruto fakturisana premija po stanovniku (poznata kao gustina osiguranja) u 2017. iznosila je 2.030 eura, dok je u Crnoj Gori 131,4 eura.

Ovi podaci navode na zaključak da je gustina osiguranja u Crnoj Gori još na značajno nižem nivou od zemalja članica EU. Potencijali za dalji razvoj osiguranja su veliki, naročito u dijelu životnog osiguranja - ocijenila je Pantović.

RIZIK ODREĐUJE CIJENU

Direktorica podsjeća da je cijena proizvoda osiguranja određena rizikom ili kombinacijom rizika koji se tim pokriva, kao i uslova pod kojima se oni pokrivaju. Zbog toga, kako je istakla, nije moguće komentarisati cijene osiguranja i upoređivati ih bez prethodnog upoređivanja rizika koji se tim osiguranjem pokrivaju i uslova pod kojima se rizici pokrivaju.

- Agencija za nadzor osiguranja ne reguliše cijene osiguranja i ne daje saglasnost na njih, već ocjenjuje adekvatnost cijena u osiguranju sa aspekta njihove dovoljnosti za pokriće budućih šteta koje mogu nastati po osnovu zaključenih ugovora o osiguranju. U dijelu obaveznih osiguranja u saobraćaju, osiguravajuće kuće koje obavljaju ove vrste poslova dužne su da Agenciji dostavljaju tarife premije i premijski sistem, odnosno cijenu osiguranja i strukturu te cijene, radi provjere usklađenosti sa zakonom, aktuarskim načelima i pravilima struke osiguranja- objašnjava direktorica.

Na pitanje kod koje vrste osiguranja se očekuje najveći rast u narednom periodu, Pantović kaže da bi to trebalo biti u životnom. - Tržište osiguranja u Crnoj Gori bilježi rast i pozitivne trendove u 2019. i očekuje se da se taj trend nastavi i u narednom periodu posebno u dijelu rasta premije životnog osiguranja i unapređenja kvaliteta proizvoda koji se nude - objasnila je ona.

Pantović je, odgovarajući na pitanje o osiguranju državne imovine, saopštila da Agencija ne posjeduje te podatke. -Agencija za nadzor osiguranja ne posjeduje ove podatke, odnosno društva za osiguranje nijesu u obavezi da Agenciju zasebno izvještavaju o osiguranim rizicima zavisno od vlasništva, niti Agencija prikuplja podatke po ovim kategorijama osiguranika - objasnila je ona.

Tri vazduhoplova, 16 plovila

Broj životnih osiguranja, po podacima Agencije, je 46.082 a dopunskih osiguranja uz osiguranje života 35.383, odgovornosti od upotrebe motornih vozila 92.573 a osiguranih motornih vozila 5.725. Na kraju aprila je takođe bilo 18.518 putnih osiguranja, osiguranja od nezgode 13.353, a zdravstvenog 11.231. Osiguranje imovine od požara i drugih nezgoda 4.324. Kod osiguravajućih kuća su 16 osiguranja plovnih objekata i 403 od odgovornosti za upotrebu ovih objekata. Osigurana su i tri vazduhoplova i pet od odgovornosti za njihovu upotrebu. Na spisku je i 525 osiguranja kredita, 69 od jamstava i 586 od finansijskog gubitka.

Komentari: 1

EU 2.030 €

17. 06. 2019 - 07:41

To je u EU jedna mjesecna plata a u mrcenegro godisnja neto zarada . Cak i u ekonomski jacim zemljama dodje covjek u situaciju da mora raditi samo za osiguranja a kod nas moze samo bogu da se pomoli i nada da mu se nece nesto desiti . E jedino sto mora osigura .
Novi komentar