POVODI: Iz pravnog ugla o institutu svjedoka saradnika u Crnoj Gori

Kad je motivacija sloboda, ima i laži

U klimavom sudskom postupku, gdje se dovodi u pitanje dokazni materijal, gdje zločin nije jasno razriješen, kad su izgledi za osuđujuću presudu minimalni ili kad je potrebno da se razjasni što se događalo unutar jedne kriminalne organizacije, krunsku ulogu ima svjedok saradnik. 
Objavljeno: 17. 06. 2019 - 06:20 Promjenite veličinu teksta: A A A

 On, kao čovjek iz kriminalnog miljea, pun tajni, sklapa nagodbu sa tužilaštvom - njegovo je samo da ,,propjeva“, a zauzvrat dobiće manju kaznu.   Advokat Lazar Aković smatra da je institut svjedoka saradnika jedan od značajnijih mehanizama koje istražitelji u svijetu, ali i kod nas koriste u borbi protiv organizovanog kriminala.

POOŠTRAVANJE KAZNI

- U namjeri da suzbiju vršenje najtežih krivičnih djela, savremena zakonodavstva pored pooštravanja propisanih kazni, daju osumnjičenim i okrivljenim osobama određene pogodnosti s ciljem da ih pridobiju za saradnju sa organima krivičnog gonjenja - pojašnjava Aković.

On navodi da je krunski svjedok, svjedok pokajnik ili svjedok saradnik, kako god ga zvali, novi institut u našem krivičnom zakonodavstvu, te možemo reći da je samim njegovim unošenjem u ZKP zahtjev za pravdom kao i u svim savremenim državama u apsolutnom smislu ustuknuo pred potrebom za efikasnošću u borbi protiv krivičnih djela koji udaraju u same temelje društvene zajednice. - Institut svjedoka saradnika je itekako zaživio u crnogorskoj pravosudnoj praksi. Međutim, mislim da je neznatan broj krivičnih postupaka u kojima učestvuju svjedoci saradnici pravosnažno okončan. Uglavnom su svi postupci u toku - naglašava Aković. 

On se prisjeća da se na početku na ovaj institut nije gledalo sa simpatijama, s obzirom da je Crna Gora tradicionalno društvo.  Aković navodi da su se okrivljeni teško odlučivali za ovaj status, jer smo kao tradicionalno društvo bili skloni da ih olako kvalifikujemo i etiketiramo kao ,,špijune“. - Spoznajom da se na taj način staje na put svim vidovima ozbiljnog kriminala, te da takvi ljudi doprinose utvrđivanju istine, da su se pokajali zbog svog učešća u krivičnim djelima, njihov imidž u javnosti se više ne dovodi u pitanje - rekao je Aković.

MOTIVI

Dodaje da postoje razni motivi za izvršenje krivičnih djela i razni profili ličnosti koji vrše krivična djela, tako da javnost umije to da prepozna i da razumije odluku posebno onih čestitih ljudi koji su se ogriješili o zakon i što žele da se pokaju. Njegov kolega, advokat Miloš Vu k s a n o v i ć   p r i m j e ć u j e da svjedok saradnik nije institut koji se previše puta koristio u krivičnim postupcima pred sudovima Crne Gore, ali da je uvijek takvo svjedočenje izazvalo buru i podijeljenost u javnosti po pitanju istinitosti takvog svjedočenja. 

- Sa jedne strane nedovoljna količina dokaza ili najčešće nepostojanje dokaza za osudu lica iz kriminalne organizacije, za tužilaštvo predstavlja podstrek da se pristupi traženju lica koje bi prihvatilo status svjedoka saradnika - navodi Vuksanović.  U takvim slučajevima pribjegava se psihološkim metodama kako bi se ,,slomio“ osumnjičeni ili okrivljeni i satjerao u ćošak.  - Takvom licu njegova potencijalna pozicija u slučaju optuženja prikaže se kao bezizlazna, što motiviše budućeg svjedoka saradnika da mu takav status posluži kao posljednja slamka spasa da nakon eventualnog presuđenja ne ode na dugogodišnju robiju - napominje Vuksanović.  Upravo zbog svega toga, Vuksanović upozorava da može doći do zloupotreba. 

- Ovakvi uslovi za dobijanje statusa svjedoka saradnika u jednom, slobodno se može reći, nesavršenom pravosudnom sistemu kao što je naše, skloni su izvjesnoj zloupotrebi i takvo lice, prema mom mišljenju, ni na koji način ne može biti od koristi za dokazivanje istine - naglašava Vuksanović.  Dodaje da istina kao životno, a i procesno vrhovno načelo, ne može biti u rukama jednog takvog svjedoka, kojeg ne motiviše istina već kakva takva slamka spasa. - A čim ga ne motiviše istina, istina je već u dovoljnoj mjeri kompromitovana i vjerovatno vrlo često istina svjedoka saradnika nije prava i puna istina, već ona verzija koja će zadovoljiti formu krivičnog postupka u pravcu osude lica iz kriminalne organizacije - upozorava Vuksanović.

Nakon što je iznio svoja saznanja i ,,oslobodio dušu“, svjedok saradnik se suočava sa drugim problemima.  Kuda nakon ozbiljnih optužbi na račun prijatelja, saradnika, organizatora kriminalne grupe? Gdje se sakriti? 

Vuksanović navodi da u zavisnosti od opasnosti koja mu zbog svjedočenja potencijalno prijeti, život svjedoka saradnika može se promijeniti iz korijena.  On može dobiti nov identitit, kao i članovi njegove najuže porodice, kako bi se na taj način spriječila odmazda zbog dobijanja statusa svjedoka saradnika i pomoći koju je dao tužilaštvu u gonjenju i osudi lica iz kriminalne organizacije. Njegov kolega Aković podsjeća da je jedan od načina koji koriste savremene države i međunarodna zajednica za uspješniju borbu protiv izvršilaca teških krivičnih djela stvaranje zakonskih mehanizama koji dozvoljavaju da tužilac pod određenim uslovima odstupi od principa legaliteta krivičnog gonjenja, a to su svakako posebni slučajevi, kada to zahtijeva veći javni interes.

PRAKSA

- U ovakvim slučajevima radi se o specifičnoj primjeni načela oportuniteta od krivičnog progona za osobu koja je na određeni način bila umiješana u izvršenje krivičnog djela, ukoliko takva osoba sarađuje sa organima gonjenja u smislu davanja podataka, informacija i dokaza koji imaju presudnu ulogu u otkrivanju teških krivičnih djela i procesuiranja njihovih izvršilaca - kazao je Aković. 

On navodi da uporedna praksa pokazuje da se upotrebom ovog instituta, i pored iskazanog ograničenja, ipak dolazi do rezultata koji su se sa stanovišta društvene korisnosti pokazali opravdanim, iako pravda u određenom stepenu trpi, jer ima odredba koja propisuje da se učinilac krivičnog djela (svjedok saradnik) oslobađa od odgovornosti, odnosno odustaje se od krivično pravnog gonjenja u odnosu na svjedoka saradnika (član 129 stav 1: ,,Svjedok saradnik koji je sudu dao iskaz u skladu sa odredbama člana 126 ne može biti gonjen za krivično djelo organizovanog kriminala za koje se vodi postupak“). - Međutim, ima jedna značajna odredba koja pozicionira svjedoka saradnika tako da se ne prelazi tačka koja se ne smije preći. ZKP izričito zabranjuje da svjedok saradnik može biti osoba za koju postoji osnovana sumnja da je organizator ili vođa kriminalne organizacije - podsjeća Aković. 

On dodaje da svjedok saradnik ne može biti oslobođen od dužnosti svjedočenja, on mora položiti zakletvu i mora dati iskaz o svemu što mu je poznato i ništa ne smije prećutati. Aković pojašnjava da onda vijeće nadležnog suda donosi rješenje kojim se osumnjičeni ili okrivljeni određuje kao svjedok saradnik.  U tom aktu se navodi da se protiv svjedoka saradnika neće pokrenuti ili nastaviti krivični postupak, ali se navodi i priroda i sadržaj saradnje koju će pružiti svjedok saradnik kao i uslovi pod kojima se rješenje može ukinuti.

- Kad sud utvrdi da je svjedok saradnik dao iskaz u skladu sa predviđenim pravilima, državni tužilac odbacuje krivičnu prijavu ili odustaje od krivičnog gonjenja zavisno od faze postupka - pojasnio je Aković.  On napominje da se prednosti ovog instituta ogledaju u tome što i stranke i sud, pod uslovom da je svjedok saradnik kredibilan, vrlo efikasno i činjenično utemeljeno dolaze do saznanja šta je istina u predmetu, i u ranoj fazi postupka opredjeljuju se kakvu će procesnu strategiju činjenično i pravno koncipirati. 

- U ZKP-u postoji odredba da se samo na iskazu svjedoka saradnika ne može donijeti osuđujuća odluka. Time zakonodavac pravi branu zbog mogućih zloupotreba tog instituta. Za svjedoka saradnika nije sporno da ima interes da krivični postupak teče u određenom pravcu, te da je on i terminološki posmatrano u jednom posebnom ,,kooperativnom“ odnosu prije svega sa državnim tužiocem i otuda i njegov naziv ,,svjedok saradnik“, tako da je tim prije potrebna dodatna opreznost suda prilikom dokazne ocjene njegovog iskaza - kazao je Aković. 

Komentari: 1

satjeraju ga u cosak

17. 06. 2019 - 07:09

I onda mu Miljivoje izdiktira sta treba da kaze mada to veze nema sa istinom i logikom i za to ne postoji apsolutno nikakav dokaz . I na tome se bazira presuda ?! Na neprovjerenim lazima kriminalca i monstruoznim kostrukcijama SDT .
Novi komentar