Prvi treninzi iz Agilnog i Scrum poslovanja u Crnoj Gori održani su u organizaciji „Agile Humans“ iz Beograda. Na njima su polaznici stekli znanja Scrum Master-a i Product owner-a.
Nakon ovih treninga održaće se i okupljanje agilne zajednice Crne Gore u HUB-u Digitalna fabrika, 20. juna 2019. godine, sa početkom u 18 sati i 30 minuta.
„Najprostije rečeno radi se o novom načinu upravljanja poslovanjem koji podrazumijeva neke drastične promjene u odnosu na to kako se radilo do sada vjekovima u nazad“, objašnjava Agilno i Scrum metodologiju Nikolić.
Ona navodi da Agilno i Scrum odgovaraju novom dobu brzog tehnološkog razvoja i sve bržeg protoka informacija i ističe da ljudi ne mogu više da rade kao zasebne jedinke već moraju da rade u timovima koji brže isporučuju proizvode na tržište.
„Kada smo došli i organizovali meet up shvatili smo da postoji solidan procenat kompanija u Crnoj Gori koje već rade nešto od toga. Možda nije na najzrelijem stupnju implementacije, ali rade. Polaznici su ljudi koji su već u nekoj mjeri ili čuli ili dijelom i primjenjuju ovaj način poslovanja. Naravno ima i ljudi koji su samo zainteresovani, ali uglavnom su to oni koje možemo smatrati early adopter-ima. Naime, ljudi koji već imaju neko znanje i žele ga sistematizovati, i na kraju krajeva sertifikovati. To je takođe važan korak pošto se ovo nigdje ne uči, ne postoji diploma. Zato je ovo jedini način da se stekne i znanje i neka vrsta legitimiteta kroz sertifikat“, ističe Nikolić.
Ove metodologije poslovanja korijene vuku iz poslijeratnog Japana koji je raspolagao skromnim resursima sa jedne i sve većim zahtjevima brzorastuće ekonomije sa druge strane. Prva je krenula Toyota sa svojim Toyota production system-om koji je kao krajnji cilj imao učiniti proizvodnju efikasnijom kako bi se što brže odgovorilo na povećanu potražnju automobila u zemlji. Sistem koji su stvorili nazvali su Kanban.
„Agilno i Scrum nastali su kada je IT sektor preuzeo Kanban iz auto industrije i prilagodio ih za svoje potrebe. Zatim je softverska industrija krenula takođe putem ubrzavanja rada i prilagođavanja brzim promjenama, jer više se nije moglo raditi po nekom dugoročnom planu zbog promijena koje su se brže dešavale. Bilo je potrebno prilagoditi se promijeni dovoljno brzo, što dugoročni planovi nijesu omogućavali“, navodi Nikolić.
Softveraši su razvili novi način rada u ciklusima koji jako kratko traju i zovu se sprintovi.
„Sprint je period u kojem veći broj ljudi različitih znanja prave jedan dio proizvoda, jednu iteraciju proizvoda, nešto što ima vrijednost i može se pustiti korisnicima da se testira. Prešlo se sa komandno kontrolnog sistema gdje jedna osoba sve zna i govori drugima što da rade na sistem u kome većina ljudi zna mnogo i neophodna je njihova saradnja. Tako smo došli do modela inspect - adapt (ispitaj – prilagodi)“, objašnjava Nikolić.
Nakon tehnoloških kompanija Agilno i Scrum počeo se primjenjivati u finansiskoj industriji, marketinškim kućama i medijima poput BBC-ja.
„U većim kompanijama Agilno i Scrum primjenjuju se tako što se pravi skalirani model koji ima fraktalnu strukturu zatim se pravi hijerarhija timova gdje su svi timovi Scrum timovi. Taj sitem nema jaku strukturu i veoma je decentralizovan, tj. hijerarhije nijesu duboke. U njemu nema komande. Naređivanje je ustupilo mjesto dogovaranju“, navodi ona.
Riječ Scrum, preuzeta iz američkog fudbala, pojavila se 1986. godine u jednom članku koji su napisala dva japanska profesora zaposleni u Toyota-i koji su je upotrijebili kao metaforu novog načina rada.
Kako navodi Nikolić u članku su objasnili da „više ne trčimo štafetu već trčimo svi zajedno kao tim bacajući lopticu naprijed i nazad i tako dovodimo loptu do cilja“.
„Zatim je Džef Saterlend, američki vojni inžinjer, koristeći njihovu ideju napravio metodologiju primjenjivu u proizvodnji softvera. Definisao je jasna pravila, sastanke, ishode, kao i tri uloge koje imamo u okviru Scrum-a. To su Product Owner, Scrum Master i Development Team“, kazala je ona.
Dodaje da se Scrum timovi okupljaju oko nepostojećeg proizvoda kako bi ga napravili, dok se proces proizvodnje odvija u segmentima kako se ne bi pravio veliki plan koji je teško izmjeniti ukoliko zatreba.
„Scrum je primjenjiv dokle god postoji proizvod koji je inovativan. On ne mora nužno biti tehnološki proizvod. To može biti bilo što, kao na primjer novi studijski program“, naglašava Nikolić.
Ona podsjeća da u svijetu već postoje Agilni gradovi koji razvijaju javne politike na agilan način i da Agilno i Scrum imaju sve veću ulogu u javnoj upravi, posebno na lokalnom nivou.
Neki gradovi poput San Hozea u Kaliforniji i Barselone u Španiji imaju potpuno agilnu upravu u servisnom dijelu gdje je zastupljena primjena tehnologije.
Nikolić navodi da zbog nedostatka edukacije IT kompanije u regionu kaskaju u primjeni Agilnog i Scrum poslovanja, ali ne mnogo jer, prema njenim riječima „ima dosta nezrelih implementacija i na zapadu“.
„Na meet up-u koji smo organizovali prije treninga bili su ljudi iz IT kompanija u Crnoj Gori koji ne samo što imaju zrelu implemetaciju već imaju i neke zrele probleme koji traže neke naprednije tehnike i naprednije znanje“, istakla je.
„Ipak čini mi se da je ubrzan rast kompanija koje prelaze na Agilno i to će se nastaviti“, zaključuje Nikolić.
