Od 21. decembra prošle godine kada su dobili licence za usluge koje su nedostajale u sistemu socijalne i dječije zaštite na nivou države, poseban naglasak stavljaju na dva servisa koja Crna Gora nije do sada imala, kazao je direktor Dječijeg doma Vladimir Delić.
„Već u januaru imali smo zahtjev za prijem u prihvatilište, kapacitet je pun (šestoro djece). To je privremeni oblik zaštite djece koji se primjenjuje na period do devet mjeseci, a po rješenju jednog od Centara za socijalni rad sa prostora naše države. Kada je riječ o nacionalnoj SOS liniji, ona je od starta aktivna u periodu od 13 do 21 sat. To je termin odabran po preporuci naših supervizora jer je, prema dosadašnjem iskustvu, to period kada se djeca najviše obraćaju za pomoć u zemljama u okruženju. Zadovoljni smo brojem poziva koji su uglavnom, do sada, testirajući. Krajem školske godine promovisali smo usluge servisa na nivou gradskih škola u Herceg Novom, Kotoru, Risnu, Tivtu. Nakon toga, broj poziva je upetostručen tako da jedan značajan broj djece nam se javlja i traži savjete, ne samo kada je riječ o nasilju, već i pravne i ljubavne i razne druge. Nisu samo djeca pozivaoci, imamo i odrasle koji se obraćaju za savjet“, kazao je Delić.
Kako bi mogli kavlitetno da pružaju usluge u novim servisima, zaposleni su prošli niz specijalizovanih edukacija koje su bile usko vezane za pomenute usluge.
„Pred otvaranje SOS linije, zaposleni su imali obuku u nacionalnoj SOS liniji Srbije. Oni su nam pružili obuku koja je akreditovana i koja ima svjetsku licencu. Preko konsultanata i Unicefa za Crnu Goru obezbjeđena je stručna edukacija koju je Engleska licencirala kao najbolju obuku za nacionalnu telefonsku liniju, a koju je prošlo 15 naših zaposlenih. Obuka je bila specifična i zahtjevna, a koja je pored praktičnog dijela obuhvatala i 70 sati praktičnog rada, tako da su zaposleni išli u Beograd i javljali se pozivaocima SOS linije Srbije, kako bi stekli praksu. Odmah po povratku, otvorena je i naša nacionalna linija“, objasnio je direktor Delić.
Kada je riječ o urgentmom smještaju u prihvatilištu, Delić ističe da su, uz pomoć Zavoda za dječiju i socijalnu zaštitu, zaposleni prije tri nedelje bili na stručnom seminaru kojem su prisustvovali predstavnici svih centara za socijalni rad na nivou Crne Gore.
„Kroz obuku su definisani uslovi za smještaj u prihvatilište, kao i kategorije djece. Moram da pohvalim zaposlene i da im se zahvalim na svim aktivnostima koje preduzimaju. Mi smo licencirani kao ustanova, svi zaposleni koji su prošli obuke imaju licence u oblasti socijalne i dječije zaštite i imaju više nego potrebna znanja za pružanje ovih usluga kojima se bavimo“, objasnio je Delić.
Nakon boravka u prihvatilištu, Centar za socijalni rad preduzima dalji korak. U tom periodu, kao prvi korak centri rade na osnaživanju porodice i jačanju njihovih kapaciteta da bi se djeca vratila u biološku porodicu.
Ukoliko tu postoji rizik, traži se hraniteljska porodica, pa tek onda može da dođe do institucionalnog smještaja djece u dječiji dom ili neki drugi oblik dječije zaštite. Zaposleni dječijeg doma obavljaju detraumatizaciju djece po pitanju nasilja i neko su ko je aktivan učesnik u praćenju kontakta sa roditeljima i rodbinom, i neko ko pokušava da osnaži te veze. I nama je kao i Centru za socijalni rad u opisu posla da se biološka porodica osnaži i da se omogući da se djeca vrate njima.
Sva tri servisa su realizova u planu transformacije, a u drugom koraku planirano je otvaranje Centra za hraniteljstvo.
„Na sjednici Vlade smo proširili djelovanje na ove usluge koje sada pružamo, a fomirana je i radna grupa koju čini predstavnik Ministarstva rada i socijalnog staranja Svetlana Sovilj, predstavnica Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu Violeta Mrkić, Marela Savić i ja kao predstavnici ustanove. Zaduženi smo da pravimo drugi korak transformacije a to prije svega podrazumjeva Centar za hraniteljstvo pa ćemo u narednim koracima pokušati da budemo mi, kao ustanova nosilac funkcije hraniteljstva na nivou države. Bićemo baza svih podataka o djeci, hraniteljima, obuci zaposlenih u centrima za socijalni rad i ustanovama koje će se baviti hraniteljstvom, zatim o obukama hraniteljskih porodica i slično. Pred nama je period koji će biti veoma težak i zahtjevan, a li s obzirom na to da smo već preduzeli određene izazove i riješavamo ih korak po korak, ne sumnjam da će Dječiji dom i ovako izazovan ispit položiti“, istakao je Delić.
Intencija je da se u Dječijem domu smanjuje broj djece, štićenika koji su na rezidencijalnom smještaju, koji su lišeni su roditeljskog staranja.
„Moram da kažem da je to broj koji varira i sada je u Domu 100 dejce. Taj proces ne zavisi samo od nas, to jeste naša intencija ali ponekad je institucionalni smještaj djece neophodan. Po mom skromnom mišljenju, taj broj će uvijek biti na nivou od 80 do 100 djece. Prema zvaničnima podacima Doma, u Izvještaju o radu, bilo je 105 djece tokom prošle godine, do 3 godine jedno djete, od 3 i više je znatno veći broj. Primljeno je 11 štićenika, 4 urgentno, 7 po proceduri. Dom je napustilo 29 štićenika, tri zbog punoljetsva, 17 zbog povratka u biološku porodicu, jedno usvojenje, tri nesrodnička hraniteljstva, dvoje je premješteno u drugu ustanovu, i tri štienika su premještena u drugu ustanovu zbog punoljetstva“, navodi Delić.
Veoma je bitna podrška djeci koja Dom napuste zbog punoljetsva i počinju zahtjevan proces osamostaljivanja.
„Kao ustanova, imamo neformalni pravilnik a to je da djeci koja dobiju rješenje o prekidu institucionalnog smještaja, uplaćujemo jednokratnu pomoć od 250 eura. Takođe, sve što je potrebno a odnosi se na hranu, higijenu, posteljinu i slično, mi im obezbjedimo na nivou koji je vidan i značajan. Ukoliko djeca ostaju na teritoriji Herceg Novog, pokušavamo da im nađemo zaposlenje i smještaj. Imao sam jedan otpust, djevojka je zaposlena u hotelu Palmon bay, oni su joj obezbjedili smještaj, tako da je ona izašla iz doma uz preduslov da ima zaposlenje i smještaj. Što se tiče drugih stvari, djeci oročavamo dječije dodatke, oni imaju otvorenu štednju tokom boravka u domu i to, u zavisnosti od godina provedenih u Domu, bude značajna sredstva koja oni mogu podići po izlasku. Centri za socijalni rad prilikom donošenja rješenja o prekidu smještaja donose i rješenja o materijalnom obezbjeđenju na nivou četvoročlane porodice čiji su štićenici korisnici na period od pet godina. Kad izađu, djeca imaju osnov koji naravno uz pomoć i kontrolu Centra i organa hraniteljstva, može daim bude odskočna daska u periodu osamostaljivanja i prelasku sa institucionalnog na samosatalni život. Trudimo se da im budemo pri ruci koliko je moguće. Bude djece koja se ne snađu u osamostaljenju, bude i veoma dobrih primjera djece koja su izašla iz doma i nastavila sa radnim aktivnostima i školovanjem, koji su postali uspješni građani, nevezano za obrazovanje već i za ljudske osobine“, naglasio je.
Značajan je i broj djece koja su iskazala želju za daljim školovanjem u prethodnim godinama, kazao je Delić.
„Moram se pohvaliti da smo prošle godine na katedri za predškolsko vaspitanje imali najboljeg studenta na banjalučkom Univerzitetu, djevojčice koja je bila kod nas preko 15 godina. Njen brat nam se javio da je diplomirao na Vetrinarskom fakultetu i postao dakle doktor veterine. Imamo i u Podgorici par djece koja studiraju, očekujemo ih sada tokom raspusta da dođu i da nas obiđu, imamo djecu studente i na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Zadovoljstvo je što imamo širom Crne Gore ali i dalje, djecu koja su bila naši štićenici a sada su studenti, koji su nastavili da ulažu u sebe. To nas izuzetno raduje, imamo dosta djece koja su uspješna, ali opet ponavljam, imamo i djecu koja su sa srednjim obrazovanjem a koji su vrlo uspješni i ugledni, a svi zajedno su značajni jer ih vaspitavamo da budu dobri ljudi, pa tek onda pokušavamo da ih usmjerimo kroz obrazovni sistem gdje osjetimo da su njihovi afiniteti najači“, kazao je on.
„Svaki njihov uspjeh je uspjeh Doma i menadžmenta. I mi se hvalimo time jer to je uspjeh našeg grada kada ta djeca postani uspješni u bilo kojem dijelu i da su postali uspješni roditelji. Mi smo tada zadatak ispunili kada oni postanu značajni i važni“, zaključio je direktor Vladimir Delić.
