Iz Centra za stručno obrazovanje, pak, tvrde da su pozicije pojedinih predmeta jasno određene potrebama obrazovnog programa ponaosob, te da izuzev pet obaveznih programa, pozicije ostalih se definišu u skladu sa stadardima zanimanja koje pišu poslodavci.
NASTAVNICI
Predsjednik Udruženja i član Sindikata prosvjete Slobodan Savović tvrdi da izmještanje istorije, geografije, sociologije, filozofije i pojedinh umjetničkih predmeta ne može ni u jednom smislu koristiti i biti u interesu učenika, već da će neinformisanje iz ovih oblasti kroz obrazovni sitem usloviti da će nove generacije biti prepuštene sebi, a ,,stavove i vrijednosti će usvajati pod uticajem društvenih mreža i drugih masovnih medija“. On postavlja i pitanje da li Centar za stručno obrazovanje ovakvim postupanjem pokušava da od nas napravi buduće dobre radnike za njemačko i francusko tržište.
- Mi kao Udruženje pokušaćemo da stručnoj i laičkoj javnosti objasnimo koliko je ovo štetno, jer upravo su znanja koja pružaju ovi predmeti važna za formiranje ličnosti pojedinaca. Ako to nemate, onda imate zombije ili robote koji će biti podesni za izvoženje na tuđa tržišta rada – kazao je Savović za Pobjedu.
Komentarišući aktuelne potrebe našeg tržišta rada i zahtjeve koje ono nameće pred obrazovni sistem, Savović ocjenjuje da je ono zakržljalo i traži dominantno manuelnu radnu snagu, što, kako smatra, ne bi trebalo da bude vodilja u formiranju budućih generacija.
- Koje tržište rada Crne Gore? Traže piljare i slično. Hoćemo li se voditi interesima našeg tržišta rada koje jeste sada ili ćemo probati da proizvedemo nove naraštaje za neku ekonomski jaču, profitabilnu Crnu Goru – poručio je Savović.
Najavio je da će se Udruženje na sve načine boriti da ukaže na štetnost ovakve reforme I poziva čelnike nadležnih insitucija da još jednom razmisle I konsultuju struku.
CENTARDirektor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković pojašnjava da metodologija jasno definiše postojanje pet obaveznih predmeta od interesa za državu koji se morajuizučavati u okviru svakog obrazovnog programa – maternji, engleski, matematika, fizičko i informatika, dok se ostali definišu kasnije na osnovu standarda zanimanja.
- Poenta je u tome što su istoričari i geografi naučili da oni pišu obrazovne programe za nekoga tamo. Vremena su se promijenila i standard zanimanja piše poslodavac, jer tačno definiše šta to zanimanje treba da zna. Ne jedan, pet ljudi iz privrede tačno piše što na primjer automehaničar ili konobar ili kuvar treba da znaju. Nema jednog obrazovnog programa da minimum 50 ljudi nije učestvovalo u izradi svih dokumenata na kojima se zasniva taj obrazovni program. Tu su uključeni i ljudi iz privrede i ljudi iz škola i sa fakulteta. Za programe za elektro školu, bivši ministar Sreten Škuletić bio je član radne grupe u ime fakulteta. Fakultetinam delegiraju najbolje ljude– kazao je Rajković za Pobjedu.
(opširnije u Pobjedi)
