Radulović je istakao da, nakon ovogodišnjeg načina izbora čelnika institucija EU, imaćemo mnogo nesigurniju političku praksu koja će, kako je kazao, vjerovatno rezultirati različitim političkim kombinatorikama u budućnosti nakon svih parlamentarnih izbora, što može unijeti dodatnu političku nesigurnost.
- Do sada smo imali praksu koja je unosila stabilnost u cijeli sistem EU, institucionalni, politički i partijski. Imali smo odnos poštovanja unaprijed dogovorenog, ali više toga nema. To se može gledati dvostrano - kao novi razvoj demokratskih institucija, ali i kao politička nestabilnost. Skloniji sam da to vidim kao vrstu političke nestabilnosti, jer ništa u dosadašnjim pregovorima nije djelovalo kao stabilna, principijelna, politička komunikacija, već vrlo nesigurna, da ne kažem sebična, poprilično nesistematična političko-partijska kalkulacija, bez strategijskog okvira – istakao je Radulović.
Komentarišući izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona da „u postojećoj evropskoj strukturi nema mjesta da se govori o proširenju“, Radulović kaže da ona nije iznenađujuća, niti ohrabrujuća ni za Crnu Goru, ni za region, ali, kako je rekao, mi moramo da nastavimo da radimo svoj posao.
- Riječ je o kontinuitetu Makronovih izjava, i ne samo njegovih, već i opšte politike koju najveći broj vodećih zemalja EU vodi prema procesu proširenja i Zapadnom Balkanu uopšte. Ta politika je sve više u sjeni kriza koje se dešavaju u EU. Možemo da se nadamo da će nalet tih kriza biti završen do kraja godine ili početkom sljedeće i da, možda, u narednoj godini imamo stepen revitalizacije tog procesa, ali to, nažalost, nije sigurno – kazao je Radulović.
On je istakao da „sama situacija da čelnici zemalja EU nekoliko sati prije roka koji su sami odredili za izbor kandidata za najveće pozicije, nijesu imali dogovorena imena, govori kolika institucionalna, suštinska i strateška kriza i dalje potresa EU“.
Politički lideri članica EU konačno su u utorak veče postigli sporazum o imenima kandidata za funkcionere koji će upravljati Unijom narednih pet godina. Ursula fon der Lejen preuzeće Evropsku komisiju, Šarl Mišel Evropski savjet, a šef španske diplomatije Žozep Borel predložen je da bude visoki predstavnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku umjesto Federike Mogerini.
Njemačka ministarka odbrane Fon der Lejen „iskočila“ je u prvi plan nakon što glavni kandidati Manfred Veber i Frans Timermans nijesu uspjeli da dobiju dovoljnu podršku, već su obojica imali žestoke protivnike u političkom spektru.
Fon der Lejen je bliska saradnica kancelarke Angele Merkel i, ako to odobri Evropski parlament, postaće prva žena predsjednica Evropske komisije, koja je po ovlašćenjima u suštini vlada Evropske unije.
Belgijski premijer Mišel naslijediće Poljaka Donalda Tuska na čelu Evropskog savjeta. Dogovoreno je da Kristin Lagard preuzme Evropsku centralnu banku kao njen guverner.
Predložena su potpuno nova imena u odnosu na ona o kojima se raspravljalo više od dva dana, a izvori iz Brisela kažu da ni taj „paket“ prijedloga nije imao punu podršku pojedinih vlada i političkih sektora. Konačnu odluku o izboru čelnika EU donijeće Evropski parlament 15. jula.
