Vajar iz Nikšića i dekan Fakulteta za crnogorski jezik

Andrijaševiću i Čirgiću statusi istaknutih kulturnih stvaralaca i doživotne naknade

Vlada Crne Gore dodijelila je juče status istaknutog kulturnog stvaraoca Krstu Andrijaševiću, vajaru iz Nikšića i Adnanu Čirgiću dekanu Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Njima sleduje doživotna naknada u iznosu jedne i po prosječne zarade u Crnoj Gori.
Objavljeno: 05. 07. 2019 - 11:37 Promjenite veličinu teksta: A A A

Članom 52 Zakona o kulturi propisano je da Vlada Crne Gore može na predlog Ministarstva kulture, da dodijeli status istaknuti kulturni stvaralac umjetniku ili stručnjaku u kulturi čija su djela i stvaralaštvo od izuzetnog značaja za kulturu Crne Gore, dok su postupak, kriterijumi i način dodjele propisani Uredbom o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac ("Sl. list CG" broj 78/09).

Navedeni status može se dodijeliti umjetniku ili stručnjaku u kulturi, ako je, shodno Uredbi: crnogorski državljanin i ima prebivalište u Crnoj Gori; dobitnik najmanje pet relevantnih domaćih i/ili međunarodnih stručnih i društvenih nagrada, od kojih je jedna državna nagrada Crne Gore; stvaralaštvo, odnosno stručni rad ostvarivao kontinuirano u periodu od najmanje 20 godina; doprinio razvoju kulturnih vrijednosti Crne Gore i njenoj međunarodnoj afirmaciji i odgovarajuće strukovno udruženje ocijenilo da je njegov rad od izuzetnog značaja za oblast u kojoj stvara, odnosno djeluje.

Razmatranje i utvrđivanje predloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac povjereno je stručnoj komisiji, koju je Ministarstvo formiralo u skladu sa članom 5 Uredbe. Komisija je na sjednici od 18.2.2019.godine razmotrila inicijativu za dodjelu statusa, koju je u 2018.godini podnio vajar Krsto Andrijašević i tom prilikom konstatovala sljedeće:

Krsto Andrijašević, akademski vajar iz Nikšića, rođen je 11.09.1948. u Balosavama, Vilusi, Nikšić. Uz inicijativu za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, dostavljeni su i sljedeći dokazi: kopija biometrijske lične karte kojom se potvrđuje crnogorsko državljanstvo i prebivalište u Nikšiću; kopije diploma o dobijenoj Trinaestojulskoj nagradi iz 2018. godine i još pet relevantnih stručnih i društvenih nagrada (Nagrada Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore „Milunović, Stijović, Lubarda“ za skulpturu: 1989, 1999, 2010. i 2014.godine; nagrada „Milunović, Stijović, Lubarda“ za crtež 1994. godine; Nagrada „Drago Đurović“ za skulpturu, Umjetnička kolonija, Danilovgrad, 2010. godine). Stvaralaštvo je ostvarivao u kontinuitetu duže od četrdeset godina. U tom periodu imao je preko dvadeset samostalnih izložbi, među kojima su izložbe u Bariju i Parizu 2000.godine, a izlagao je i na brojnim kolektivnim izložbama, počev od Pedagoške akademije u Nikšiću, zatim Septembarskog likovnog salona, Nikšić (1979. – 1983), Tradicionalnih izložbi Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (1982. – 2016), Cetinjskog salona jugoslovenske likovne umjetnosti „13. novembar“ (1983), Hercegnovskog zimskog salona (1999, 2000), izložbe „Savremena crnogorska umjetnost, Bari (1996), Odesa, Kijev, Lavov (2003); Umjetničke kolonije, Danilovgrad (2005. – 2016), te Salona „Petar Lubarda“, Cetinje (2012, 2015). U preporuci Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, između ostalog, se ističe da je tokom svog stvaralaštva Andrijašević istraživao i vrijedno stvarao i postajao i ostao bitan i nezaobilazni segment crnogorskog likovnog života, te da je beskompromisni stvaralac čiji je rad, dokazan na mnogim predstavljanjima crnogorske umjetnosti kod nas i inostranstvu, krunisan brojnim priznanjima.

Prof. dr Adnan Čirgić, iz Podgorice, redovni profesor i dekan na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, rođen je 21.3.1980. godine u Podgorici. Uz inicijativu za dodjelustatusa istaknuti kulturni stvaralac, dostavljeni su i sljedeći dokazi: kopija biometrijske lične karte kojom se potvrđuje crnogorsko državljanstvo i prebivalište u Podgorici; kopije diploma o dobijenoj Trinaestojulskoj nagradi iz 2018. godine za knjige „Dijalektologija crnogorskog jezika“ i „Crnogorska usmena tužbalica“, kao i još četiri nagrade: Nagrada za proučavanje kulturne baštine za knjigu Govor podgoričkih muslimana, Bosanskog lingvističkog društva, Tuzla, Bosna i Hercegovina (2008); Nagrada za promicanje i popularizaciju znanosti za knjigu Montenegrin language in the past and present, Udruge za promicanje i popularizaciju znanosti „Znaš“, Osijek, Hrvatska (2015); Nagrada „Croatica-Montenegrina“, za doprinos proučavanju hrvatsko-crnogorskih kulturnih, književnih i jezičnih veza, Hrvatsko-crnogorskog društva prijateljstva „Croatica-Montenegrina“, Osijek, Hrvatska (2016); Nagrada za doprinos montenegristici, Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje „Vojislav P. Nikčević“, Cetinje (2010).

17adnan-cirgic-lingvista-i-profesor-09092010-mara-babovic-02Stvaralaštvo, odnosno stručni rad je ostvarivao u kontinuitetu dužem od 20 godina, prema Potvrdi broj 18/2-2018 od 18.6.2018. od Hrvatsko-crnogorskog društva prijateljstva „Croatica-Montenegrina“ iz Osijeka, kojom se konstatuje da je imenovani učestvovao u naučnim projektima tog društva od 1998. godine. Kako je navedeno u podnijetoj inicijativi, Čirgić je „poznat kao autor radne verzije Pravopisa crnogorskoga jezika i dijela Gramatike crnogorskoga jezika, kao prvih službenih normativno-kodifikatorskih djela o crnogorskome jeziku. Autor je i prve Dijalektologije crnogorskoga jezika, te dvije knjige filološko-kulturološkog karaktera o proučavacima crnogorskih govora. Uz to je suautor dvije knjige iz oblasti crnogorske akcentologije i četiri udžbenika crnogorskoga jezika za gimnazije. Opisao je govor podgoričkih muslimana, danas već izumrli govor, te skupio i publikovao građu za proučavanje njeguškog govora i publikovao dva rječnika – njeguški i podgoričkih muslimana.

Kad je u pitanju doprinos međunarodnoj afirmaciji Crne Gore i njenih kulturnih vrijednosti, posebno treba istaći njegovu knjigu na engleskome jeziku o crnogorskome jeziku u prošlosti i sadašnjosti, rad na Enciklopediji slovenskih jezika (američko izdanje) te formalni i neformalni udio u dobijanju međunarodnoga koda za crnogorski jezik u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu“. Takođe, iz oblasti crnogorske usmene književnosti i crnogorske kulturologije, u inicijativi se ističe „Čirgićeva monografija o crnogorskim tužbalicama, ilustrovana antologija crnogorskih usmenih bajki (u suautorstvu), prikupljanje rasutih pjesama crnogorskih usmenih pjesnika – pjevača (s izradom rječnika, studijama o autorima i autorstvu pojedinih pjesama, objašnjenjima i komentarima stihova): Starca Raška, Tešana Podrugovića i Đura Milutinovića, obradi jezika i grafije rukopisnih zbornika usmene književnosti koji se čuvaju u crkvenim arhivima u Boki, Zbirci Valtazara Bogišića u Cavtatu i Arhivu HAZU u Zagrebu, njegošološki rad i tako dalje“.

Pored navedenih publikacija, kako je istaknuto u inicijativi, za štampu su pripremljene i sljedeće knjige: monografija o natprirodnim bićima u tradicijskoj kulturi Crnogoraca, antologija usmenih tužbalica, tri ranije neobjavljivane usmeno književne peraške zbirke (u suautorstvu) iz XVII-XVIII vijeka: Nikole Burovića, Krsta i Nikole Mazarovića. Čirgić je član Crnogorskog PEN centra, Matice crnogorske, Bosanskog lingvističkog društva i vanredni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Urednik je međunarodnog časopisa za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja Lingua Montenegrina, koji je indeksiran u svjetskim naučnim bazama. U preporuci Crnogorskog udruženja nezavisnih književnika za dodjelu statusa, između ostalog, se navodi da se prof. dr Adnan Čirgić „već duže od dvije decenije posvećeno bavi

Na osnovu navedenog, prisutni članovi komisije jednoglasno su konstatovali da su ispunjeni uslovi da se Krsto Andrijašević i Adnan Čirgić predlože za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac. Ministarstvo kulture je u skladu sa gore navedenim prihvatilo utvrđeni predlog i obrazloženje stručne komisije i dostavilo ga Vladi Crne Gore na usvajanje.

 

Komentari: 16

Konacno

05. 07. 2019 - 12:03

Bravo! Cestitke!
Čestitke momci

05. 07. 2019 - 12:12

hvala i vladi koja podržava i nagrađuje poštene i časne Crnogorce.
nenad

05. 07. 2019 - 13:14

Neobično da se sa 38 godina dobije ovakvo priznanje. 2007. je doktorirao (nije magistrirao), i do sada je “autor oko 150 naučnih i stručnih radova, 15 knjiga, udžbenika i monografija (samostalno ili u koautorstvu), urednik ili priređivač 70-ak knjiga, monografija i zbornika.” Sve ovo za 12 godina?? Znači da je godišnje prosječno pisao: 12 radova (jedan mjesečno), 1,2 knjige i uredio skoro 6 knjiga? Ako je ovo moguće, kakav je kvalitet svega ovoga. Da, na ovo treba dodati i onaj propali pravopis koji je objavljen u Službenom listu, časovi studentima i dekanstvo!!!
Amfetamin

05. 07. 2019 - 15:01

@Nenad Izgleda da te Čirgić bas iritira. Ne znam kako drugacije komentarisati tvoje pisanje. Adnan je nagradu dobio potpuno zasluzeno - napisao je odlicnih knjiga, prvu monografski opisanu studiju o cg tuzbalicama, monografiju o vjerovanjima i natprirodnim bicima u cg, prvu dijalektologiju cg jezika napisao, citiran na najprestiznijim slavistickim katedrama svijeta itd. Tako da je ipak malo vise od toga sto si ti popljuvao ovdje. Ako se vec zalis, sto ti ne uzmes pa napises bolji pravopis ako ti ovaj smeta?
Opet

05. 07. 2019 - 15:58

@Amfetamin, ne znam smeta li njemu, al meni svakako ne smeta. Drago mi je da se neko predano bavi cg jezikom i kulturom! I svaka cast za pravopis! Al bode oci da nakon 10tak godina naucnog rada i u 38. god zivota zasluzi 750 eura na platu, i to dozivotno... pa i Michael Jordan se penzionisao 1995. a u Hall of Fame primljen tek 2009. u 47. godini. A znamo ko je MJ na svjetskom nivou... Pa i Krsto Andrijasevic je isto priznanje dobio tek u 72. god zivota, duplo stariji od Adnana... Moglo se pricekat jos koju deceniju, ovako prosto bode oci... bas kao i navedena Nagrada za doprinos montenegristici od Instituta za cg jezik a on sam je bio direktor tog instituta... bode oci...
Mladen

06. 07. 2019 - 00:46

Bice im ukinute te nadoknade čim smjenimo izdajničku vlast.
Igor

05. 07. 2019 - 14:53

Niko se u Crnoj Gori još nije rodio, poslije Njegoša, ko bi zaslužio doživotnu i još toliku naknadu. Od tolike crnogorske sirotinje danas, raditi ovakve stvari je ruganje i pravdi i ustavu i najviše sirotinji.
GRAĐANSKI

05. 07. 2019 - 17:57

Koliko si knjiga g-dina Čirgića pročita'? Želim saznat tačan broj!
mimo

05. 07. 2019 - 15:21

E, vala, zaisto - za 10 godina rada da zasluzi dozivotnu prosjecnu platu i po na postojecu platu ili penziju je za svaku pohvalu. Nijesam ni znao da imamo strucnjake takvih kapaciteta, a kamoli da smo u stanju da ih tako brzo prepoznamo i nagradimo. Eto, koliko juce je dobio Trinaestojulsku, sad evo i na platu... samo da ga ne razmazimo previse, pa da se sad ne ulijeni, mada iskreno ne ocekujem ni da ce ovaj ritam moc odrzat do penzije...
Mira

05. 07. 2019 - 19:35

Zbog ljudi kao Cirgic, treba svima ukinuti tu naknadu!
Marko

06. 07. 2019 - 13:47

Tacno tako, neki dobitnici su obesmislili tu nagradu!
magla oko nas

05. 07. 2019 - 20:14

Ovakva priznanja obično se dobijaju poslije duže profesionalne karijere, duge da bi vrijeme i ljudi potvrdili vrijednosti djela nastalog u toku te profesinalne karijere. Ovdje imamo slučaj da je osoba dobila ovakvo priznanje sa 38 godina, znači sa radnim stažom od 16 godina. Do penzije mu ostaju 24 godine u toku kojih će primati mjesečnu nadoknadu od 700 €. I poslije penzionisanja naravno. Jesmo li mogli sačekati da vrijeme ocijeni značaj djela ovog mladog stvaraoca, pa da mu se uruči ovo priznanje? Ovaj slučaj liči na slučaj zaslužnog sportiste Vuksanovića.
GRAĐANSKI

06. 07. 2019 - 07:14

Koliko si knjiga g-dina Čirgića pročita'? Želim saznat tačan broj!
negrađanski

06. 07. 2019 - 21:53

Ma ko čita to što je Čirgić napisao?? Malo ko, ti se na prste mogu prebrojati. Ne znam ni da li je sam Čirgić pročitao knjige koje je napisao!
nick

06. 07. 2019 - 00:07

Ove nagrade treba ukinuti...smisljene su iz politickih razloga, prvociraju zdravi razum i postene stvaraoce, treba napraviti peticiju da se to ukida, kao i akademiju nauka, gdje takodje primaju dozivotne naknade...
Mladen

06. 07. 2019 - 00:42

Tragedija ove države. Čirgilicu gdje su dodali dva slova nazivati jezikom i ovaj drugi Andrijašević istoričar za šta dobija nagradu za laži koje iznosi. Istorija mu je bazirana na negaciji svega srpskog i sijanju vjerske i nacionalne mržnje u Crnoj Gori.
Novi komentar