Ministar finansija Darko Radunović o izmjenama zakona o budžetu

Rebalansom stvaramo preduslove za refinansiranje duga i stvaranje fiskalne rezerve

Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog zakona o izmjenama Zakona o budžetu za 2019. godinu, saopštio je ministar finansija Darko Radunović nakon današnje sjednice Vlade.  
Objavljeno: 11. 07. 2019 - 15:15 Promjenite veličinu teksta: A A A

Kako je naveo, odluka o rebalansu budžeta donijeta je zbog dobrih rezultata rada Vlade, brige za građane, ali i zbog odgovornog odnosa prema predstojećim obavezama.

Dajući širu sliku, ministar je rekao da je cilj ekonomske politike Vlade povećanje životnog standarda građana, da se u tom cilju jačala fiskalna stabilnost i snažila konkurentnost ekonomije.

„Navedene mjere ekonomske politike su dale veoma dobre rezultate u prethodne dvije godine, koji se ogledaju u  poboljšanoj poziciji Crne Gore na međunarodnim finansijskim tržištima, povećanju izvornih prihoda budžeta i poboljšanoj kontroli tekućih rashoda doprinoseći stvaranju suficita tekućeg budžeta u iznosu od 152,8 mil eura ili 3,3% BDP-a u 2018”, rekao je ministar Radunović i podsjetio na rast BDP-a od blizu 5% prethodne dvije godine.

Dobra naplata prihoda, koja je u prvih šest mjeseci za 60 miliona eura ili oko 8% veća u odnosu na isti period prošle godine, kao odluka Vlade da da doprinese poboljšanju standarda građana kroz povećanje  minimalne zarade i smanjenju poreskog opterećenja zarada, vodili su ka rebalansu budžeta.

„Izmijenjenom politikom minimalne zarade i smanjenjem doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za 2 p.p doći će do smanjenja prihoda od doprinosa. Međutim, uprkos prethodno navedenom, kao rezultat povećane ekonomske aktivnosti, brobe protiv neformalne ekonomije i povoljnih kretanja na tržištu rada (rast zaposlenosti), prvu polovinu 2019. karakteriše povećanje naplate ukupnih budžetskih prihoda iznad plana za cca 21 mil € ili blizu 3%, te je očekivano da će u odnosu na prvobitno planirane, ukupni prihodi na nivou 2019. godine biti veći za 6,0 mil. € i iznosiće 1.834,0 mil. € ili 38,2% procijenjenog BDP-a (4.803,3 mil.€)“, pojasnio je ministar Radunović.

On je dodao da se izmjene budžeta za 2019. godinu predlažu kako bi se stvorili zakonski preduslovi za refinansiranje postojećeg duga i stvaranje fiskalne rezerve za obaveze koje pristižu na naplatu u 2020. godini. 

Ministar je precizirao da se želi stvoriti pravni osnov za moguću emisiju državnih obveznica ili realizacije kreditnog angažmana u iznosu od 500 miliona eura. 

„Vlada i Ministarstvo finansija pažljivo prate kretanja na međunarodnom finansijskom tržištu i efekti ovog mogućeg aranžmana bi stvorili povoljnije uslove za refinansiranje dijela javnog duga. Sprovođenje mjera na daljem unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite naših građana, potreba obezbjedjivanja dodatnih sredstava za naknade po osnovu nezaposlenosti usljed njihovog povećanja zbog povećanja minimalne zarade, kao i opredjeljivanja dodatnih sredstava za subvencije zarade u okviru pofesionalne rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom su takodje uticali na izmjene Zakona o budžetu za 2019.godinu“, rekao je ministar Radunović.

To će, kako je precizirao, uticati na promjene na rashodnoj strani za ukupno 14 miliona eura. Od toga 10 miliona eura za potrebe zdravstvenog sistema zbog povećane potrošnje ljekova do koje je došlo zbog veće dostupnosti ljekova, kao i 4 miliona eura za Zavod za zapošljavanje zbog uvećanja izdvajanja za nadoknade nezaposlenim licima i povećanja subvencija za zapošljavanje lica sa inavliditetom.

„Na rashode su uticale i  predložene promjene koje se odnose na povećanje imovine u vlasništvu države za 3 miliona, usklađivanja strukture potrošnje shodno dosadašnjoj dinamici i očekivanjima do kraja godine, primarno odnoseći se na nepredvidive troškove u okviru tekuće budžetske rezerve u iznosu od pet miliona eura, kao i procentualnog izdvajanja shodno zakonskim rješenjima“, rekao je ministar Radunović.

Dodatno, predlogom izmjena Zakona o budžetu za 2019. stvaraju se preduslovi za optimizaciju javne uprave smanjenjem broja zaposlenih u javnom sektoru. Ministar je precizirao da je izmjenom u strukturi rashodne strane budžeta obezbijeđeno dodatnih 1.5 miliona eura za program optimizacije.

„Dakle, izmjenama zakona evidentiraju se promjene u strukturi na prihodnoj i rashodnoj strani budžeta, sa neutralnim fiskalnim efektom“, rekao je ministar Radunović.

Ministar je kazao da se kroz rebalans obezbjeđuju i dvije državne garancije za realizaciju kapitalnih projekata. Predloženo je izdavanje državne garancije po zahtjevu opštine Ulcinj za lokalnu infrastrukturu, kao i izdavanje garancije za kapitalni projekat stambene zadruge zaposlenih u prosvjeti Crne Gore „Solidarno“, odnosno završetak građevinskih radova na projektu izgradnje stambenih jedinica u opštini Budva u iznos do 1.2 miliona eura, a u cilju dugoročnog rješavanja stambenog pitanja određenog broja prosvjetnih radnika.

„Predloženim izmjenama, mijenja se dakle, u određenoj mjeri struktura Budžeta za ovu godinu, ali se osigurava očuvanje prethodno planiranog deficita na nivou od 2.97% BDP-a. Istovremeno se stvaraju tehničke pretpostavke daljeg snaženja javnih finansija i značajno umanjenje fiskalnih rizika“, zaključio je ministar Radunović.

Odgovarajući na novinarska pitanja, Radunović je pojasnio da se 10 miliona eura za zdravstvo odnosi na potrošnju ljekova jer je proširena lista ljekova koji se ne plaćaju.

“To je rezultat da su njihove potrebe za tu namjenu uvećane za taj iznos, i to je u funkciji poboljšanja zdravstvenog servisa“, saopštio je ministar finansija, Darko Radunović odgovarajući na pitanje novinara na temu izdvajanja novca za zdravstvo.

„Povećanje kamate je najnezgodnija posljedica, trenutno stanje na tržištu je povoljno i mi želimo da pokušamo da ga iskoristimo i mi smo sada stvorili pretpostavke i tokom septembra ćemo vidjeti kakvo će biti tržište i zavisno od toga ćemo se i na tržištu najvjerovatnije pojaviti“, saopštio je ministar finansija na temu negativnih uslova na stranom tržištu za zaduživanje i da li se svjetska kriza može preliti i na Crnu Goru.

„Ne očekujem da ćemo imati rebalans do kraja godine, ali ako okolnosti budu nametale neku promjenu mi ćemo to i odraditi, ali doista ne očekujem da ćemo do kraja godine to morati da radimo“, odgovorio je ministar finansija na pitanje novinarke Pobjede o novom rebalansu do kraja ove godine.

„Naša očekivanja su da bi emitovanje eurobonda moglo da se realizuje sa kamatom i ispod 3%. Prosjek naših eurobondova koji dospijevaju u martu naredne godine 6% i ušteda jeste značajna sa aspekta visine plaćanja kamata. Međutim, treba to i odraditi i ovo je vrlo komplikovan postupak, nije jednostavan, treba u pravom trenutku sa pravom prezentacijom izaći“, kazao je ministar Radunović odgovarajući na pitanje novinara o uštedi zaduživanjem.


 

Komentari: 1

Nikola J.

11. 07. 2019 - 18:16

Kako su dobri rezultati ako idemo u novi dug? Kako brinete za gradjne kad im natovarisre da vracaju jos pola milijarde?! Da li sre vi normalni?
Novi komentar