Publici je prikazan bogat kulturno umjetnički program sa akcentom na očuvanje crnogorskog nacionalnog identiteta. Među brojnim zvanicama diplomatskog kora, kulturnog i društvenog života Crne Gore i Srbije prisutnima se obratio predsjednik Narodnog udruženja "Crna Gora" ujedno i domaćin proslave Aleksa Giljen.
Kolika je važnost trinaesto julskog ustanka Giljen je pokazao i citirajući francuskog filozofa i književnika Žan Pol Sartra koji je kazao da je "ovo fenomen Drugog svjetskog rata" i najveći događaj u ljudskoj istoriji poslije francuske buržoaske revolucije.
Giljen je napomenuo da Organizacijom ove proslave u Srbiji, šaljemo poruku da Crnogorci u Srbiji nijesu tuđinci i da Srbija za njih nije tuđinska. Pozivamo Vlade Srbije i Crne Gore da precizno ispituju svaku odluku koju donose i da razmisljaju dal te odluke mogu narušiti suživot dva naroda kako u Srbiji tako i Crnoj Gori, i dovesti do novih tenzija u bilateralnim odnosima dvije zemlje.
Prisutnima se obratio i predsjednik udruženja Crnogoraca Lovćenac Nikola Muhadinović koji je pozdravio prusutne i zahvalio se tome što je "Lovćenac" opravdao epitet da je zaista srce crnogorske dijaspore.
Nenad Čanak, kao veliki prijatelj Crnogoraca izjavio je da je on Srbin (Vojvođanin) po rođenju, a Crnogorac po ubjeđenju.
Balša Vujošević se u svoje lično ime i u ime Demokratske partije socijalista Crne Gore zahvalio na pozivu organizatora, pružio punu podršku sa akcentom na očekivanje da će ovakva manifestacija prerasti u tradiciju.
Nakon citiranja istaknutog crnogorskog intelektualca političara i diplomate Veljka Vlahovića i njegovog govora o Crnoj Gori Vujošević je napomenuo da: Ovo je Crna Gora koja mora ostati dio istorije. Dosta je bilo grohota bitaka i pijanstva ratova očaja i mraka. Crna Gora je za svoju budućnost izabrala evroatlanski put, te time osigurala budućnost u kojoj nece biti ni suza, ni grijeha slobode, te je Crna Gora konačno učvrstila staze mira. Vujošević je istakao da govoriti o ovim slavnim događajima predstavlja čast zbog toga što 13. jul svi mi Crnogorci dozivljavamo kao najsvjetliji simbol našeg slobodarstva. Dva najveća državotvorna datuma Crne Gore koje je sudbina odredila u jedinstvenom 13. julu predstavljaju simbolično krunu istorije Crne Gore. 141 godina od kada je Crnoj Gori na Berlinskom kongresu potvrđeno međunarodno priznanje utemeljeno slavnom bitkom na grahovcu i 13. jul 1941. kada je na ovom prostoru započeo jedan od najvećih ustanaka u do tada ratom porobljenoj Evropi. Svenarodnim 13 - julskim ustankom u borbi protiv fašizma udareni su čvrsti temelji zajednickom zivotu i bratstvu naroda koji žive na ovim prostorima.
Na kraju je Vujošević zaključio citirajuci poznatog pjesnika Vitomira Vita Nikolića: Zaustavite planetu hoću da siđem, na sta je dodao u Crnu Goru kakvu sam oduvijek želio. Za takvu Crnu Goru ste nam vi potrebni.
"Kako bi smo izgradili takvu Crnu Goru potrebna nam je pomoć ljudi koji u srcu nose Crnu Goru i koje Crna Gora vidi kao svoju čeljad. Slava herojima koji su omogucili da danas slavimo ovaj praznik, u čast i u ime generacija koje stasavaju za nove podvige i zasluge Crne Gore - da je vječna Crna Gora", zaključuje se u saopštenju uz čestitku Dana državnosti.
