Ona je danas kazala da upravi te Opštine posebnu čast i zadovoljstvo predstavlja što se centralna proslava povodom Dana državnosti ove godine održava u Danilovgradu, koji, kako je podsjetila, ove godine obilježava 150 godina postojanja.
„Sjećanje na ustanički 13. jul 1941. godine, koji je sa dubokim razlogom utemeljen kao Dan državnosti naše slobodne, nezavisne, suverene, demokratske Crne Gore u nama budi sjećanja na slavne dane narodnooslobodilačke borbe, na žrtve i stradanja, ali i na veličinu pobjede koja je izvojevana“, istakla je Kovačević.
Ona je kazala da se „klanjamo sjenima palih boraca za slobodu“.
„Klanjamo se sjenima svih nevinih žrtava stradalih u ratnom haosu, i prema svima njima i njihovom djelu, izražavamo vječni nezaborav. U koloni hrabrih su imena 1.354 poginula borca, žrtve fašističkog terora iz ovog kraja, čime su naši ljudi zajedno sa borcima iz cijele Crne Gore i Jugoslavije, dali ogroman doprinos vjekovnom idealu nebrojenih pokoljenja u crnogorskoj istoriji“, istakla je Kovačević.
Ona je poručila da Crna Gora i narodi Crne Gore sa ponosom nose u sebi viševjekovnu, slavnu slobodarsku istoriju, teška iskušenja, kao i junaštvo svojih predaka.
„Crna Gora i Crnogorci jesu snažno oslonjeni na tradiciju, koja je i danas, osim kod rijetkih pojedinaca, živi kao princip čojstva i junaštva, nepokolobljive odanosti svojoj domovini, i poštovanju svakog časnog, drugog i drugačijeg“, navela je Kovačević.
Kovačević je istakla da temeljni princip na kojem je Crna Gora opstajala vijekovima glasi „tuđe nećemo, a svoje ne damo“.
„Upravo zbog toga, a ne manje zbog prestižne pozicije među susjedima, u procesima integracije u Evropu, ovih dana se podiže nova hajka prema Crnoj Gori, najviše od onih koji stalno padaju na ispitu iz istorije i kojima nikada nije dosta tuđega. Ali Crna Gora je uvijek u takvim prilikama znala da odoli pritiscima, da pokaže patriotsko jedinstvo, i savlada iskušenja“, rekla je Kovačević.
Ona je kazala da i ovaj 13. jul - Praznik državnosti „nas još više obavezuje da svakome možemo uzdignutog čela i svijetla obraza da poručimo da jesmo i da ćemo biti gospodari svoj na svome“.
Predsjednik Vlade Crne Gore, Duško Marković, kazao je da današnja Crna Gora ne živi u davno prošlim vremenima, navodeći da njih pamti, da je ponosna na slobodarsku istoriju i zauvijek zahvalna precima „koji su kroz vjekove očuvali našu slobodu i identitet“.
„Ali, današnja Crna Gora okrenuta je budućnosti. Pod našim zajedničkim krovom ima dovoljno mjesta za sve koji Crnu Goru vide kao svoju kuću: i Crnogorce i Srbe i Albance i Muslimane i Bošnjake i Hrvate i sve ostale kako se god osjećali i izjašnjavali“, rekao je Marković.
On je istakao da nikada u svojoj istoriji Crna Gora nije bila stabilnija, prosperitetnija i uvaženija među svjetskim narodima i državama.
„Sa obnovljenom nezavisnošću, sa ravnopravnim mjestom u vodećem političkom i bezbjednosnom savezu današnjice, sa nikada snažnijom ekonomijom – Crna Gora se izdigla iz balkanskih tmina i uhvatila korak sa najnaprednijim društvima 21. vijeka“, kazao je Marković.
On je istakao da Crna Gora uvažava svakog susjeda i njegovo suvereno pravo da uređuje odnose u svojoj kući, kao i da se zalaže za mirno rješavanje svih nesporazuma i sukoba na Zapadnom Balkanu, „jer bez stabilnosti cijelog regiona nema ni stabilnosti, ni napretka za bilo koju državu pojedinačno“.
„Vjerujemo da se do tog cilja najbrže može doći kroz našu i integraciju susjednih zemalja u Evropsku uniju (EU). Naš Region je poprište globalnog nadmetanja za uticaj, u kojem svako koristi mehanizme koji su mu na raspolagnju“, rekao je Marković.
On je kazao da je uvjeren da će države EU nakon rješavanja sopstvenih izazova odlučnije iskoristiti najsnažniju polugu svojih politika prema Zapadnom Balkanu – politiku proširenja.
Marković je dodao da Crnu Goru niko ne može obeshrabriti niti zaustaviti na putu ka EU, poručujući da će uvjeriti i skeptike i oponente da je Evropi potrebna ovakva Crna Gora.
On je pozvao na ujedinjenje u narednih nekoliko godina u tom zajedničkom naporu – dobijanju punopravnog članstva Crne Gore u EU, „na opšte dobro svih građana Crne Gore, a prije svega najmlađih generacija, naše djece i unučadi“.
„Neka to bude zajednički cilj, važniji od ličnih sujeta i političkih omraza; važniji od naših svakojakih podjela. Neka to bude tačka budućeg kompromisa i društvene kohezije“, istakao je Marković.
Kroz istorijsku prizmu, Marković je govorio o uspjesima ali i stradanjima crnogorskih predaka zarad pobjede antifašizma, zarad pobjede današnje Evrope.
„Na Dan ustanka protiv okupatora, moramo se podsjetiti na istorijske činjenice: nije svaki crnogorski građanin bio na strani antifašističke koalicije. Podsjećam na ovu neumoljivu istinu – ne da bi otvarali stare rane, ne da bi oživljavali vjekovne podjele. Neka sve žrtve bratoubilačkih stradanja počivaju u miru. Danas podsjećam na bolnu stranicu naše istorije da se ona ne bi nikad više ponovila“, kazao je Marković.
On je rekao da i danas ima onih koji su spremni da služe tuđim interesima, da crnogorsku nezavisnost vide kao prolaznu epohu do povratka pod tuđe skute.
Predsjednik Marković se u govoru osvrnuo i na crkveno pitanje i poručio da će to pitanje biti riješeno demokratski, na osnovu Ustava i zakonom, „a ne ničijom voljom ili dekretima“.
„Nećemo ostavljati taj nepotrebni teret generacijama koje dolaze! Zato u današnjoj Crnoj Gori nijedna crkva neće pisati zakone, već će morati – kao i svi drugi – da poštuje one koje donosi demokratski izabrana vlast, u skladu sa najvišim evropskim standardima. Dakle, crkvi Božji zakoni; Vladi i parlamentu – zemaljski“, istakao je Marković.
On je ocijenio da su danas najveći grijesi Crne Gore to što ne želi tutore i staratelje, „što je naučila da slijedi interese svojih građana, što je odlučna da odbrani državni identitet i nacionalnu posebnost Crnogoraca u okviru građanske države svih drugih koji sa njima žive“.
„Na kraju, što je članstvom u Sjevernoatlantskoj alijansi, obezbijedila nepovredivost svojih granica i trajni mir za svoje građane“, istakao je Marković.
Predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, Zuvdija Hodžić, kazao je da se „zbog 13. jula osjećamo se kao partizani i proleteri pred vrhovnim komandantom, pod petokrakom pred kojom su vjerovali i o kojoj su pjevali „sija zvijezda, sija svaka, ali najviše petokraka““.
„Pod kojom i mi stojimo, uzdignuta čela, kao pred barjakom sa dvoglavim orlom i lavom, sa rukom na lijevoj strani grudi kao i danas, kad se prisjećamo šta smo učinili između dva jula. A činili smo. U Podgorici smo podigli smo spomenik našem Titu, u Nikšiću Ljubu Čupiću i komitima, borcima za pravo, čast i slobodu Crne Gore, bili smo na Neretvi, Stujesci, Igalu, u svakom dijelu Crne Gore“, istakao je Hodžić.
Centralnoj proslavi je prisustvovalo oko tri hiljade ljudi, a iz Opštine Danilovgrad izrazili su posebnu zahvalnost na podršci povodom organizacije svečanosti kabinetu predsjednika Vlade Crne Gore.
