Vrhovni sud donio načelni stav o sudskim postupcima za izbore i imenovanja Skupštine

VRHOVNI SUD: Osnovni sudovi više neće odlučivati po tužbama onih koje razrješava parlament

Novim tumačenjem Vrhovnog suda ukida se dosadašnja praksa, na osnovu ranijeg tumačenja, da sudovi mogu da odlučuju o imenovanjima i razrešenjeima u skupštini Crne Gore. U situaciji kada je isključena nadležnost suda koji bi po opštim propisima bio nadležan onda se iz člana 14 Zakona o sudovima ne može izvoditi zaključak da je nadležan neki drugi sud. Izuzetak postoji samo u situaciji kada je posebnim zakonom izričito propisano pravo na sudsku zaštitu – novi je načelni pravni stav Vrhovnog suda
Objavljeno: 13. 07. 2019 - 17:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
VRHOVNI SUD:  Osnovni sudovi vise nece odlucivati po tuzbama onih koje razrjesava parlament
Vrhovni sud Crne Gore

Vrhovni sud donio je načelni pravni stav o odlukama o razrješenju javnih funkcionera koji se imenuju, odnosno biraju u Skupštini, ocijenivši da time što je isključeno da se takvi postupci vode pred Upravnim sudom ne znači da mogu da se vode pred osnovnim, osim kada javni funkcioner eventualnim nezakonitim razrješenjem pretrpi štetu – saznaje Pobjeda.

U rješenju o načelnom pravnom stavu „I Su broj 124/19-IV“ koji je donešen na Opštoj sjednici Vrhovnog suda 27. juna precizirano je da se „odluka Skupštine Crne Gore o izboru, imenovanju ili razrješenju javnog funkcionera ne može pobijati (osporavati) u upravnom sporu niti u parničnom postupku, osim kada je to izričito zakonom propisano“.

Obrazloženje

U obrazloženju je precizirano da je Ustavom propisano u članu 82 da Skupština Crne Gore bira i razrješava predsjednika i članove Vlade, bira i razrješava sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, imenuje i razrješava zaštitnika ljudskih prava i sloboda, guvernera Centralne banke i članove Savjeta Centralne banke Crne Gore, predsjednika i članove Senata državne revizorske institucije, i druge nosioce funkcija određene zakonom.

Istaknuto je i da je Zakonom o upravnom sporu isključeno vođenje upravnog spora protiv odluka Skupštine Crne Gore donijetih neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja (član 13 stav 1 tačka 2 Zakona o upravnom sporu), pa se protiv njih ne može voditi upravni spor.

- Kako je zakonom izričito isključeno vođenje upravnog spora, to se protiv takvih odluka ne može voditi ni parnični postupak. Drugačiji zaključak od ovog ne može se izvesti ni iz odredbe člana 14 Zakona o sudovima, jer je tom odredbom propisana nadležnost osnovnog suda „ako zakonom nije propisana nadležnost drugog suda. Međutim, u situaciji kada je isključena nadležnost suda koji bi po opštim propisima bio nadležan onda se iz ove odredbe Zakona o sudovima ne može izvoditi zaključak da je nadležan neki drugi sud. Izuzetak postoji samo u situaciji kada je posebnim zakonom izričito propisano pravo na sudsku zaštitu – ocijenjeno je na Opštoj sjednici Vrhovnog suda.

Eventualnim nezakonitim razrješenjem, kako je navedeno, javni funkcioner može pretrpjeti štetu (član 166 Zakona o obligacionim odnosima).

- U toj situaciji predmet spora je imovinska ili neimovinska šteta, a za presuđenje takvog spora, koji jeste imovinske prirode, nadležan je osnovni sud. U tom postupku bi se kao prethodno pitanje raspravljalo pitanje zakonitosti razrješenja – istaknuto je u načelnom pravnom stavu, koji je potpisala predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

Promjena

Ovom načelnim pravnim stavom pobijen je stav Vrhovnog suda od prije nekoliko godina, kada je, kako je ranije za Pobjedu podsjetio advokat Siniša Gazivoda, ovaj sud odkučujući u postupku revizije u predmetu Slavice Striković, koja se, nezadovoljna što nije izabrana za članicu Savjeta Agencije za elektronske medije, žalila Osnovnom sudu, donio načelni pravni stav da u svim stvarima u kojima nije propisano Zakonom o sudovima da će neki konkretni sud postupati, nadležan je osnovni sud. Takvim stavom Vrhovni sud je utvrdio praksu – da se u ovakvim predmetima može voditi postupak pred osnovnim sudovima, što je i bila praksa u prethodnih nekoliko godina.

Samo od prošle godine donešeno je više presuda u predmetima koji se tiču razrješenja pojedinaca u Skupštini iz različitih savjetodavnih tijela i sa drugih pozicija, poput bivših članova Savjeta Radio Televizije Crne Gore Nikole Vukčevića i Gorana Đurovića, kao i bivšeg člana Savjeta Agencije za elektronske medije Darka Ivanovića, te najnoviji slučaj – razrješenje viceguvernerke Centralne banke Crne Gore Irene Radović.

Svi su razriješeni u Skupštini i podnijeli osnovnom sudu tužbu protiv takve odluke. Sporove su dobili, a prvostepeni sud je u nekim slučajevima donio i privremenu mjeru da budu vraćeni na pozicije sa kojih su razriješeni do pravosnažnosti postupka.

S obzirom na to da je Vrhovni sud donio novi načelni pravni stav to znači da niži sudovi ubuduće neće postupati u sporovima po tužbama razriješenih koje imenuje i razrješava Skupština.

Pobjeda krajem 24. juna, tri dana prije nego je Vrhovni sud donio novi načelni pravni stav, objavila priču upravo o tome da li su osnovni sudovi nadležni da odlučuju po tužbama funkcionera koje razriješi Skupština, a više stručnjaka iz oblasti prava ocijenili su da nije najbolje uređeno to što redovni, odnosno osnovni sudovi odlučuju u predmetima koji se tiču pojedinačnih odluka razrješenja Skupštine Crne Gore. Istakli su da i te akte neki sud mora preispitati, ali da to nije osnovni, ukazujući da odredba Ustava o međusobnoj kontroli i ravnoteži zakonodavne, sudske i izvršne grane vlasti inače ne bi imala smisla.

Prof. ustavnog prava i biši predsjednik Ustavnog suda dr Blagota Mitrić ocijenio je tada da se radi o svojevrsnoj „pravnoj praznini“ koju bi trebalo riješiti Zakonom o sudovima, čime bi se isključila mogućnost pravne nesigurnosti.

Imajući u vidu, kako je rekao, da je Skupština najviši zakonodavni organ za koji je isključivo nadležan Ustavni sud, moglo bi se ustvrditi da je i za ostale akte koji nijesu upravne prirode isključivo nadležan Ustavni sud i to po ustavnoj žalbi oštećenog.

- Vrhovni sud je dužan da o spornim pravnim pitanimja, koje na opštim sjednicama razmatra, ukaže koji je sud nadležan za njihovo rješavanje. Ali, to se mora Zakonom o (redovnim) sudovima urediti. Ono što nije riješeno u zakonu, a predstavlja „pravnu prazninu“, izaziva pravnu nesigurnost, koja je nepoželjna za građane zato što oni plaćaju ceh – naglasio je tada Mitrić.

Komentari: 1

Pravednik

14. 07. 2019 - 08:08

Konacno pravo rjesenje. Ne moze onaj koji je delegiran kao sudija da pobija odluke poslanike kojeg direktno bira narod na izborima. Potpuno pravno ispravno.
Novi komentar