Intervju: Dobitnici Trinaestojulske nagrade

Podstrek i dokaz živosti djela

Sve nagrade prijaju, ali jedna je Trinaestojulska. Najveće državno priznanje ovogodišnji laureati – prof. dr Božidar Šekularac, književni istoričar Dragan B. Perović i pjesnik Pavle Goranović - doživljavaju podjednako: kao veliku počast, potvrdu stvaralačkih napora, ali i podstrek i odgovornost za buduće djelo. Nagrade su im juče uručene na svečanosti u Vili ,,Gorica“, u Podgorici.
Objavljeno: 14. 07. 2019 - 07:37 Promjenite veličinu teksta: A A A

Trinaestojulsku nagradu prof. dr Božidar Šekularac, u razgovoru za Pobjedu, vidi kao nešto što čovjeka čini uzvišenim i počastvovanim. Nešto kao, kako je rekao, finale stvaralaštva i životne filozofije.

„Dobiti najviše državno priznanje za mene znači mnogo. Potvrda da su ljudi prepoznali da sam svojim radom doprinio afirmaciji moje i naše države Crne Gore. Vjerujem i da sam napravio iskorak u rasvjetljavanju tamnih mrlja u crnogorskoj istoriji“, rekao je Šekularac.

PREOKUPACIJA

Govoreći o ključnoj inspiraciji za rad na knjizi „Crna Gora u doba Crnojevića“, za koju je dobio Trinaestojulsku nagradu, Šekularac je podsjetio da je prije 40 godina počeo da se bavi istorijom Crne Gore, te da je tada vidio da u njenoj srednjovjekovnoj istoriji ima dosta praznog hoda i nepoznanica.

„Od tada do danas, ovaj period crnogorske istorije je moja stvaralačka preokupacija i prostor interesovanja. Otuda i značajan broj mojih knjiga koje obrađuju ovaj period crnogorske istorije. Izdvojio bih sljedeće: „Tragovi prošlosti Crne Gore“, „Crnogorsko Polimlje u srednjem vijeku“, a naročito „Crna Gora u doba Vojislavljevića“, „Crna Gora u doba Balšića“ i „Crna Gora u doba Crnojevića“. Ove knjige, kako naslovi kažu, rasvjetljavaju period vladavine crnogorskih dinastija svoga vremena“, kazao je Šekularac.

Crnojevići su, prema njegovim riječima, crnogorska dinastija koja stupa na scenu u vrlo teškom trenutku kada se na Balkanu učvršćuje moćna turska država, Otomansko carstvo. Sa druge strane, Mletačka Republika okupira teritorije Crne Gore još u vrijeme Balšića.

„U nagrađenoj knjizi sam pokušao da sa svih strana rasvijetlim period vladavine Crnojevića, računajući i epohalno dostignuće – državnu Crnojevića štampariju“, istakao je Šekularac.

O Crnojevićima se, kako je istakao, dosta pisalo, razumljivo, jer u odnosu na prethodne dinastije značajno je više dokumentarne građe i izvora.

„Međutim, ostalo je mnogo nedorečenog koje zaslužuje da se dalje istražuje i obrađuje. Smatram da država ima obavezu da pitanje Crnojevića štamparije uzdigne na značajno viši nivo, jer to je pitanje koje prevazilazi granice Crne Gore, a crnogorsko je nasljeđe. Uostalom, Crnojevića štamparija je utrla put ćirilskog štamparstva na Balkanu, čiju djelatnost nastavljaju crnogorski štampari Vukovići, Zagurovići, Marinovići i drugi“, kazao je Šekularac.

KRUNA RADA

Dragan B. Perović nagradu je dobio za autorski TV serijal „Crnogorci sentom po svijetu“, ciklus TV emisija „Istjerivač mitova“ i knjigu „Stefan Perović Cuca – orepak bića“. Ističe da „ośecanje izuzetne časti raste kada imate u vidu da je ime priznanja vezano za jedan od najsvjetlijih datuma crnogorske povjesnice, za ustanak crnogorskoga naroda, jedinstven u tadašnjoj Evropi ugroženoj fašističkom najezdom.“

„Posebne simbolike i ličnog zadovoljstva imam što sam nagrađen u društvu jednog istoričara i jednog pjesnika, meni dragih prijatelja dr Božidara Šekularca i Pavla Goranovića. Ovo je i kruna višedecenijskog rada, napora i odricanja da se na neki način doprinese kulturnom miljeu u Crnoj Gori i nada da se Crna Gora, izborom nagrađenih, vraća sebi. I naravno, podstrek da se nastavi kao i do sada u traganju i prezentovanju istinskih vrijednosti koje bi služile na ponos i mnogobrojnijim narodima od našeg“, kazao je Perović.

Emisijama „Crnogorci sentom po svijetu“ i „Istjerivač mitova“ Perović je, kako kaže, tragao za divnim primjerima iz naše prošlosti, koji su bili pokriveni zaboravom ili nekim tuđim i uvoznim mitovima.

„Nastojao sam da vratim u śecanje neka važna imena, pojave i događaje iz crnogorske istorije, koji su primjer našeg slobodarstva, naše nepokornosti, našega čojstva i naše kreativnosti. Na drugoj strani, pokušao sam ukazati na zloupotrebe mita i procese stvaranja nove mitologije, koja je prerasla u mitomaniju, uz ocite falsifikate. To je, nažalost, rađeno sa pretežnim ciljem negiranja osnovnih identitetskih obilježja crnogorskog naroda. Posebno se nastojalo da se ovim emisijama kod mlađih naraštaja, drugačijim pristupom i savremenim sredstvima komunikacije, podstakne interes, radoznalost i svijest o važnosti kritičkog promišljanja“, kazao je Perović.

U radu na ova dva serijala najviše ga je, kako je istakao, ogorčila zaparloženost školstva i robovanje nametnutim stereotipima o našem kulturnom nasljeđu.

„Uz školstvo, to je neznavenost i rigidnost sudskog sistema i institucija koje bi trebalo da se bave zaštitom kulturnoistorijskog, materijalnog, duhovnog i sakralnog nasljeđa. Deklarativne izjave ne znače ništa, ako ih ne prate rješenja utemeljena na zakonu. Sve se pretvorilo u kalkulantske dilove koji u svakom segmentu dođu na naplatu na štetu Crne Gore“, rekao je Perović.

Govoreći o knjizi „Stefan Perović Cuca - orepak bića“, Perović je objasnio da je Stefan Andrijin Perović Cuca interesantan kao pjesnik čije djelo treba da nađe dostojno mjesto u istoriji crnogorske književnosti. U radu na ovom djelu, prema riječima Perovića, želio je da analitički i kritički obradi kulturnoistorijski period i okolnosti u kojima je Cuca stvarao i prerano izgubio život, kao žrtva političkog atentata.

POSEBNO ZNACENJE

Pavle Goranović, koji je nagrađen za knjigu „Poezija“, ističe da su sva minula priznanja koja je dobio sjećanja da postoje oni koji imaju sličan senzibilitet i usvajaju znakove ovog poetskog svemira.

„No, Trinaestojulska nagrada je iznad; ona posjeduje posebno značenje i njena je simbolika dio negdašnjeg i sadašnjeg postojanja i opstajanja Crne Gore. Ona nas podsjeća i upozorava na specificno osjećanje vremena i prostora, njihovo preplitanje na podrucju koje je po mnogo čemu granično i kroz koje pohode a srećom i ukrštaju se kulture i civilizacije. Trinaesti jul se piše crvenim slovima – to mi se dopada. To je datum slobode, kao što je i poezija – sloboda čovječanstva, oslobođeno stvaralaštvo. Poezija je, rekoše, i oslobođenje duše. Rimuju se te vrijednosti i u njihovom središtu je – čovjek“, kazao je Goranović i dodao da Trinaestojulska nagrada obavezuje na još posvećenije stvaralaštvo.

Govoreći o izabranim pjesmama u nagrađenoj zbirci „Poezija“, Goranović je istakao da mu je bilo „interesantno kada su proteklih godina izbore iz njegove poezije sačinjavali priređivači i prevodioci za pojedine inostrane izdavačke kuce, kao onomad (knjiga ‘Grad koji nestaje’ objavljena u Beču, na njemačkom jeziku)“.

„Svako čitanje je drugačije i dobro je što je tako. U jednom momentu sam osjetio da vrijedi preslišati rukopise i stvoriti knjigu koja funkcioniše na različite načine. Da se može čitati onako kako je pjesnik zamislio, nekim svojim unutrašnjim redom, ali da se može otvoriti i nasumično, pa i tada činiti neki smisleni redosljed. Otuda je ova knjiga tek jedan od mogućih rasporeda stihova. Poezija zahtijeva konstantno preispitivanje, saučestvovanje... U poeziji se stalno događa susret s tradicijom i upoznavanje novog, sasvim neočekivanog. Moguće da i ova knjiga ima nešto od tog volšebnog spoja“, rekao je Goranović.

U „Poeziji“ se, kako je rekao, našlo mjesta za dijaloge s mrtvim pjesnicima, mitove o svakodnevnom, u njoj se nalaze mjesta – junaci, biblioteke i njihovi mirisi, tereni za boćanje, raznolike tišine, Mediteran i kiša, tamo se sadašnjost odbrojava unatrag...

„A u njoj prije svega stanuje ljubav. I sve se to, ili bar smatram da je tako, dešava u jednom gradu na ludoj vodi. No, možda u nekom drugom trenutku, i za nekog drugog, „Poezija“ dobije posve drugačija svojstva. I radovalo bi da je tako“, rekao je Goranović.

Nije zabrinut za budućnost književnosti. Priznaje dramatične promjene, ali ipak vjeruje da je književnost trajna kao voda i vazduh, kao Buenos Aires. To je, kako je rekao, ona odlika ljudskog postojanja koja čini razliku.

„Ukoliko se ipak približimo vremenu u kome će se obistiniti taj mračni scenario – utoliko gore po svijet. A na ovu temu najradije bih odgovorio preporukom knjige „Ne nadajte se da ćete se lako lišiti svojih knjiga“, u kojoj Umberto Eko i Žan Klod Karijer na eruditski, veoma zanimljiv, ali prije svega duhovit način, staju u odbranu knjige. Pa tako Eko kaže: „Knjiga je poput kašike, čekića, točka ili makaza. Kada ste ih jednom izmislili, ne možete ih učiniti boljim...“ Savršen izum, zar ne?“, ističe Goranović i dodaje kako naivno vjeruje da poezija neće izumrijeti jer još traži odgovore i – što je još važnije – još umije da postavlja pitanja.

Trajna vrijednost crnogorske kulture i nauke

Predsjednik žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, slikar Rajko Todorović Todor, kazao je juče u Vili ,,Gorica“ da Dragan B. Perović, svojim TV serijalima i knjigom posvećenom Stefanu Peroviću Cuci neumorno i posvećeno, na osobenim umjetničkim postupcima i formama, uzdiže našu društvenu svijest. Govoreći o koncepciji knjige „Crna Gora u doba Crnojevića“ Božidara Šekularca, Todorović je objasnio da je ovo djelo nastavak dugogodišnjih temeljnih naučnih istraživanja crnogorske istorije.

„Ovom knjigom prof. dr Božidar Šekularac zaokružuje istraživanje perioda srednjovjekovne crnogorske istorije“, kazao je Todorović.

Knjiga „Poezija“ Pavla Goranovića, kako je istakao Todorović, predstavlja sintezu autorovih bogatih pjesničkih iskustava i podsjeća na gotovo zaboravljene vrijednosti poezije u našoj sadašnjosti.

„Smatram da djela trojice nagrađenih predstavljaju trajnu vrijednost crnogorske kulture i nauke“, kazao je Todorović.

U ime nagrađenih, prisutnima se obratio Dragan B. Perović i istakao da im nagrada predstavlja krunu višedecenijskog rada, napora, odricanja i htjenja da se na neki način doprinese kulturnom miljeu u Crnoj Gori.

Čestitajuci nagrađenima, predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović rekao je da „danas žanjemo ono što su naši preci posijali.“

„Danas se sa pijetetom klanjamo crnogorskim žrtvama koje su živote uzidale u branik od najvećeg zla čovječanstva - fašizma. Njima slava, a Vama, poštovani dobitnici – hvala na radu i pregnuću, jer vaš uspjeh i dostignuća su uspjeh i dostignuća Crne Gore“, rekao je Brajović.

Komentari: 0

Novi komentar