Borozan: Trianesti jul podsjećanje da se okupatoru može oduprijeti

Trianesti jul je refleks narodnog pamćenja da se okupatoru može oduprijeti samo narod koji zna šta znači lična i kolektivna sloboda, a u kapacitetu pune međunarodne priznatosti od 2006. godine ovi datumi imaju novi izazov, novu svjetlost i smisao onoga što narod i državu čini u ovom evropskom življenju danas, kaže akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Đorđe Borozan.
Objavljeno: 14. 07. 2019 - 18:21 Promjenite veličinu teksta: A A A

“Crnogorski žitelji vjekovima su živjeli u društvu u kojem su moralne i duhovne vrijednosti bile na većoj cijeni od materijalnog bogatsva. Izrasla i očvrsla u dugotrajnoj borbi za osptanak, crnogorska samosvijest iskazana u događajima vezanim za trinaestojulski ustanak 1941.godine, kao i u vrijeme sticanja potpunog međunarodnog priznanja na Berlinskom kongresu 1878, hranila se otpornošću i upornošću očuvanjem sopstvenog identiteta. Stoga Crna Gora ima sve razloge da ovaj datum i ove događaje s ponosom prihvata, jer je put obnove crnogorske državnosti ugrađen u odluke trinajestojulskog ustanka”, smatra Borozan.

Dodaje da je Trianesti jul očit dokaz da krupni istorijski događaji nijesu samonikle i neočekivanje pojave, već ukupni refleksivni osjećaji sveukupnog narodnog bića u kapacitetu pune međunarodne priznatosti od 2006. godine ovi datumi imaju novi izazov, novu svjetlost i smisao onoga što narod i državu čini u ovom evropskom življenju danas.

Treba graditi, treba čuvati stečene ili izgrađene vrijednosti očuvanja identitata crnogorskog naroda, te da  treba razumijevati savremeni svijet i kretanja i prema njima određivati putanju kojom idemo do 2006. godine.

Govoreći o životu u Crnoj Gori danas, Borozan navodi da ne prihvata tezu da se u našoj zemlji nikada lošije nije živjelo.

“Crna Gora danas zaista ide naprijed i ekonosmki i na svaki drugi način i malo našeg strpljenje i domaćeg razumijevanja, dobro bi došlo da ga je više”, kaže akademik.

Komentarišući prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, Borozan napominje da se to pitanje mora pažljivo, oprezno i mudro riješiti.

“Načinom da čuvamo identitet pravoslavlja i pravoslavne crkve, kao što čuvamo identitet na našim prostorima katoličke crkve, kao što čuvamo identitet islamskih organizacija na prostoru Crne Gore. Mislim i vjerujem da se to može urediti i ovaj 13. jul neka nosi tu finu simboliku koja će se pažljivo ugraditi u zakon koji se odnosti sa svim obzirima kakva je prošlost bila i kakva savremenost traži mir u građanstvu na ovim prstorima Crne Gore, mir u građanstvu sa susjedima i nema nikakvog razloga za silnu i veliku glavobolju-lako ćemo ako smo ljudi”, smatra Borozan.

Što se tiče podjela u društvu napominje da je potrebno mnogo više mudrosti, više političke opreznosti i mudrosti i kada se govori u skupštini i kada govori mitroploit i kada govore najvažniji državni predstavnici.

“Velika potreba opreznosti u načinu postupaka i još bolje u načinu govorenja je put do sigurnije, izvjesnije i bolje Crne Gore”, poručuje Borozan.

Komentari: 1

Virpazar

14. 07. 2019 - 18:46

U junačku Crmnicu je 13.jula 1941. buknuo ustanak protiv okupatara.
Novi komentar