POVODOM STOGODIŠNJICE BOŽIĆNOG USTANKA (1919-2019) - CRNA GORA KAO TRAJNA SMETNJA SVETOSAVSKOM TERITORIJALNOM NADNACIONALIZMU

Panjkao si, rđo, kako bi okalja domovinu svoju i sve njene borbe samo da dospiješ do masnije čorbe

Kako rezonovati povodom 100-godišnjice Božićnog ustanka: da li je to bila još jedna iskra za crnogorsku istoriju, i da li je to završena faza iz njene prošlosti!? Ili je to nedovršena sadašnjost, i mora budućnosti? U kojoj se srbijanska vlast i opozicija međusobno kinje – ko je kriv, odnosno: ko je dozvolio Crnoj Gori da ode! Svakako – zavisi od države; koliko bude uspjela da kulturno i demokratski razvija društvo, i odbrani državu Crnu Goru – kad treba i silom, odnosno snagom zakona!
Objavljeno: 16. 07. 2019 - 06:40 Promjenite veličinu teksta: A A A

>> Piše: Čedomir DRAŠKOVIĆ

Austro-Ugarska okupacija je za crnogorske patriote bila teška, što je pokazano i jakim komitskim otporom. Međutim, kod civilizovanih naroda i u ratu – postoje pravila, i kodeks ponašanja. Alaj-barjak na dvoru kralja Nikole stajao je nedirnut do kraja Austro-Ugarske okupacije (gotovo dvije godine), a prvi dan poslije Podgoričke skupštine – skinut je, izgažen, i opoganjen izmetom! Austro-Ugarski okupator nije ugrozio ni jedno dijete, niti ženu (o čemu je pisao i M. Đilas).

U tom periodu, recimo, rekonstruisan je Cetinjski vodovod, izgrađen njeguški sistem za kaptažu i distribuciju vode, Koritnik. Tada je urađeno i dosta lokalnih kolskih puteva, naravno uz angažovanje domaće radne snage. Takvim putevima (što se i danas vidi) bio je premrežen Lovćen, putevi za Zalaze, Vršanj i sl. Na Cetinju je jedno vrijeme u njihovoj organizaciji radila i „narodna kuhinja“ za najsiromašnije, ili je takvima hrana neposredno dijeljena.

Vodilo se računa i o sakupljanju i odlaganju smeća; pripogledali su i na higijenu stanovanja po selima, a od Kotora do Njeguša je privremena austro-ugarska vlast izgradila teretnu žičaru… Etno-nacionalne gungule prave društva i narodi, koji su „preparirani“ demagogijom, dugot r a j n i m p r o p a g a n d a m a , ideološkim manipulacijama – lažnim obećanjima. Kako je neko rekao, u takvim pretpolitičkim društvenim šaradama ima realno građenog razvoja i zdrave demokratije – koliko među krokodilima vegeterijanaca. Ili: - Vrte se kao cuko oko svoga repa! Na „kulturnoj“ platformi za stvaranje srbijanske političke tvorevine, Kraljevine SHS, učestvovao je i holivudski filmski trust MGM.

Po srpskoj ideji, i srpskim novcem – snimljena je propagandno-klevetnička filmska priča o Crnoj Gori, odnosno o kralju Nikoli i njegovoj porodici – kao omraženom kraljevskom paru, bukvalno karikaturalno. I sve najgore i ponižavajuće, i o princu Danilu kao skitaču i „bludniku“, o bratu mu „kriminalcu“, itd. Tek na uporno protestvovanje brojne crnogorske emigracije u Americi, film je sklonjen. (Uoči I sv. rata u Americi je bilo oko 25.000 crnogorskih iseljenika, a ubrzo se broj rapidno povećavao).

Koliko tolerisano ideološko lakrdijanje može da sroza integritet pojedinca, a naročito društva, poučno govori i primjer nedavnog političkog oglašavanja u crnogorskom Višem sudu (u procesu suđenja „za pokušaj terorizma“, odnosno Državnog udara u oktobru 2016.), kada je jedan od svetosavskih lidera u Crnoj Gori (tipično „po srpski“) proizvoljno i ne (samo)kritički zabobonjio: „U Crnoj Gori, zadnjih trista godina, nikad nije demokratski smijenjena vlast“(!?). Međutim, nestanak vladike Vasilija u Petrogradu, nije crnogorski zločin! Ne bi bio ni vješanje vladike Danila u Zeti (u selu Srpska, već bi to bilo „zaslugom“ tragikomičnih „uskoka s Kosova“) – da ga Crnogorci nijesu otkupili! Ne bi bila ni sibirska „pozivnica“ za Petra I, da njegov odlazak nije spriječio Zbor crnogorskih glavara! Slično se „nauživao“ i Njegoš prilikom svog neizvjesnog (zadnjeg) putovanja na te strane: poslije dugog maltretiranja, i čekanja u Beču, a potom u zaleđenom Pskovu više od tri mjeseca, pod jakim „nadzorom“ vojske…

Knjaz Danilo je najtragičnija žrtva za Crnu Goru, i njihova „teorija“ je ravna nivou njihovih licemjernih i populističkih koketiranja o „domaćoj“ osveti. Na kralja Nikolu su iz Beograda slali bombaše, u dvije ture, a i revolveraš Račić je bio u planu: te da im se „posrećilo“, valjda se to ne bi moglo pripisati Crnoj Gori (neovisno od „porekla“ atentatora)!

Dakle, jedino je Šćepan Mali tragično završio u Crnoj Gori: bio je nažalost samozvanac, drugim riječima i uljez u vrhovnoj vlasti; i ne bi se reklo da su ga ubili Turci, odnosno produžena ruka skadarskog paše (kako tabiri „patriotska“ nauka). Po engleskom filozofu Spenseru, „Pametan je onaj ko sačuva glavu“. Dakle, ko sačuva „ono“ u glavi“: mentalnost i „mir u duši“ – nezavisnost, mogućnost za slobodno razmišljanje. Iako su Crnogorci nekoliko vjekova bili pod teokratskom upravom, nijesu bili popovski pristavi ni stihijne crkvene pristaše.

Dok nas nije podijelila osvetoljubiva i u ne-vakat ratoborna ideologija dugo „pospanog“ i anemičnog kmeta Simana, na talasu vaskrslog svetosavlja… (Da bi sv. Sava ponovo „došao“ među Srbe (preko austrougarske politike prema Srbima, njihovim podanicima), knez Mihailo je morao da interveniše Uredbom o uvođenju kulta sv. Save (1842); na Cetinju je „sv. Sava“ privi put kanonski tretiran 1856. godine, za vrijeme vladike N. Ivanovića, pravoslavca iz Dalmacije (koji je s „bratskim“ preporukama ustoličen kao navodni potomak njeguških Ivanovića, a poslije ubistva knjaza Danila klisnuo u Rusiju na visoke položaje). Što je ostalo od nekadašnjeg crnogorskog monolita: Svoj na svome! Od međunarodno poštovanog „mitskog kraja“, i „legende istorije“!

 Nastala je neudobna i promajna srpsko crnogorska vjerska (odnosno „nacionalna“/nad-nacionalna) „bečalina“ – kroz koju istovremeno i opasno defiluju „izdaja“ i „patriotizam“. Crna Gora – đe ima i trunke savjesti – trebala bi da se vrati, i da se za početak „grupiše“ jubilarno, kao nekad na pomenuti Ćemovski jubilej (povodom 10-godišnjece „ujedinjenja“). Da bi javnost bila realnije upoznata sa stvarnim posljedicama 1918., iz ugla toga jedinstvenog trenutka (sa pratećom zbirkom stihova „baladice ojadice“ nikšićkih intelektualaca iz toga vremena): „Ama, čoče, ako jesi čoek! / Zar naroda iđe da je bilo, / Samo sebe da kuje verige?! / Što tražili to smo i dobili! / S kim smucali, dotlen dofucali!“ / „I Petra Svetoga i Nikolu kralja, / panjkao si rđo, kako bi okalja / domovinu svoju i sve njene borbe / Samo da dospiješ do masnije čorbe.“ Kako rezonovati povodom 100-godišnjice Božićnog ustanka: da li je to bila još jedna iskra za crnogorsku istoriju, i da li je to završena faza iz njene prošlosti!?

Ili je to nedovršena sadašnjost, i mora budućnosti? U kojoj se srbijanska vlast i opozicija međusobno kinje – ko je kriv, odnosno: ko je dozvolio Crnoj Gori da ode! Svakako – zavisi od države; koliko bude uspjela da kulturno i demokratski razvija društvo, i odbrani državu Crnu Goru – kad treba i silom, odnosno snagom zakona!

 

 

Komentari: 21

Grbalj

16. 07. 2019 - 08:41

Tako je, boriti se za istinu, pravdu i slobodu, ono što smo vjekovima radili. Vječna je Crna Gora bez obzira na toliki broj domaćih izdajnika i stranih plaćenika!
Banja Kaluđerović

16. 07. 2019 - 09:03

Crna Gora Nego ŠTO! V a z d a !
"Božićni ustanak"

16. 07. 2019 - 09:16

Otkud sad dileme, poslije 100 godina o tome što je bila Božićna pobuna, a ne ustanak kako želite podmetnuti. Razlika je velika. Pobuna je nešto lokalnog karaktera, ono što je i bilo Božića 1919.godine. Organizovan od Italijana, a protiv interesa nove južnoslovenske države, o kojoj su kao i o ujedinjenoj srpskoj državi vjekovima sanjali i Crnogorci i Petrovići. Sve ostalo , posebno ovo danas je obično politikanstvo, zarad ličnih interesa-pjena koja kako je nastala, tako će i nestati u sudaru sa stotinama godina nastajalim činjenicama.
danilo s.

16. 07. 2019 - 09:56

@"Božićnji ustanak" - A kada ste stvarali novu "južnoslovensku državu" što ne pozvaste kraljevinu CG da učestvuje - i potpiše "Krfsku deklaraciju" 1917? No, ste već tada (i mnogo ranije) planirali da zbacite dinastiju Petrovića i aneksirate CG u veliku Serbiju? Samo nije jasno da je kralj Nikola bio toliko naivan da vjeruje lažovima i manipulatorima?
"Božićni ustanak"

16. 07. 2019 - 10:40

Nema sumnje da je odnos prema dinastiji Petrovića bio apsulutno nekorektan od strane dinastije Karadjordjevića, preciznije njegovog unuka Aleksandra, ali to nije ništa novo, naprotiv kad je vlast u pitanju, pravilo je kroz cijelu istoriju, da se nema milosti ni prema najrodjenijem. Dvije dinastije nijesu mogle vladati, zar ne. Ta južnoslovenska država bila je velika zabluda i greška, pokazaće kasnije istorija. Trebalo je stvoriti msamo ujedinjenu ili kako je vi zovete Veliku Srbiju, kao što se i ujedinila većina drugih evropskih naroda, a Srbija je to i te kako mogla uraditi tada i vjerovatno bi srpske, a time i crnogorske žrtve bile mnogo manje u kasnijim istorijskim dešavanjima.
Za Božićnji

16. 07. 2019 - 11:14

Nikad više niša sa srbijancima, a znaš li zašto, izašla je napokon istina koja se nikada više ne može sakriti i nema više srbijanskih lažavina da se podmeću Crnoj Gori.
"Božićni ustanak"

16. 07. 2019 - 13:02

Ne. Izašle su napokon, ali vaše istine, koje sa objektivnom istorijom i stvarnim činjenicama, nemaju ama baš ništa zajedničko. Te vaše činjenice su magla koju kao što je vjetar donio, tako će i odnijeti. Imali smo već kroz istoriju toliko puta dolazak "istina", kao što su ove vaše. Znamo koliko su trajale. One su donijele problema, najviše njihovim tvorcima i zastupnicima.
Samo lagano

16. 07. 2019 - 11:37

Što bi bilo kad bi bilo... Ajde nastavi da budeš tako pametan kao u prva dva komentara, pa polako dođi do zaključka da Crnogorcima srbovanje ništa nije trebalo, da je ta vjekovna želja za ujedinjenjem notorna laž i naravno, ono najočiglednije, da je svaki put kada bi potpala pod srpsku vlast Crna Gora doživljavala ekonomski i socijalni kolaps.
@

16. 07. 2019 - 11:40

Ja mislim da nije jugoslovenstvo greska nego sami pad iz nebeskih visina Srba na Gazimestan je katastrofa za sve okolne narode i rodoljube jer su donijeli novi mentalitet kradje pljacke i otimanja od najblizih.Koliko je taj narod trenutno uracunjiv najbolje pokazuje podatak da 67% Srba vjeruje da su BOGOVI KOJI SU PALI NA TJEME I DA SU STVARNO JELI ZLATNOM KASIKOM I DA SU NAROD JEDAN NAJSTARIJI.83,5% VJERUJE DA SU SE U DIZNILENDU SRELI CIJA KOMINTERNA I VATIKAN I RAZRADILI TAKTIKU PROTIV NJIH.NAJFRAPANTNIJI PODATAK JE DA 92.4 POSTO NJIH MISLI DA AMFILOHIJE VJERUJE U BOGA.Na kraju nekad MASNIJA CORBA danas KOLENICE.SRBIJA UBIJA!!
@ danilo s.

16. 07. 2019 - 14:37

"....da je kralj Nikola bio toliko naivan...." On uopšte nije bio naivan - on je bio prefrigan i prepreden - stari lisac. Trebate samo pročitati "Dnevne zabilješke" puk. Potapova, ruskog vojnog agenta na Cetinju, u godinama pred rat - pa da vidite ko je bio kralj Nikola..U ratu je igrao dvostruku igru: kada je krenuo na svoj zli put (a ruski car mu zabranio ulazak u Rusiju) on je fino smjestio svoje debelo dupe u Francusku. Jelena nije htjela da ga vidi ni na propuovanju. A na Cetinju je ostavio sina i "krnju vladu"Znate li zašto?
@ danilo s. nast.1

16. 07. 2019 - 15:24

Ostavio ih je da potpišu kapitulaciju pred pobjedničkim neprijateljem i da obezbijede državni kontinuitet države CG - ali sada v a z a l n e !! Mora se reći da je tih dana koncem 1915 i početkom 16 god. pobjeda Centralnih sila bila vrlo izvjesna (slikovito - 95%). Najvažnije:Znalo se za plan Njemačkog generalštaba da se od Crne Gore, djelova Srbije i djelova Bosne napravi vazalna država sa dinastijom Petrovića. Austrija je bila žestoko protiv. Nikolu je sigurno zagolicala ova kombinacija. Stvarno,ačka 12 ugovora o kapit. je predviđala kontinuitet crnogorske vladavine. i to je trajalo kratko (svega oko tri mjeseca). Mirko je poslije otišao u svoju drugu konfinaciju na Kruševac ( u prvu ga je bila smjestila sestra Ksenija)...v.getsbi
realista

16. 07. 2019 - 20:46

Ponavljam pročitajte memoare pukovnika CG vojske Lazara Rašovića i istina će vam sama isplivati
Sremac

16. 07. 2019 - 18:56

Nije pobuna nego sveopšti, svenarodni ustanak obespravljenog crnogorskog i bosnjackog stanovnistva. Da je pobuna žrtve bi se projale u stotinama, a ne u desetinama hiljada. Klasican genocid. Prvi srpski u dvadesetom veku.
Тотo

16. 07. 2019 - 19:26

Стотине, чак по неким ауторима милион и по, само Црногораца, без Бошњака је побијено.
Kale

17. 07. 2019 - 10:40

Cuj milion i po !! Ja sam cuo da je pobijeno 25 miliona crnogoraca i 18 miliona bosnjaka, pa jos kad se doda tu 9 miliona albanaca, dolazi se do zakljucka da je bilo bas gusto tih dana.
zelenas

16. 07. 2019 - 10:01

Puno neistina u tekstu , kao recimo za oaj film . da li su to snimili austrijanci , jer to je bila opera...a vec nkadase pise ovakavtekst , magao bi se navesti i naziv filma ovako je rekla-kazala.....
Šćepan Mali

16. 07. 2019 - 14:08

Jedna od najvećih podmetačina u cg istoriji je da je Šćepan Mali bio samozvanac, u što ne vjeruju ni oni autori koji tu i takvu tezu zagovaraju na današnji dan. Evo što o "samo zvanstvu" Šćepana Malog piše Jevrem Brković, koji je istori ičar koliko i autor ovog teksta. "Tako je okončan jedan drža vni puč (ili udar), izveden bez prolivanja krvi, kojeg se niko ne usuđuje nazvati pravim imenom – pučem! Vladavina za početa tim pučem trajala je sedam godina. Šćepan je doka zao, a narod i većina glavara prihvatili, da Crna Gora može i bez Petrovića, da je u državnom i civilizacijskom smislu za tih sedam Šćepanovih godina više urađeno nego za seda mdeset vladikatskih i teokratskih! Zašto se niko ne usuđuje pojavu Šćepana Malog nazvati pučem, odnosno državnim udarom bez kapi prolivene krvi, što je za ono vrijeme evro pski kuriozitet?!" Kome odgovara priča o skitnici, travaru, pi jancu, izjelici, kukavici, kepecu, mutavcu, primitivcu, neznali ci... a Šćepan Mali je bio sve suprotno navedenom.
Sremac

16. 07. 2019 - 19:00

Živeo Šćepan mali. Novi auto put da se nazove po njemu.
murko

16. 07. 2019 - 19:14

Italijanski ćetnici su ovako pisali o Šćepanu - Italijanska monografija o Šćepanu Malom iz XVIII vijeka: „A potom pod upravom njegovom ili nekog drugog vojnog starješine mogla bi da posluži njegova moćna vojska pravoslavnih Srba, podržana od strane venecijanske vojske u odlučnom ratu protiv Turaka, pošto je bilo neizvodljivo da se njegova vojska spoji sa ruskom, jer bi im Turci prepriječili put.“ Dana 6. januara 1769. godine grof de Katane piše o Šćepanu Malome: „On je veoma znao da tom narodu više odgovara sloboda nego potčinjenost. Osim toga kada se otpor mogao pružati bilo kome sa odvažnim, ponosnim i tvrdoglavim duhom, uvijek željnim da oživi staru srpsku Carevinu.“ Ćetnik do ćetnika. Kako su glupi lljudi bili nekada.
Jugoslovenski odbor

16. 07. 2019 - 21:24

Drž te se, da vam se ne ponovi 1918. Francuzi su opet uz nas. Da vam.udarimo kolonijalni porez mi iz šumadijskog pobrdja i da eksploatišemo ta silna bogatstva Crne Gore. Neka je vječna i što dalje od Beograda. Drž te se tog kamena.
Mирослав Ђукић

17. 07. 2019 - 00:21

Је ли и овај Чедомир историчар? ИЛи је само потпарол каквог одбора дпс/сдп/лп? Да знамо...
Novi komentar