Rebalans budžet, tvrdi Marković, ne donosi nikakvo novo zaduženje koje će povećati javni dug Crne Gore.
„Riječ je o otplati državnog duga s ciljem zamjene dospjele glavnice povoljnijim sredstvima. Ekonomska politika Vlade daje veoma dobre rezultate. Povećani su izvorni prihodi budžeta, pooštrena štednja u dijelu rashoda, usmjereni smo na jačanje fiskalne stabilnosti i konkurentnosti ekonomije“, istakao je Marković na premijerskom satu, odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokratske partije (SDP), Raška Konjevića o rebalansu budžeta i javnom dugu.
Marković je rekao da Vlada smatra opravdanim da se sredstva za otplatu duga koji dospijeva naredne godine obezbijede uz što niže troškove. Time će, kaže, doprinijeti postepenom svođenju javnog duga na ispod 60 odsto u toku 2022. godine.
„Mogu da uvjerim i Vas i građane da ovo neće biti teret o vratu novim generacijama, već je u pitanju promišljenja odluka“, naglasio je predsjednik Vlade.
Marković je poručio da se povećanje javnog duga u iznosu od 600 miliona eura od 2016. godine dominanto odnosi na povlačenje sredstava za izgradnju prioritetne dionice auto-puta i drugih važnih projekata.
„Izvorni prihodi budžeta povećani za oko 260 miliona“
Poslanika Socijaldemokrata (SD) Borisa Mugošu interesovalo je kakvo je stanje finansija, odnosno izvršenje ovogodišnjeg budžeta, te da li se tekući izdaci finansiraju iz tekućih prihoda i koji je nivo kapitalnog budžeta.
Marković je ocijenio da su mjere štednje dale dobre rezultate.
„Izvorni prihodi budžeta povećani su za oko 260 miliona eura, što predstavlja rast od 17 odsto. Budžetski deficit smanjen je sa 5,8 odsto 2017. godine na projektovanih 2,97 odsto u 2019. Obezbijedili smo da se novo zaduženje vrši isključivo za finansiranje kapitalnog budžeta i potrebe prijevremene otplate postojećeg duga“, kazao je predsjednik Vlade.
Marković je naglasio da su u periodu januar – jun ove godine naplaćeni prihodi budžeta u iznosu od 824 miliona eura, što je, kako je pojasnio, 60,1 milion više nego prošle godine.
„Izdaci budžeta u prvoj polovini godine iznosili su 733,9 miliona eura, ili 15,3 odsto BDP-a i manji su za 125,6 miliona eura, odnosno 14,6 odsto“, naveo je premijer.
On je dodao da je kapitalni budžet realizovan u iznosu od 69 miliona eura, što je više od polovine planiranog za cijelu godinu.
„Mijenjaćemo Zakon o PIO“
Poslanik Aleksandar Damjanović pitao je premijera da li je zadovoljan načinom funkcionisanja penzionog sistema, naročito s aspekta iznosa penzija, kao i budžetskim izdvajanjima za penzije, i da li Vlada namjerava da mijenja neadekvatna zakonska rješenja.
Marković je podsjetio da prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 289 eura.
„Ona je veća za oko 50 eura nego u Sjevernoj Makedoniji, 65 nego u Srbiji, a između 80 i 100 eura nego u BiH. Penzije su redovne, i one čine 57 odsto prosječne zarade. Za jedan broj penzionera uslovi nisu zadovoljavajući i nastojaćemo to da popravimo“, poručio je Marković.
Premijer je najavio izmjene Zakona o PIO.
„Preispitaćemo zakonske uslove koji omogućavaju ranije penzionisanje. Želimo da spriječimo problem ranog napuštanja tržišta rada i ranijeg penzionisanja“, podvukao je Marković.
„U sjever ćemo ove godine uložiti 430 miliona“
Ervin Ibrahović iz Kluba manjinskih partija pitao je Markovića da li Vlada planira konkretne mjere u cilju unaprjeđenja kvaliteta pružanja usluga i efikasnijeg ostvarivanje prava građana iz gradova na sjeveru Crne Gore.
Marković je rekao da je prošle godine u razvoj sjevera uloženo 340 miliona eura, a da je plan da se ovoj godinu uloži 90 miliona više, odnosno 430 miliona. Premijer je rekao da je na sjeveru trenutno aktivno 50 gradilišta.
