CRNA GORA U DOBA CRNOJEVIĆA

Lješ i Đurađ se čas nazivaju Đuraševići, čas Crnojevići

Radič Crnojević je imao dva brata, Stefana i Dobrovoja. U pohodu na Kotorsku opštinu učestvovao je i Radičev brat Dobrovoj što se vidi iz dokumenta od 24. aprila 1396. godine. Već narednog dana 25. aprila 1396. godine, u sukobu sa Đurađem Balšićem, Radičeva vojska je razbijena, a on poginuo, o čemu Đurađ izvještava Veneciju 31. Maja
Objavljeno: 23. 07. 2019 - 06:40 Promjenite veličinu teksta: A A A

>> Piše: Prof. dr Božidar ŠEKULARAC

VERTIKALA KUĆE (DINASTIJE) CRNOJEVIĆA

Uspon vlastelinske porodice Crnojević od prve pojave pratile su stalne borbe za proširenje posjeda. Zabilježeno je da su u doba Balšića Crnojevići imali jedno selo u Zabojani i dva sela u skadarskom kraju. Oni su bili gospodari Lovćena i cijeloga kraja sjeveroistočnog masiva. Značajniji uspon Crnojevića počinje poslije prvog pada Despotovine (1439), kada je Stefan (Stefanica) to iskoristio i uz pomoć Kosače ovladao dijelovima Gornje Zete. Crnojevići se pominju prvi put 11. oktobra 1331. godine u izjavi dva Dubrovčanina da su svoje stvari primili „ab illis de Cernoe nomine Calogureg et a suo catone“.

Ova izjava je data pred kotorskim notarom, a zabilježena u najstarijoj kotorskoj notarskoj knjizi. Slijedeći pomen datira iz 1351. godine i odnosi se na Mihaila i Radoslava Crnojevića koje je car Dušan delegirao radi utvrđivanja kotorskih granica. Vjeruje se da je Radič Crnojević sa braćom bio sin jednog od ove dvojice. Iako je o Crnojevićima dosta pisano na osnovu dubrovačkih, mletačkih i kotorskih izvora, ipak sigurne podatke o njima nalazimo tek od Radiča Crnojevića.

RADIč CRNOJEVIĆ

Radič se smatra najstariji, sinom Crnoja Đuraševića, po kome je kasnije cijela dinastija patronimično dobila prezime Crnojević. Radič je imao dva brata – Stefana i Dobrovoja, koji se pominju 1395. godine, kao gospodari Budve. Međutim, o Radiču nalazimo mnogo više podataka. U posljednjoj dekadi XIV vijeka pojavljuje se kao takmac moćnim Balšićima, kao mletački građanin i prijatelj Dubrovčana. Do 1378. godine vladao je kod Đurđa I Balšića određenim sjeverozapadnim oblastima države Balšića koje je morao da napusti pred najezdom Tvrtka I.

Zatim je priješao u Gornju Zetu, koju mu je pred smrt dao na upravu Đurađ I. Poslije Đurđeve smrti Radič i još neki zetski feudalci nijesu htjeli priznati vlast Balše II. Radič je čak polagao pravo nasljeđa Đurđeve zemlje jer je bio oženjen jednom njegovom kćerkom. Radič i brat mu Stefan izdaju povelju Dubrovčanima, da kao njihovi prijatelji svakom dubrovačkom čovjeku omogućavaju slobodnu trgovinu po svojoj zemlji. Iako nema datuma, prema protokolima Dubrovačkog vijeća iz 1395. godine može se sa dosta pouzdanosti reći da je iz ove godine. Iste godine, išli su dubrovački poslanici sa poklonima Radiču Crnojeviću radi posredovanja u nekom sporu sa Đurđem II Balšićem.

Upravo 1395. godine braća Crnojević su bila toliko moćna da su uspjeli da zaposjednu Grbalj i Budvu, a Kotor su držali pod opsadom dok ga nijesu prisilili na plaćanje određenih dažbina. Međutim, Kotorani su vještim manevrom kneza, sudija i Vijeća grada obavijestili mletačkog konzula u Kotoru, da su navodno, ovlastili dva svoja građanina da pođu u Mletke da predaju grad sa okolinom Mletačkoj Republici. Uz to ga mole da o tome obavijesti Radiča Crnojevića, koji se nalazi u Šuranju, pred vratima Kotora. Malo vijeće Kotora je 8. decembra 1395. godine održalo vanredno zasijedanje sa dvojicom vojnih zapovjednika, radi pregovora sa Radičem Crnojevićem.

Poslije pregovora došlo je do primirja. „Plemeniti i moćni muž“ Radič Crnojević se obavezao, 14. decembra 1395. godine da pošalje svoja dva poslanika koji će pred duždom i Vijećem sastaviti ugovor o međusobnim odnosima i obavezama prema Kotoranima. Između ostaloga obavezao se da neće praviti nikakve štete u Grblju dok bude u njegovim rukama, kao ni na ostalom području kotorske opštine. Ovaj ugovor je utanačen sa kotorskim vlastima, a trebalo je da bude potvrđen dekretom mletačkog dužda. Zatim, on će bez pogovora predati kotorskoj opštini Grbalj sa stanovništvom, svim pripadnostima i pravima. U protivnom da Mletačka Republika plati 500 zlatnih dukata, uz garanciju svojim dobrima „u Mlecima, Kotoru, Dubrovniku, Zadru, Ankoni, Srbiji i ma kojem mjestu, selu ili tvrđavi“. Radič se obavezao i u ime svojih nasljednika, brata Dobrovoja i svoje žene. Nakon ovih događaja i kontakata poslije 31. januara 1396. godine Radič je ostavio Kotor na miru i povratio mu Grbalj.

Smatra se da je pomirenje s Kotorom učinio užurbano jer mu je prijetila opasnost od Đurđa II Balšića Stracimirovića, koji ga je nazvao „prokletim rušiocem otadžbine“. Podaci od 24. aprila 1396. godine govore da je porodica Radiča Crnojevića i poslije potpisivanja ugovora, pravila štetu Kotoranima. Tada su kotorski knez, sudije i Malo vijeće Kotora odlučili da od Radiča i brata mu Dobrovoja i od njihova roda, traže naknadu štete. Narednog dana 25. aprila 1396. godine, Radič je poginuo u borbi sa trupama Đurđa II Stracimirovića, a njegova braća gube moć i ulogu u Zeti. Đurađ II Balšić Stracimirović zauzima dio njegove teritorije i u pismu duždu iz Ulcinja, 31. maja 1396. godine, kaže da je bio „Radic Zornoe, maledictus istius patris destructor“. Mjesto Radičeve pogibije nije utvrđeno ali se pretpostavlja da je to moglo biti u blizini Budve ili pak u samom ovom gradu, što ga je Radič držao više godina i smatrao svojom prijestonicom. Radič je uživao podršku bosanskog kralja Tvrtka, neprijatelja Balšića i Turaka, čime se svrstao u saveznike Venecije.

Zbog toga on vrši zauzimanje kotorskih posjeda, a na jugu napreduje osvajanjem Lješa, vjerovatno uz pomoć Venecije, jer je i ona bila zainteresovana za lješku tvrđavu. Poslije ovih uspjeha Mletačka Republika, po odluci Velikog vijeća, Radiču dodjeljuje čast mletačkog plemića, nazvavši ga „Gospodar Zete“. Radič je bio namjeran da uništi Đurđa II Balšića Stracimirovića, te je smatrao da treba zauzeti Kotor, odakle bi crpio sredstva, te već 21. novembra 1395. godine opsijeda ovaj utvrđeni grad. Već smo naprijed objasnili kako se završila ova opsada Kotora. Radič je imao dva brata, Stefana i Dobrovoja. U pohodu na Kotorsku opštinu učestvovao je i njegov brat Dobrovoj što se vidi iz dokumenta od 24. aprila 1396. godine. Već narednog dana 25. aprila 1396. godine, u sukobu sa Đurađem Balšićem, Radičeva vojska je razbijena, a on poginuo, o čemu Đurađ izvještava Veneciju 31. maja.

ĐURAĐ I LJEš CRNOJEVIĆ

Ova dva brata Đuraševića – Crnojevića često se pominju između 1403. do 1431. godine kao „barones Zente“ (lexius-alexius). Od 1403. godine javljaju se kao prijatelji Dubrovčana, o čemu svjedoče pisma upućena obojici i senatorski protokoli koje je objavio M. Pucić. Đurađ Đurašević „vojvoda kneza Balše“, bijaše prisutan 1413. godine pri osnivanju manastira Sv. Nikole u Praskvici, kod Budve.

U kotorskim spomenicima Đurađ se pominje samo 1419. godine u jednom spisu, u kojem se izvjesni Nikša obavezao 14. decembra ove godine, u svoje ime i u ime svoje braće da će Đurđu Đuraševiću (Georgio Jurasovich) vratiti srebrni pojas. U vrijeme ratova Balše III sa Mlecima, Venecija je nastojala da pridobije braću Đurđa i Lješa, na svoju stranu, obećavajući im značajne privilegije, nudeći čak i gradove – Budvu, Bar i Gornju Zetu.

Poslije Balšine smrti braća su htjela pristati uz Mlečane, ali ih ovi odbiše sa obrazloženjem da su despotovi ljudi, što su i bili, jer su tada bili u službi despota Stefana Lazarevića. Uostalom, o tome svjedoči i natpis na grobu u manastiru Komu, na Skadarskom jezeru, u kome se kaže da je Lješ Crnojević vojvoda despota Stefana. Kako se vidi iz dokumenata ova braća se čas nazivaju Đuraševići, a čas Crnojevići, dok se, konačno nije ustalilo prezime Crnojević od 1441. godine.

 

Komentari: 25

Sizereni i vazali

23. 07. 2019 - 07:30

To, da je Radič polagao pravo nasljeđa na zemlje Đurađa Ì jer je bio oženjen jednom njegovom kćerkom je najobičnija pretpostavka. Sizereni Balšići i vazali Crnojevići se nijesu uzimali između sebe.
Koga briga

23. 07. 2019 - 08:28

Koga je više stalo do te priče i jesu li sebe zvali ovako ili onako. Jesu li imali krizu identiteta pa zato, valjda, ni mi danas ne znamo ko smo, jer se na njih pozivamo? Uostalom, po školama ukidaju istoriju, pa se pitam, što će nama sve to.
Naučnike i istraživače

23. 07. 2019 - 12:06

interesuje, a polupismene baš briga. Jadno je to što polupismeni svuda kolo vode.
Egoisti

23. 07. 2019 - 23:38

Ako je suditi po drzavnim nagradama, kao sto je Njegoseva, onda si u pravu. Ovoliko naklapanja o feudalcima kojima na pamet nije padao pridjev "crnogorski", govori o "velikoj nauci", koliko i izmisljena teza na kojoj pociva glavna "identitetska" konstrukcija da je Duklja "prva crnogorska drzava"! Problem je u cinjenici da je istoriografija davno postala ideoloski servis za lokalne zakasnjele kopije Garasanina, koje jos uvijek nisu dostigle nivo i domete svojeg uzora.
danilo s.

24. 07. 2019 - 08:50

Po vama, onda ni Raška nije prva srpska (srbijanska) država?
@danilo.s

26. 07. 2019 - 19:41

Srbi su bili jasno definisana etnicka skupina slovenskog porijekla, pa i ono sto je etnicko moze da nosi bilo kakav predznak, pa i teritorijalni, kao sto je slucaj Raske. Za razliku od Srba "Crnogorci" nisu nikakav izvorni etnos, vec narodnosna skupina koja je formirana sticajem okolnosti. Kako sami kazete, vi ste "potomci" Ilira, Rimljana, Vlaha, Slovena i svih ostalih koji su ostavili neki trag ovdje. Pa ako je tako, neka je. Ja sa tim nemam problema.
Iskrenuto

23. 07. 2019 - 09:52

Identitet? Njih su interesovali samo dukati i da vladaju. Feudalci su se ženili među sobom i njihov identitet nema nikakve veze sa današnjim Crnogorcima i ostalim narodima jer smo mi svi uglavnom potomci njihovih kmetova - polurobova. E sad što mi svi obožavamo da smo potomci feudalaca i vladara to je problem naše logike i izvrnute percepcije. Naš jedini pouzdani identitet se može izvući iz države u kojoj živimo i ništa više.
GRAĐANSKI

23. 07. 2019 - 11:42

U knjizi koja ima nazivalo “Sto ličnosti Crne Gore 1918-2018”, bajagi pro-crnogorskog povjesničara Ž. Andrijaševića - nije bilo mjesta za sjajne naučnike, koji su ogromno i zanavijek zadužili Crnu Goru i Crnogorce: akademika Prof. dr Božidara ŠERULARCA i pokonjega akademika dr Radoslava ROTKOVIĆA - ali je bilo mjesta za GROBARA Crne Gore i Crnogoracah Gavrila Dožića !!!
Ljeskopoljski kapetan

23. 07. 2019 - 12:05

"Mjesto Radičeve pogibije nije utvrđeno ali se pretpostavlja da je to moglo biti u blizini Budve ili pak u samom ovom gradu, što ga je Radič držao više godina i smatrao svojom prijestonicom." = u prvu ruku bitka se odrzala na izvan gradskih zidina starog grada (a zavrsila zauzecem samog grada Budve): a) duz danasnje Slovenske Plaze i Jadranskog puta. b) u sirem obimu u polukrugu duz danasnje ul Zrtava Fasizma: Velji vinogradi - Babilonija - Maini - Podmaine - Dubovica - Golubovina - Babin Do i Gospostina.
Po zasluzi...

23. 07. 2019 - 12:17

Što na ove stvari vele Lješnjani iz Lješanske nahije? Mislim na Lješnjane koji recimo ne potiču od onog vladara Servijana, cara Lazara?
GRAĐANSKI

23. 07. 2019 - 12:22

U knjizi koja ima nazivalo “Sto ličnosti Crne Gore 1918-2018”, bajagi pro-crnogorskog povjesničara Ž. Andrijaševića - nije bilo mjesta za sjajne naučnike, koji su ogromno i zanavijek zadužili Crnu Goru i Crnogorce: akademika Prof. dr Božidara ŠERULARCA i pokonjega akademika dr Radoslava ROTKOVIĆA - ali je bilo mjesta za GROBARA Crne Gore i Crnogoracah Gavrila Dožića !!!
Ljeskopoljski kapetan

23. 07. 2019 - 12:46

"Oni su bili gospodari Lovćena i cijeloga kraja sjeveroistočnog masiva." = Ovaj se predio polovinom XIV vijeka u mletačkim poveljama, kao i dubrovačkim i kotorskim pisanim izvorima (1396/1397) naziva Crna Gora.
Ljeskopoljski kapetan

23. 07. 2019 - 13:03

"Mjesto Radičeve pogibije nije utvrđeno ali se pretpostavlja da je to moglo biti u blizini Budve ili pak u samom ovom gradu, što ga je Radič držao više godina i smatrao svojom prijestonicom." = u prvu ruku bitka se odrzala na izvan gradskih zidina starog grada (a zavrsila zauzecem samog grada Budve): a) duz danasnje Slovenske Plaze i Jadranskog puta. b) u sirem obimu u polugrugu duz danasnje ul Zrtava Fasizma: Velji vinogradi - Babilonija - Maini - Podmaine - Dubovica - Golubovina - Babin Do i Gospostina.
Ljeskopoljski kapetan

23. 07. 2019 - 13:05

"Zabilježeno je da su u doba Balšića Crnojevići imali jedno selo u Zabojani i dva sela u skadarskom kraju" = Crnojevici su imali selo OBLIK (do 1396.)u Zabojani i dva sela u Skadarskom kraju: SAMARISI i GRISA (do 1396.)
Ljeskopoljski kapetan

23. 07. 2019 - 13:14

Od koje godine do koje godine se urucunaju i broje/ pri kojim okolnostima (postojili kakvi pisani trag o tim naseljima i sta oni zbore) sledeca naselja u porodicnim posjedima dinastije Crnojevica: DJEDEZA, SADJEVICA, BERI i MOMISICI?
Ljeskopoljski kapetan

23. 07. 2019 - 15:19

Istocni dijo podrucja Ljesanske nahije nalazio se u okviru srednjevekovne Luske Zupe. Krajem srednjeg vijeka, ovo podrucje je jedna od oblasti Gornje Zete. U sirem podrucju Ljesanske nahije svoje posjede imali su Crnojevici – u GRBAVCIMA (!), SINJCU (!), GOLJEMADIMA (!), BERIMA (!), STANJEVICIMA (!), KORNETU (!), MOMISICIMA (!). = Ocito su ih naseljavala neka plemena koja su potpisnici Vranjinskog ugovora sa Mletackom Republikom, 1455. godine (Luzani, Krusi, Stanisaljici ...). Ko dozna ili zna nesto vise od ovog, neka bude dobar momak i prilozi prilog znanja, unaprijed zahvalan.
Ljeskopoljski kapetan

23. 07. 2019 - 18:00

U toku svoje vladavine Ivan, a i ostali Crnojevici, su bili vrhovne sudije, i za donosenje presuda koristili su Ivanova pravila = da li postoji koji dokument bilo kakve presude od strane Crnojevica pri njiohovim posjedima u vec navedenim naseljima???
Ljeskopoljski kapetan

23. 07. 2019 - 13:24

Danas ima potomaka od loze Crnojevica u Rijeckoj nahiji u selu i plemenu Gradjani, interesuje me kako je ovo selo stojalo nasprem ostalim njihovim tadasnjim srednjovjrkovnim porodicnim posjedima? Da li su Crnojevici ikad posjedovali selo Gradjane kao svoje porodicni posjed i sta se zna o tom selu iz srednjeg vijeka za vrijeme Balsica i Crnojevica? Unaprijed zahvalan na dostavljenom odgovoru.
Ljeskopoljski kapetan

23. 07. 2019 - 14:16

I jos jedna stvar vezano za to naselje, kako definisati ime kao geografski toponim, odnosno od cega je nastalo ime naselja Gradjani?
Šćepan Mali

23. 07. 2019 - 18:48

Građani su se nekad zvali Trhaljina, po starosjediocima Trhaljima. U blizini Građana nema tragova grada, gradine, gradišta... "Po prirodi je selo ograđeno visokim i krševitim kosama, kao bedemima... ali mi mislimo da su prvi stanovnici sela ili preci današnjih seljana dodigli ovdje iz kakvog grada, po kome su se zvali Građani, a docnije je i selo dobilo to ime. Građani, dakle, po postanku nije ime mjesta, nego stanovnika jednoga grada." E, sad, po mojem mišljenju, većih građana nije bilo od Balšića. U prilog ovoj tvrdnji je i provjereno ISTINITO predanje jednog bratstva iz okruženja Građana. Dakle, lako je moguće da su Građani dobili ime po "građanima" Balšićima a ne Crnojevićima. Oni između sebe nijesu sklapali brakove, ali između njih postoji jedan vid srodstva. Supruga Sandalja Hranića je Jelena, udovica Đurađa II.
Ljeskopoljski kapetan

26. 07. 2019 - 07:33

Velje fala na odazovu i dostavljenom odgovoru, Šćepane Mali.
Ljeskopoljski kapetan

23. 07. 2019 - 14:02

"Radič je čak polagao pravo nasljeđa Đurđeve zemlje jer je bio oženjen jednom njegovom kćerkom." = Sto je makar ne navede pod njezinim imenom Jelena, koja se kao udovica Radica Crnojevica preudala za veljeg bosanskog vojvodu Sandalja Hranica, i kao njegovoj prvoj tek vjencanoj zeni u junu 1396 daje na upravu Budvu. A to da mu Radiceva udovica bila rodjena kcerka Djuradja II Balsica Stracimirovia, osnujete na pretpostavci bez utemeljenog dokaza!
Ljeskopoljski kapetan

23. 07. 2019 - 14:33

Ko je covjek kome je gospodar Ivan Crnojevic povjerio na cuvanje napustenog Zabljaka, tj nekom njegovom veoma bliskom rodjaku u drustvu medju ostalom njegovom vlastelom, medju ostalim Novakovicima/ danasnjih Popovica koji su od tud pobjegli? Zapravo koji je broj lica sacinjavao odbranu napustenog Zabljaka i ko su bili ti ostali?
Ljeskopoljski kapetan

23. 07. 2019 - 14:42

Takodje, ko je po napustanju Rijeckog Grada i odlaskom na Cetinje, brigu vodio o vodjenju starih donjih porodicnih dobara? Ko je taj covjek, neki bliski rodjak (brat/ ili braca od striceva) kome se Ivan povjerio?
Ljeskopoljski kapetan

23. 07. 2019 - 14:53

Danasnjih Crnojevici, po njihovom porodicnom predanju, zbog krvne osvete napustili su Rijeku Crnojevica, dolaskom u Gradjane, to sledi nema sumnje da moraju voditi porijeklo od tog veoma bliskog Ivanovog rodjaka, i u toliko Radicevog potomka!!! Pogledajte i uporedite lozu/ rodoslov nekadasnje i sadasnje porodice Crnojevic !!!
Novi komentar