U akciji "Oluja" za samo 84 sata hrvatske vojne i policijske snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 hiljada ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 kvadratnih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je uticalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. avgusta 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na frontu dugom više od 630 kilometara.
Oslobođenje Knina
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. avgusta, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a tačno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Zbog njegovog strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja.
U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna. Već 7. avgusta hrvatski ministar odbrane Gojko Šušak u 18 sati objavio je završetak akcije "Oluja" u bivšim sektorima Sjever i Jug.
Operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici.
Poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 ranjeno
Uz državni vrh pod vođstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog štaba HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač.
Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a u prvim satima napada predsjednik RH Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nijesu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu u Hrvatskoj kod svojih kuća jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava.
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata navodi da je u operaciji poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo, a da su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".
Kriminalna djela nakon završetka operacije
Ističe i da su u razdoblju nakon završetka operacije zabilježena "kriminalna djela osvete ili ubistva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti". Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, tokom i nakon operacije "Oluja" ubijeno je 667 civila.
U znak zahvalnosti hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. avgusta slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 24. godišnjica vojno-policijska operacije "Oluja" i ove će se godine obilježiti u Kninu uz bogat program.
U nedjelju, 4. avgusta, bit će otkriven "Spomenik domovini“, održan Taktičko-tehnički zbor naoružanja i opreme, odigrana revijalna fudbalska utakmica na gradskom stadionu NK Dinara Knin te će u večernjim satima biti organizovan prijem ratnih zapovjednika iz Domovinskog rata.
