Iz Ustavnog suda za Pobjedu nijesu konkretno odgovorili zašto su donijeli ovu odluku, kakvo je obrazloženje, već su samo kratko istakli da je odluka donijeta većinom glasova.
- Odluka Ustavnog suda je u procesu redakcije, radi utvrđivanja konačnog teksta, nakon čega će biti otpremljena Službenom listu Crne Gore na objavljivanje. Svoj stav o svim pitanjima Ustavni sud je izrazio u odluci, koja će biti objavljena nakon što proces redakcije bude okončan – kazali su iz kabineta predsjednika Dragoljuba Draškovića.
MOTIV
Nezvanični sagovornici Pobjede iz ovog suda ispričali su, međutim, da se, zapravo, počelo razmišljati o ukidanju roka kada je još ranije Vrhovni sud u jednom predmetu utvrdio da je Ustavni sud povrijedio prava na suđenje u razumnom roku. Neprihvatljivo je, smatraju oni, da Vrhovni sud utvrđuje odgovornost Ustavnog suda.
- Ovakav rok ne postoji nigdje u zakonima ustavnih sudova u okruženju, osim u Hrvatskoj gdje postoji ograničenje, ali nije imperativno. Slijedeći, takođe, praksu suda u Strazburu, koji nema taj strikno određeni rok, već se određuje od predmeta do predmeta, jer ima složenih predmeta, donijeta je odluka da se ukine - kažu sagovornici.
Pojašnjavaju da je poslovnikom, između ostalog, uređeno koji predmeti imaju određene prioritete – oni koji se odnose na pravo na slobodu, na život, zabrana torture i mučenja.
- Imamo predmete iz 2015. i 2016. godine, što je neprihvatljivo. Više od 3.000 predmeta, odnosno ustavnih žalbi imamo u ovoj godini. Nemamo stručne kapacitete da ispunimo tu normu i odlučimo po svakom predmetu u sklopu 18 mjeseci. Bolje da nema te norme, nego da je Ustavni sud krši – rekli su izvori.
Pojedini sagovornici iz ovog suda su, međutim, stava da ukidanje ove odredbe, ipak, otvara prostor za potencijalnu zloupotrebu.
- Imamo dosta predmeta o kojima još nije donešena odluka, probijen je taj rok od 18 mjeseci. Neodgovorno se odnosi prema načinu rješavanja pojedinih predmeta. Mislim da treba da postoji rok, jer postoji praksa razvlačenja predmeta. Mnogo ih je po škafovima – rekao je sagovornik.
Ustavni sud je ranije, kada je donio odluku o pokretanju ovog postupka, tražio izjašnjenje od Skupštine i Vlade, ali im, prema našim saznanjima, oni nijesu odgovorili.
- Imali su rok od 30 dana da to učine. Zakonodavac je sada na potezu i može da uradi izmjene i dopune zakona – kažu sagovornici.
SUKOB INTERESA
Redovni profesor doktor međunarodnog privatnog prava u penziji i bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić kazao je za Pobjedu da nije baš na mjestu odluka Ustavnog suda, pojašnjavajući da se ,,ovdje pojavljuje neka vrsta sukoba interesa u suštinskom smislu“.
- Ne pamtim da je Ustavni sud bilo koju odredbu koja se tiče njegovog rada razmatrao uopšte, a ne da je ukidao. Ovdje se odlučuje o nečemu što se tiče esencijalnih stvari koje rješava Ustavni sud, a koje se tiču samog rada Ustavnog suda. Nije sasvim na pravnom mjestu sa aspekta ustavne odredbe i odredbe Konvencije o zaštiti ljudskih prava. Jedno od primarnih načela u Ustavu je pravo na pravično suđenje i u razumnom roku. Tako doslovno glasi i odgovarajuća odredba Konvencije o zaštiti ljudskih prava – rekao je on.
Ustavni sud je, kaže Mitrić, vjerovatno donio ovakvu odluku ,,provociran ogromnim brojem ustavnih žalbi koje ne mogu da stižu da rješavaju u zadatom roku s obzirom na broj sudija I savjetnika koji tamo rade, uz rezervu u odnosu na kvalitet njihovog rada“.
S druge strane, on ističe da je svojevremeno ustavna žalba bila proglašena kao nedjelotvorno pravno sredstvo od suda u Strazburu i da je to trajalo godinama, jer je broj donijetih odluka, a pogotovo u korist građana, bio minoran - tim procentom ugrožavalo se načelo iz Ustava i Konvencije o pravičnom suđenju u razumnom roku.
Ispričao je da, dok je radio u Ustavnom sudu, godišnje su dobijali do 100 žalbi, a danas tom sudu za mjesec stigne po 70 ili 80.
- Mi taj problem nijesmo imali, jer nijesmo ocjenjivali pravosnažne presude redovnih sudova. Nije nam padalo na pamet da to radimo. Zašto? U Ustavu piše da je Vrhovni sud najviši sud u državi i tačka. Nemamo mi šta tu da procjenjujemo. Oni su, međutim, pristupili takozvanom širem tumačenju odredbe Ustava koja se odnosi na nadležnost Ustavnog suda, i tako su napravili dar-mar u pravnom poretku Crne Gore i učinili medveđu uslugu samom Ustavnom sudu... Od tih sto žalbi koje oni prime, jedna do dvije se pozitivno riješe, a ostale se odbiju ili odbace – precizirao je on.
Istakao je da na kraju i odluke Ustavnog suda podliježu provjeri pred sudom za ljudska prava u Strazburu ,,jer se ukinutom odredbom povrijedilo jedno od najosnovnijih prava građana - pravo na pravično suđenje u razumnom roku“.
KRŠENJE PRINCIPA
Sagledavajući odluku Ustavnog suda, i advokat Siniša Gazivoda uočio je određene nepravilnosti. Ustavni sud, kaže, nije trebalo sam da odlučuje o ovom pitanju zato što je, odlučujući da sam ukine zakonsku odredbu koja mu nameće rok za odlučivanje ,,prekršio pravni princip nemo judex in causa sua, odnosno da niko ne može biti sudija u svojoj stvari.“
Ustavni sud, podsjeća on, ima zakonsku mogućnost da obavijesti Skupštinu o uočenim pojavama neustavnosti, pa je tako, navodi Gazivoda, mogao predložiti parlamentu da obriše zakonsku odredbu koja propisuje rok za odlučivanje u ustavnosudskim predmetima.
- Na taj način Ustavni sud bi dao mogućnost zakonodavcu koji je i propisao rok da, na osnovu argumenata koje bi dao Ustavni sud, procijeni da li je postojanje roka za odlučivanje ispravno ili ne - rekao je on za Pobjedu.
BLAŽIĆ: ZABRINJAVAJUĆA ODLUKA
Profesor Đorđije Blažić, doktor pravnih nauka, kazao je za Pobjedu da je odluka Ustavnog suda zabrinjavajuća, jer ,,svi organi koji odlučuju o pravima i obavezama imaju rokove svog postupanja i po podnescima i pravnim sredstvima“.
- Ne mogu se ukidanjem rokova rješavati pitanja efikasnosti i djelotvornosti pravnih sredstva, već jačanjem kapaciteta organa. Građani plaćaju institucije da rade, a ne da ne rade svoj posao i država je dužna da obezbijedi dovoljno kadrova da organi u rokovima izvršavaju svoje obaveze. Znači li to da će sada Ustavni sud cijeniti rokove u svim zakonima materijalnim i procesnim u svim pravnim oblastima i postupcima? Ovo je nezapamćeno u pravnoj nauci i nije mi poznato da ovakva rješenja ima bilo gdje u svijetu, osim, naravno, kod nas - rekao je on.
Umjesto, kako kaže, da sudu prioritet bude zaštita ustavnih prava i sloboda, njima je prioritet ,,neogovornost i nerad suda“.
- Sad bi trebalo da NVO pokrenu akciju ocjene ustavnosti stotine zakona koji uređuju rokove za postupanje organa – kazao je Blažić.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
