Borba protiv sive ekonomije

Stop Fejsbuk/Instagram prodaji robe, nelegalni brodovi haraju na Skadarskom jezeru i u Boki

Nadležne institucije objavile su rat sivoj ekonomji, a između ostalog posebna pažnja biće posvećena švercu u oblasti nautičkog turizma kao i nelegalnoj trgovini preko društvenih mreža zbog čega država ostaje bez značajnih poreskih prihoda. Upozorava se da sudovi za prekršaje u oblasti sive ekonomije izriču kazne ispod zakonskog minimuma.
Objavljeno: 07. 08. 2019 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Stop Fejsbuk/Instagram prodaji robe, nelegalni brodovi haraju na Skadarskom jezeru i u Boki
Ilustracija: Expert Reviews

U oblasti nautičkog turizma je, kako se konstatuje u vladinoj informaciji, "visok nivo sive ekonomije" jer nelegalni brodovi haraju na Skadarskom jezeru i u Boki.

"Najizraženije prisustvo nelegalnih brodova je u Virpazaru, odnosno na Skadarskom jezeru, zatim u Perastu i Luci Kotor", navodi se u dokumentu usvojenom na prošloj sjednici Vlade.

Tokom maja i juna 2019. inspektori su donijeli 63 rješenja o zabrani rada brodova od čega na Skadarskom jezeru 18 i u Kotoru čak 45.

"Nadzor se radi u saradnji sa Upravom policije, Upravom pomorske sigurnosti i Lučkom kapetanijom, ali veliki problem u nadzoru predstavlja nedostatak službenog plovila", ističe se u dokumentu.

Cvjeta nelegalna trgovina preko društvenih mreža: Autori dokumenta primjećuju da raste siva ekonomija u on line trgovini.

Elektronska trgovina, nuđenja i reklamiranja robe i usluga putem raznih elektronskih mreža, produkuje i nove oblike sive ekonomije na tržištu robe i usluga, što istovremeno povećava i njen obim.

0903facebook1

"Naime, neregistrovani trgovci putem raznih sredstava komunikacije, uključujući i društvene mreže što ne zahtijeva stalni radni prostor, zbog čega je trgovac nedostupan, vrše ilegalnu prodaju uvezene robe na nepoznatim mjestima. To, uz činjenicu da je nadzor ograničen na nacionalno tržište, otežava identifikaciju slučajeva neregistrovanog prometa robe i pružanja usluga", konstatuje se u dokumentu.

Sigurno je da ovoj vrsti trgovine i njenim nusproduktima razvijeni svijet pridaje poseban značaj, "i mi moramo slijediti tu praksu", dodaje se u dokumentu i nastavlja:.

"S obzirom na specifičnosti ovog oblika trgovine, koje onemogućavaju sprovođenje inspekcijskog nadzora, potrebno je preispitati relevantni pravni okvir i propisati mogućnost i procedure otkrivanja lica i kanala preko kojih se nelegalno vrši promet robe i usluge", dodaje se u Infomaciji.

Sudska praksa i kaznena politika: U dokumentu se otvoreno kritikuje prekršajna praksa sudova, koji za sivu ekonomiju izriču kazne ispod zakonskog minimuma.

"Na primjerima odluka prekršajnih sudova, kod kojih je godišnje aktivno preko hiljadu predmeta Uprave za inspekcijske poslove, možemo ukazati da se za veliki broj prekršaja, koji su u sferi sive ekonomije, izriču kazne ispod propisanog minimuma", upozorava se u Informaciji.

Dodaje se i da ima odugovlačenja prekršajnih postupaka, koji završe i nastupanjem zastarjelosti u toku prvostepenog ili drugostepenog postupka.

1202presuda

Takođe, izvršenje novčanih kazni izrečenih u prekršajnom postupku, mora biti kontinuirana obaveza sudova, kao i informisanje Uprave o realizaciji tih aktivnosti.

"Smatramo da su to pitanja kojima se organi pravosuđa moraju posvetiti, jer konkurentnost na tržištu i zaštitu od sive ekonomije, kao i zaštitu svih zakonom zaštićenih vrijednosti, sistem mora organizovano i koordinirano podržavati. Bez takve podrške inspekcije ne mogu biti uspješne, naprotiv, autoritet inspekcijskog nadzora gubi, a prekršioci profitiraju", objašnjava se u informaciji.

Firme sa jednim zaposlenim: Firme sa jednim zaposlenim, kako primjećuju autori, mogu predstavljati izvor sive ekonomije u pogledu broja zaposlenih „na crno“.

Međutim, brojne firme sa jednim zaposlenim nijesu aktivne i ne obavljaju djelatnost duže vrijeme, pa se može govoriti o tome da se značajan broj ovakvih firmi ne kontroliše, čemu doprinosi i to što nemaju kancelariju, već su registrovani u stambenom prostoru, bez ikakve oznake o nazivu takvog privrednog subjekta.

Ipak opterećuju registar privrednih subjekata, pa se tako zamagljuje realna slika o aktivnostima istih, uključujući i evntualno angažovanje radnika „na crno“.

Inpekcija predlaže što hitnije brisanje takvih preduzeća iz privrednog registra.

2507vladacrnegore1

"Kako se ne bi gubilo vrijeme i ostali resursi inspekcija, uz nikakvu, ili vrlo nisku učinkovitost, o čemu svjedoče i kontrole koje je Inspekcija rada sprovela u šumarskoj industriji i hotelijerstvu, u kojima nijesu utvrdile značajnije nepravilnosti, jer mnogi od takvih subjekata ne rade određeni period u godini, a onda periodično tokom godine zapošjavaju sezonske radnike", kaže se i Informaciji.

Kontrola stranaca: U dokumentu se posebno naznačava da je potrebna što oštrija kontrola ulaska stranaca i na dnevnom nivou "i praćenje njihovog kretanja", s obzirom da se veliki broj njih bavi nelegalnom prodajom robe i pružanjem usluga, na području Crne Gore.

"Međusektorska saradnja nadležnih organa i razmjena informacija mora biti zadatak svih u sistemu uprave (na državnom i lokalnom nivou), a saradnju sa privredom i potrošačima treba sve više praktikovati i dalje unapređivati, o čemu je potrebno podizati svijest preko njihovih asocijacija", dodaje se.

Kao najznačajniju mjeru za borbu protiv sive ekonomije autori navode da če Uprava policije nastaviti sa radom kroz obavještajne projekate i akcije čiji cilj je suzbijanje sive ekonomije

"U narednom periodu planirano je formiranje specijalizovanih zajedničkih istražnih timova u cilju vršenja kontrola kod većih poreskih obveznika", zaključuje se u Informaciji.

Komentari: 2

Popokatepetl

07. 08. 2019 - 08:38

Molim cijenjenog urednika Zečevića da u nekim od narednih tekstova objavi ko su vlasnici nelegalnih brodova. S poštovanjem
Fendak

07. 08. 2019 - 08:48

Je li tačno da jahtaši ne plaćaju porez na gorivo?
Novi komentar