Poslanik SD-a saopštio

Mugoša: Spreman nacrt novog izbornog zakona

Radna grupa Odbora za reformu izbornog zakonodavstva pripremila je Nacrt novog zakona o izboru poslanika i odbornika kojim je profesionalizovana Državna izborna komisija i omogućeno individualno kandidovanje, saopštio je član tog skupštinskog tijela i poslanik Socijaldemokrata, Boris Mugoša. 
Objavljeno: 11. 08. 2019 - 12:45 Promjenite veličinu teksta: A A A
Mugosa: Spreman nacrt novog izbornog zakona
Foto: Skupstina Crne Gore

On je kazao da su se, iako je zadatak Radne grupe, bio rad na izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, svi članovi saglasili da je potrebno pripremiti novi zakonski tekst, imajući u vidu da je na važeći usvojen veliki broj izmjena i dopuna od donošenja 1998. godine.

„Dogovorili smo se i da nije cjelishodno u ovoj fazi, odnosno u postojećem izbornom ciklusu koji se završava sa održavanjem sljedećih parlamentarnih izbora krajem naredne godine, mijenjati važeća rješenja kada je u pitanju tip izbornog sistema i liste za izbor, a da se u narednom periodu radi na kreiranju zakonskih rješenja u pravcu uvođenja otvorenih lista za izbor sa preferencijalnim glasanjem“, rekao je Mugoša u intervjuu agenciji MINA.

On je rekao da, nakon pola godine odgovornog i veoma intezivnog rada u Radnoj grupi, u kojoj su pored predstavnika vladajuće koalicije učestvovali i predstavnici nevladine organizacije CDT i Đorđije Blažić i Boris Bastijančić u ime akademske zajednice, vjeruju da su pripremili kvalitetna rješenja u Nacrtu zakona o izboru poslanika i odbornika.

Prema riječima Mugoše, Nacrtom zakona u potpunosti je profesionalizovan sastav Državne (Centralne) izborne komisije i opštinskih izbornih komisija.

„Omogućeno je individualno kandidovanje kroz ukidanje ograničenja minimalnog broja kandidata potrebnih na listama za izbor“, saopštio je Mugoša.

Kako je naveo, u cilju jačanja političkog pluralizma smanjen je broj potpisa potrebnih za podršku listama za izbor sa 0,8 na 0,3 odsto.

Mugoša je objasnio da je uređeno je da birač može, svojim potpisom, podržati jednu ili više lista za izbor poslanika, odnosno odbornika, kao i da svaki potpis mora biti ovjeren u skladu sa zakonom kojim se uređuje ovjera potpisa, rukopisa i prepisa.

„U cilju ostvarivanja principa rodne ravnopravnosti, na listi za izbor treba da bude najmanje 40 odsto kandidata manje zastupljenog pola, kao i da na listi za izbor među svaka tri kandidata prema redosljedu na listi mora biti najmanje po jedan kandidat pripadnik manje zastupljenog pola“, precizirao je Mugoša.

On je dodao da je predviđeno da je prilikom određivanja biračkih mjesta, opštinska izborna komisija dužna da obezbijedi pristup biračkom mjestu osobama sa invaliditetom.

Govoreći o rješenjima koja se tiču profesionalizacije Državne izborne komisije, Mugoša je kazao da je u tom dijelu zakona napravljen ogroman iskorak u odnosu na važeće rješenje u kojem se gotovo svi članovi imenuju na predlog političkih partija, odnosno parlamentarne većine i opozicije.

„U našem predlogu, definisano je da Centralna (nekadašnja Državna) izborna komisija ima pet članova koji se biraju nakon sprovedenog javnog konkursa“, rekao je Mugoša.

Članovi Centralne izborne komisije, dodao je on, biraju se na period od pet godina i najviše dva puta.

Prema riječima Mugoše, predviđeno je da za člana Centralne izborne komisije može biti izabrana osoba koja ima ima visoko obrazovanje iz oblasti pravnih nauka, najmanje sedmi nivo okvira kvalifikacija i deset godina radnog iskustva od čega najmanje tri iz oblasti pravosuđa, izbornog sistema, političkih sistema ili zaštite ljudskih prava.

„Za člana Centralne izborne komisije ne može biti izabrana osoba koja je u posljednjih deset godina obavljala ili obavlja funkciju poslanika ili odbornika, u Vladi Crne Gore, predsjednika i potpredsjednika opštine, Prijestonice ili gradonačelnika Glavnog grada” naveo je Mugoša.

On je dodao da za člana ne može biti izabrana osoba koja je u posljednjih pet godina obavljala ili obavlja funkciju u političkoj partiji i bila kandidat na listi za izbor poslanika ili odbornika.

Kada je u pitanju Opštinska izborna komisija (OIK), Mugoša je kazao da je predloženo da je bira Centralna izborna komisija, a ne kao sada imenuje Skupština opštine, i to nakon sprovedenog javnog konkursa.

Mugoša je kazao da bi OIK činila tri člana koja bi bila birana na period od pet godina.

„Za člana OIK može biti izabrana osoba koja ima visoko obrazovanje iz oblasti pravnih nauka, najmanje sedmi nivo okvira kvalifikacija i pet godina radnog iskustva od čega najmanje jednu godinu iskustva iz oblasti pravosuđa, izbornog sistema, političkih sistema ili zaštite ljudskih prava“, pojasnio je Mugoša.

Kako je dodao, za člana OIK ne može biti izabrana osoba koja je u posljednjih pet godina obavljala ili obavlja funkciju poslanika ili odbornika, u Vladi Crne Gore, političkoj partiji, predsjednika i potpredsjednika opštine, Prijestonice ili gradonačelnika Glavnog grada.

Mugoša je istakao da su kroz Nacrt zakona predložili način implementacije svih preporuka OEBS/ODIHR-a sa parlamentarnih izbora 2016. i predsjedničkih prošle godine, izuzev one koja se odnosi na uslov boravišta.

„Razlog je činjenica da je za implementaciju navedene preporuke neophodna izmjena Ustava Crne Gore, za čiju promjenu je neophodno sprovođenje državnog referenduma na kojem se mora izjasniti najmanje tri petine svih birača“, objasnio je Mugoša.

On je naveo da su u predloženi Nacrt zakona unijeli rješenja koja su predložili Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Ženska politička mreža.

Mugoša je, na pitanje da li očekuje da i opozicija učestvuje u reformi izbornog i drugog zakonodavstva, kazao da se nada da su svi politički subjekti svjesni da je povećanje povjerenja građana u izborni proces obaveza svih i da svako u tom procesu treba da snosi svoj dio odgovornosti.

Kako je dodao, predstavnici vladajuće većine su, zajedno sa akademskom zajednicom i NVO, u prethodnih pola godine veoma ozbiljno radili na pripremi odredjenih zakonskih rješenja u skladu sa zadacima definisanim u Odluci o formiranju Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Mugoša je rekao da je siguran da će navedena rješenja biti više nego dobra platforma za nastavak dijaloga sa svim zainteresovanim učesnicima.

"A posebno predstavnicima opozicije u Skupštini čiji se doprinos svakako očekuje imajući u vidu i činjenicu da bi poželjno bilo svu izbornu regulativu donijeti do kraja godine“, zaključio je Mugoša.

Komentari: 0

Novi komentar