Ova novina propisana je reformisanim studijama koje se od 2017. godine odvijaju na način da osnovne studije traju tri godine, potom master dvije i doktorske tri. Direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Mubera Kurpejović rekla je da je uvjerena da će kadar koji se školuje po novom sistemu biti prepoznat kao izuzetno kvalitetan, a u razgovoru za naše novine, takođe, je govorila o tome koliko su zadovoljni primjenom softvera protiv plagijarizma koji su nabavili prije dvije godine, koji su to izazovi sa kojima se suočavaju, kao i kakvo je, na kraju, stanje u oblasti visokog obrazovanja.
POBJEDA: Ove studijske godine upisuje se posljednja generacija na specijalističkim studijama koje se ukidaju od sljedeće godine, jer počinje da se primjenjuje dvogodišnji master program (3+2+3). Najavljeno je ranije da će kandidati za novi master program morati da polažu prijemni ispit. Je li izvjesno kako će da izgledaju ti testovi i koje su to ključne karakteristike dvogodišnjeg master programa?
KURPEJOVIĆ: Od studijske 2020/21. godine počinje i implementacija dvogodišnjih master studija, po reformisanom modelu 3+2+3. Ono što je bitno istaći jeste da ćemo po prvi put imati besplatne master studije na javnim ustanovama visokog obrazovanja, dok su osnovne studije već od studijske 2017/18, takođe, besplatne. Ovo, zapravo, znači da je već oko 7.000 studenata imalo do sada priliku da besplatno upiše osnovne studije, i time stekne visoko obrazovanje koje zavisi isključivo od njihovog uspjeha u ranijem školovanju, a ne i njihovih finansija. Cijenim da je ovo pristup koji pokazuje da država jeste spremna na ozbiljna ulaganja da bi dobila kvalitetne kadrove.
Upis na master akademske i primijenjene studije vršiće se na konkurentskoj osnovi u skladu sa rezultatima postignutim na osnovnim ili primijenjenim studijama (obima najmanje 180 ECTS) i prijemnom ispitu u skladu sa zakonom i statutom ustanove. Sadržaj, način i postupak polaganja prijemnog ispita I bliže kriterijume i njihovo vrednovanje, kao i način i postupak, i nivo usaglašenosti studijskih programa osnovnih studija za upis u prvu godinu master studija, utvrdiće se aktom ustanove.
Cilj dvogodišnjih master studija je bolji odgovor na potrebe poslodavaca u dijelu potrebnih znanja, vještina i kompetencija, kao i bolja mobilnost crnogorskih studenta, jer specijalističke studije nijesu davale dovoljnu prepoznatljovost našim studetima u drugim zemlajama, koje su primjenjivale upravo model 3+2+3.
POBJEDA:Novi model studiranja uveden je 2017. godine. Iako je vjerovatno rano da se iznose detaljnije analize tog programa, možete li da kažete kako ste zadovoljniji i jeste li, možda, zapazili nešto što bi trebalo mijenjati?
KURPEJOVIĆ: Novi model studiranja uveden je ne kao proizvod opštih promišljanja pojedinaca, već kao rezultat analize i prije svega činjenice da upravo po novouvedenom modelu funkcioniše većina evropskih zemalja. Dakle, ako je ubjedljiva većina zemalja u Evropi prepoznala sistem 3+2+3 kao najkvalitetniji, to znači da će sjutra i našim studentima biti neuporedivo lakše da nastave školovanje i usavršavanje u nekoj od evropskih zemalja, i generalno će imati mnogo povoljniju poziciju upravo zbog uporedivosti kvalifikacija.
Naravno, potrebno je sačekati da izađe prva generacija, kako bismo i od samih poslodavaca dobili inpute o kvalitetu njihovog angažmana, ali uz činjenicu da je uvedena praksa na sve fakultete, te gore navedene podatke o novom modelu studiranja, ja sam uvjerena da će kadrovi koji se školuju po novom sistemu biti prepoznati kao izuzetno kvalitetni.
U dijelu ocjene će nam svakako pomoći analize precepcije poslodavaca o visokom obrazovanju koje smo sproveli u prethodnom periodu, kao I studije praćenja diplomiranih studenata, uz pomoć kojih ćemo moći da uporedimo znanja, vještine i kompetencije, kao i iskustva diplomiranih studenata koji su završili studije po starom, odnosno novom modelu studija.
(opširnije u Pobjedi)
