Ekspert za upravljanje turističkom destinacijom sa Fakulteta za menadžment u Herceg Novom prof. dr Ivo Županović

Unaprijediti privatni smještaj u nekoliko faza

Što se tiče kolektivnog smještaja, prema zvaničnoj statistici, u Crnoj Gori u junu ove godine ostvareno je 11,4 odsto više dolazaka turista u poređenju sa istim periodom prošle godine - kaže Županović
Objavljeno: 17. 08. 2019 - 06:20 Promjenite veličinu teksta: A A A

O popunjenosti privatnog smještaja u ovom trenutku nemamo zvaničnih podataka, a ekspert za upravljanje turističkom destinacijom, sa Fakulteta za menadžment u Herceg Novom i Fakulteta za biznis i turizam u Budvi, prof. dr Ivo Županović kaže da treba unaprijediti privatni smještaj i to u nekoliko faza.

Mnogi hotelijeri ističu da se radi o specifičnoj sezoni, a Pobjedin sagovornik tvrdi da se u budućnosti treba odrediti u cjenovnom i u smislu kvaliteta servisa.

UKRUPNJAVANJE

- Prva je inventarizacija smještajnih kapaciteta, potom uvođenje platforme, koja bi omogućila dostupnost svim zainteresovanim stranama, do ukrupnjavanja privatnog smještaja, udruživanjem u difuzne i integralne hotele, o čemu sam više puta govorio.

Da bi započeli sa implementacijom difuznih hotela, potrebna je i izmjena postojeće zakonske regulative, jer navedeni pojam u tom smislu nije determinisan - objasnio je Županović. Što se tiče kolektivnog smještaja kaže da, prema zvaničnoj statistici, u Crnoj Gori u junu ove godine je ostvareno 11,4 odsto više dolazaka turista u poređenju sa istim periodom prošle godine. - Broj ostvarenih noćenja viši je za 5,4 odsto nego u istom mjesecu prošle godine. U prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 23,6 odsto više dolazaka i 12,5 odsto više noćenja turista nego u istom periodu prethodne godine - kazao je Županović navodeći da su u junu najviše noćenja ostvarili sturisti iz Rusije (18,7 odsto), Srbije (11,6 odsto), Ujedinjenog Kraljevstva (7,7 odsto), Francuske (7,3 odsto), Njemačke (6,2 odsto), Poljske (5,7 odsto). - Dakle, kada je kolektivni smještaj u pitanju, tu možemo reći da su tendencije adekvatne i u kvantitativnom smislu i u smislu poboljšanja strukture emitivnih tržišta - kaže Županović.

Na našu ljetnju sezonu, ističe on, određenih efekata imalo je i otvaranje turskog tržišta. - Kada su u pitanju eksterni izazovi, analizirajući instrumente marketinga konkurentskih destinacija, može se konstatovati da je Turska značajno korigovala cijene, što je po zvaničnim podacima za jun izazvalo rast broja turista sa tržišta Velike Britanije, Njemačke, potom Rusije i Bugarske na nivou ove destinacije - kazao je Županović.

Na pitanje Pobjede da ovu sezonu hoteli ocjenjuju kao specifičnu i da li za iduću sezonu treba nešto promijeniti naglašava da je to sada teško reći. - Prvo ću se osvrnuti na neke globalne tendencije. Kada su u pitanju projekcije Svjetskog savjeta za turizam i putovanja za narednu dekadu, da će učešće turizma u ukupnoj zaposlenosti rasti 2,5 odsto godišnje u odnosu na aktuelnu procentualnu zastupljenost, da će prosječni godišnji rast investicija u turizmu biti 4,2 odsto, a broj inostranih turista 3,8 odsto, možemo zaključiti da je turizam žilava industrija i na globalnom nivou u nekoj bližoj budućnost će imati trendove rasta - kazao je Županović.

Na osnovu svega ovoga, činjenica je, kaže, da će turistički subjekti u Crnoj Gori morati permanentno da se prilagođavaju potrebama turističkog tržišta, prevashodno u cjenovnom smislu, ali i u smislu kvaliteta servisa kada su pojedinačni subjekti u pitanju, kvaliteta saobraćajne infrastrukture na destinacijskom nivou, ali je po meni ključna stvar adekvatna organizacija destinacije i optimalna projekcija ljudskih resursa. - Naime, u Master planu - Strategiji razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine je definisana klasterska organizaciona struktura, dok u praksi postoji organizacija turističkih aktivnosti na lokalnom i nacionalnom nivou. Potom, treba jasno, i strukturno i kadrovski, lokalne turističke organizacije transformisati u destinacijske menadžment organizacije - ističe Županović.

IZAZOV

To je, dodaje, ključni izazov neke nove strategije razvoja turizma, jer je prethodna oročena do 2020. godine. - Isto važi i za Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu, koja je bila definisana do 2017. godine. Naime, moraju se jasno izmjeriti potrebe turističke industrije na operativnom, srednjem i top menadžment nivou, i navedeno generisati ka tržištu rada i sistemu obrazovanja, i kada su u pitanju srednje stručne škole i kada su u pitanju visokoobrazovne ustanove - kaže Županović.

U ovom trenutku nije jasno, sagledavajući Master plan sa jedne i realnost sa druge strane, kako objašnjava, ni u kom pravcu treba da se ide kada su u pitanju organizacije turističke destinacije i turističkog proizvoda, da li na klasterskom ili lokalnom nivou. - To su određene zemlje u okruženju riješile u smislu finansijske održivosti pojedinih destinacija, odnosno da li su ekonomski samoodržive ili je potrebno ukrupnjavanje po tom osnovu. Po meni, to ne smije biti jedini aspekt, već sveukupna, tržišna održivost - naglasio je naš sagovornik dodajući da u tom pravcu i treba kreirati strategije razvoja turizma.

Komentari: 0

Novi komentar