Bazeni crvenog mulja

Sanacija eko bombe Podgorice dugo na čekanju, predložen iznenađujući način rekultivacije

Sanacija dva ogromna bazena crvenog mulja, nadomak Podgorice, još uvijek je na čekanju, a u Nacrtu DUP-a "Industrijska zona KAP-a" predložen je iznenađujući način na koji treba riješiti ovu ekološku bombu.
Objavljeno: 19. 08. 2019 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Koliko je opasan otpad crveni mulj, svjedoči podatak da je prilikom pucanja bazena te otrovne hemijske smješe, prije devet godina u Mađarskoj, poginulo sedam osoba, dok je otrov zaprijetio kompletnom Dunavskom slivu!

Za nauk, tada je toksični crveni mulj iz fabrike aluminijuma kompanije MAL preplavio 280 kuća i potpuno uništio život na prostoru četiri mađarske opštine oko Ajke.

madjarskamulj

Na bazi ove informacije, jasno je kakav crnogorskoj državi predstoji izazov da bi demontirala ovu ekološku bombu taloženu 35 godina. Za manje upućene čitaoce, ukupna površina dva bazena crvenog mulja iznosi čak 5,1 milion kvadratnih metara (!)

Šta je crveni mulj: Crveni mulj, kao štetan i otrovan industrijski otpad, formirao se kao nus proizvod u procesu dobijanja glinice do 2009. godine, kada je prestala da radi Fabrika glinice KAP-a. Mulj je, neodgovornošću SFRJ planera, deponovan u dva bazena, na devet kilometara od užeg gradskog jezgra Podgorice.

U prvom bazenu "A" se nalazi oko 2.200.000m3 mulja,  i nadvišen je do kote od 37 metara nadmorske visine (mNV), dok bazen "B" trenutno ima oko 2.500.000m3 mulja i nadvišen je do kote od 42mNV.

"Procijenjena količina deponovanog mulja u oba bazena iznosi čak 8.075.000 tona. Bazen "A" je hidroizolovan, dok bazen "B", prvobitno namijenjem za suvi postupak deponovanja mulja, nema hidroizolacionu podlogu. Ukupna površina oba bazena iznosi oko 5.100.000m2", navodi se u Nacrtu DUP-a "Industrijske zone KAP-a". O tome šta će se graditi na tom području pročitajte u posebnom tekstu Analitike.

Kako riješiti problem: Autori DUP-a, prepoznajući bazene kao crnu ekološku tačku, navode da je potrebno izvršiti sanaciju, remedijaciju i krajnju rekultivaciju dva bazena i stvoriti pretpostavke za njegovu buduću valorizaciju nakon razmatranja svih neophodnih analiza.

bazen2

Uz napomenu da više nema odlaganja crvenog mulja, autori navode da najprije potrebno riješiti pitanje vodopropusnosti, ne samo bazena "B" koji nije hidroizolovan, već i bazena "A".

Prvi korak - isušivanje bazena: Definisanje problema na identifikaciji lokalnih uslova i potreba, kako bi se osiguralo da će plan remedijacije dati željene rezultate. Osim toga, on uspostavlja obim strategije i ograničava troškove.

Remedijacija bazena crvenog mulja bi se odvijala u fazama. Najprije je, kako se predlaže, potrebno uraditi, neutralizaciju, ispumpavanje i isušivanje mulja čiji će nivo poslije ovoga mjestimično zadržati reološke osobine i ostati dosta ispod nivoa brana bazena.

"Ovo je ekološki kritična, prioritetna i urgentna faza. Koristiti najbolje raspoložive prakse i izvođače. Razmotriti eventualno prisustvo, tokove i uticaje ekonomski vrijednih i ekološki štetnih sadržaja u tečnoj fazi", upozorava se u dokumentu.

Drugi korak - naošenje supstrata: Nakon isušavanja, slijedi tehnička rekultivacija zemljišta i to nanošenjem sloja pedološkog supstrata preko finalne prekrivke deponovanog otpada, u sloju od 30-50 centimetara.

 Nakon te faze, slijedi biološka rekultivacija i uređenje preko podizanja biljne vegetacije.

" Ukoliko se odlaganje otpada vrši ravnomjerno po cijeloj površini tijela deponije, onda biološka rekultivacija slijedi nakon okončanja odlaganja otpada i izvršene tehničke rekultivacije", poručuje se u dokumentu.

Bez obzira da li se biološka rekultivacija vrši etapno ili u cjelini na ukupnom prostoru deponije, tehnološki postupak rekultivacije je identičan.

U skladu sa tehnologijom i primjenom zakonske regulative i poštovanjem EU direktiva potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju, poštovajući sve ekološke aspekte.

 bazen3Idejno rješenje odobreno od strane resornih subjekata će predstavljati sastavni dio UTU-a za ovu vrstu objekata u okviru DUP-a "Idustrijska zona KAP-a".

Ono što je za javnost iznenađenje je što se crveni mulj i ostali otpad, u dokumentu, tretira kao vrijedan mineralni resurs.

"Ovi mineralni resursi se mogu koristiti u raznim industrijskim granama, za proizvodnju brojnih finalnih proizvoda, pa bi se i na taj način trebalo da iskoriste kao sirovine, nakon određnih analiza", predlažu autori.

Za opomenu treba da služi činjenica da je prije pet godina najprije propao jedan pokušaj izdavanja u koncesiju bazena crvenog mulja i onda cijeli slučaj završio na sudu (Slučaj Roman Denkovič)

Naša država ima iskustvo sa potpunom sanacijom i rekultivacijom jalovišta u Mojkovcu kada je od otrovne bare napravljena zelena vegetaciona površina.

Šta dalje: Crna Gora je otvorila poglavlje 27 u pregovorima o pristupanju EU, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promene. Do 2035. godine u ekologiju se mora uložiti više od 1,4 milijarde eura preko već osnovanog Eko fonda i principa "zagađivač plaća".

Svjetska banka je već za saniranje svih ekoloških crnih tačaka, uključujući bazene crvenog mulja, opredijelila prije nekoliko godina 50 miliona dolara. Novca za ovaj projekat, dakle ima, samo je potrebno što prije usvoji DUP "Industrijska zona KAP-a" i krenuti  što prije u realizaciju projekta rekultivacije bazena crvenog mulja. Za kašnjnje u realizaciji ovog projekta nema opravdanja.

Najviše zbog stanovništa sela Srpska i Botun koji su najveće žrtve crnogorske industrijalizacije nakon Drugoga svjetskoga rata.

Foto: Dan

Komentari: 10

Komsija

19. 08. 2019 - 07:57

Zar ovo čudo nije kupio onaj Ukranac da od njega pravi opeke neposredno prije prodaje Unipormu. Što se desilo u međuvremenu.
Popokatepetl

19. 08. 2019 - 08:31

Na sud završilo
sjenka

19. 08. 2019 - 08:31

da nije prevelika ova brojka 5 miliona kvadratnih metara kad ppretvorimo to u kvadratne kilometre dobijamo povrsinu vecu od nase drzave. Da niste ipak mislili u kubnim metrima, naucnici
Fizičar iz Botuna

19. 08. 2019 - 08:43

Cijenjeni gospodin Zečević je napisao pravilno. Površina bazena jeste 5,1 miliona kvadratnih metara. Dakle 2.270 metara x 2.270 metara dobija se 5,1 miliona kvadrata. Jer su u pitanju jezera crvenog mulja stranice dva km. Gospodine Sjenka, da ste iz Botuna, i da se trujete decenijama imali biste više razumijevanja. Pozdrav za gospdina Zečevića.
sjenka

19. 08. 2019 - 08:50

matematicki je gospodin Zecevic u pravu, ali vi gospodine Fizicare iz Botuna, kad se trujete decenijama i ne cinite nista niti dizete glas protiv toga sami ste krivi. Da se skupite svi vi koji ste u radijusu 5 kilometara oko bazena pa da ste protetvovali nesto bi se uradilo. Ovako svi cute, kukaju, svima lose, male plate, nema posla a nikoga da digne glas.
Tara

19. 08. 2019 - 09:42

Nije to lako sanirati..sto su komunisticki pametnjakovici uradili.. Ne smije se desti ..eko katastrofa...! Ne smije se dugo cekati!
Da, da ....

19. 08. 2019 - 11:48

To je CG-i utrapljeno od pojedinih tada politicara. Rudnici na kraj svijeta kombinat u cemovsko polje.
Kontraš

19. 08. 2019 - 22:27

Da bi bilo 2270 x 2270 morao bi biti koskastog oblika (sve 4 stane iste duzine) a gledajuci Google maps se jasno vidi da nije ni priblizno obliku kocke, tako da nema govora o 5,1 milion kvardata. Autor teksta je to lako mogao utvrditi gledajuci oblik bazena, ali matematika je prosto takva, ako je 2270 x 2270 mora biti kvadratnog oblika.
skydog

19. 08. 2019 - 09:07

Koristi se kao podloga za autoputeve, za proizvodnju gradj. materijala... Ovaj Ukrajinac je pregocvarao i sa Mostarskim kombinatom takodje.
Fizičar iz Botuna

19. 08. 2019 - 09:24

Bunili smo se...Zaludu
Novi komentar