Amazonska prašuma u plamenu: Svijet ide prema katastrofi

PLUĆA planeta gore. Požari u Amazonskoj prašumi, najvećoj prašumi na planetu, najveći su otkad ih je brazilski Nacionalni institut za svemirska istraživanja (INPE) počeo pratiti satelitom 2013. 
Objavljeno: 22. 08. 2019 - 22:50 Promjenite veličinu teksta: A A A

Prema njihovim podacima, od početka godine u Brazilu je izbilo više od 72.000 požara, od čega više od polovine u Amazoniji, koja je sama velika kao polovina SAD-a. To je povećanje od više od 80% u odnosu na prošlu godinu, prenosi CNN. 

INPE je izvijestio da je samo od prošlog četvrtka zabilježeno više od 9500 požara te da svake minute svakog dana izgori više od jednog i po fudbalskog igrališta prašume.

Dim od ovih požara, koji se sada vidi i iz svemira, širi se sve do obale Atlantika, pa su tako u ponedjeljak obavili 2700 kilometara udaljeni Sao Paulo i pretvorili dan u noć na oko sat vremena.

Amazonija nema slučajno nadimak "pluća planeta". Ova ogromna prašuma proizvodi čak 20% kiseonika koji završava u atmosferi. Kao što klimatski naučnici  odavno ističu, upravo su šume, koje služe kao spremnici ugljenika i proizvođači kiseonika, ključna obrana od globalnog zagrijavanja uzrokovanog stakleničkim plinovima. A upravo je ugljikov dioksid, koji drveće apsorbira, glavni staklenički plin.

Vrste u Amazoniji izumiru prije nego što ih otkrijemo

Osim toga, Amazonija je dom nebrojenim biljnim i životinjskim vrstama, od kojih mnoge još nismo ni otkrili. Kako je World Wildlife Fund (WWF) utvrdio u izvještaju prije dvije godine, naučnici u prosjeku otkriju novu vrstu svaki drugi dan.

No nesmiljeno krčenje kojem je Amazonija izložena već desetljećima znači da bi "mnoge od tih vrsta mogle izumrijeti prije nego što ih uopšte dobijemo šansu otkriti", upozorila je tada Sarah Hutchison, čelnica WWF-ovog programa za Amazoniju i Brazil. 

A ta se deforestacija, odnosno krčenje šume radi dobijanja zemljišta za poljodjelstvo i stočarstvo, sve više ubrzava. 

Šumski požari u Brazilu najčešći su za vrijeme sušne sezone, ali poznato je da se dio njih namjerno izaziva baš da bi se tako ilegalno krčile šume i da bi se dobio nov prostor za uzgoj stoke. Osim stočara, Amazonsku prašumu na oku imaju i drvosječe i rudari. 

Bolsonaro odmah krenuo u napad na ekološke agencije

Ekološki aktivisti za požare okrivljuju upravo brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, nacionalistu i populistu. Tvrde da je olabavio ekološke regulacije u zemlji te da je poticao drvosječe i poljoprivrednike na krčenje šuma. 

Bolsonaro je zaista u predizbornoj kampanji prošle godine obećao da će potaknuti ekonomski rast tako što će otvoriti Amazoniju za ekonomsko iskorištavanje. Posljedice su bile vidljive i prije nego što su ogromni požari počeli gutati Amazoniju. Kako piše Pacific Standard, kazne za ilegalno krčenje šume pale su za 34% u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine u odnosu na prošlu. To je najveći pad ikad zabilježen.

Bolsonaro je u kampanji takođe bacao sumnju na globalno zatopljenje i sugerirao da bi mogao povući Brazil iz Pariškog sporazuma o klimi, baš kao što je to napravio Trump. Zasad se ipak nije poveo za njegovim primjerom.

Nadalje, budžet brazilskog Instituta za okolinu i obnovljive izvore energije smanjen je za čak 23 milijarde dolara. Ustanova zadužena za zaštitu saveznih šuma, Institut Chico Mendes, nije izvela nijednu operaciju nadzora deforestacije u maju. U prva četiri mjeseca ove godine zapljene ilegalno posječenog drva pale su gotovo na nulu, odnosno na oko 1500 kubičnih stopa, što je ekvivalent broju od deset velikih stabala. 

Komentari: 0

Novi komentar