KOMITSKO-NARODNA BORBA – JUL – AVGUST 1919.

Božo Bećir: Neću ni mrtav da panem u ruke Srbijanaca

Pobjeda objavljuje jedanaesto i dvanaesto poglavlje knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo u novembru i decembru 2018. godine, a deveto i deseto u maju i junu 2019. Sada pred čitaoce donosimo dva poglavlja u kojima se govori o događajima nakon prispijeća gerilske grupe iz Italije 19. jula 1919. Godine
Objavljeno: 23. 08. 2019 - 06:45 Promjenite veličinu teksta: A A A

Komandant okupacione vojske Milorad Mihailović je o događaju u Trijež-dolu 25. jula 1919. odmah izvijestio nadležne u Beogradu. Naveo je da su noću 25. na 26. jul progonioci na Sutormanu naišli na jednu grupu od 50-60 ljudi i napali je. „Poginulo je 7 odmetnika, ranjena dva i jedan uhvaćen.

Zarobljeni se zove Nikola Popović, rodom iz Bara, došao sada iz Italije sa ostalima. Izjavio je da odmetnicima na Sutormanu komanduje Marko Vučeraković i Krsto Popović, obojica došli sada iz Italije u činu majora. Odmetnika u Sutormanu ima 150, imaju mitraljeze“ („Skrivana strana istorije“, Tom I, 520). Prema V. Antonijeviću, poslaniku Kraljevine SHS u Rimu, odmah po dolasku ekspedicije iz Italije, došlo je do sukoba jedne grupe sa srpskom vojskom u Crmnici đe ih je „poginulo šest, jedan oficir zarobljen, a trideset pobeglo u San-Đovani di Medua, odakle su ih Talijani ponovo prebacili u Italiju“ („Crna Gora u egzilu“, Knjiga I, 286). Nije jasno na šta je Antonijević mislio sa „bijegom“ 30 gerilaca za Medovu jer u drugim dokumentima nema ni nagovještaja da se tako nešto moglo dogoditi.

Hajka

Napad na komite u Trijež-dolu 25. jula bio je tek početak drame. Neprijateljska vojska je 26. jula ujutro krenula iz pravca Pepića prema Loncu, đe su se nalazili Marko Vučeraković, Krsto Popović i ostali, pretražujući sve pred sobom uz pucnjavu mitraljeza, bombi i pušaka („Memoarsko-dnevnički zapisi Marka Vučerakovića“, priredili Jasmina Rastoder i Šerbo Rastoder, časopis ,,Crnogorski anali“, br. 7-8, 87). Najkritičniji momenti su nastupili 27. jula kada su se progonitelji približili komitama. Vučeraković bilježi: „27. jula, da ne bi pali u ruke vojske koja nas traži, a koja je već prišla blizu Galerije, riješili smo se ići za Sozinu i u 2 sata poslije ponoći stigli smo u Sozini tj. na granici Limskoj i Glodoljskoj (Gluhodolskoj, S.Č.) na tako zvano mjesto Krstati Dub đe smo se odmorili, a naprijed poslali izvidnicu. Kroz nekolika minuta vraća se izvidnica i saopštava nam da se u neposrednoj blizini nalaze Glodoljani (Gluhodoljani, S.Č.) koji čuvaju granicu svoje planine da ne bi ko od naših priješao tamo.

Nemajući kuda da prodremo riješili smo se ostati do noći u jednoj dubodolini po među nekakvih velikih stijena pospali smo sa namjerom da čekamo noć i da noću pokušamo izaći iz ovog blokiranog prostranstva, u svim pravcima postavili smo straže. Glodoljani stoje nepomični na jednom mjestu, samo čuvaju svoju teritoriju, druga vojska koja nas traži silazi niz Lonac k Galeriji, sa velikom pucnjavom mitraljeza bomba i pušaka, tuču sa vatrom sve pred sobom naročito ona neprolazna i zakrivena mjesta, misle da smo neđe u nekoj šumi sakriveni; treća vojska iz Pepića sašla u Limjane a odatle kreću se u pravcu nas razvijenim strojem, odpočeli i ovu planinu prebirati kao gođ i Pepiće, Golik, Čukurijele, Lonac i dr. mjesta.

Čim se ova potonja vojska počela približavati uputili smo se pravo na Galeriju, bez obzira vidi li ko nas ili ne, priješli smo kolski put i ušli u jedan potok kojim se sakriveno može ići do Galerije, stigli smo u blizinu Galerije“ („Memoarsko-dnevnički zapisi Marka Vučerakovića“, časopis „Crnogorski anali“, br. 7-8, 88-89).

Božo Bećir

Gerilci su se zaustavili na jednom potpuno zakrivenom mjestu đe ih niko nije mogao opaziti i ostali tu do noći. „Sa dosta straha ostali smo nepomični na ovom mjestu do noći, vojska sa svih strana blokirala Galeriju i prilazi k njoj, čim je nastupila noć kom. Krsto Popović i Božo Bećir pošli su u Galeriju da se sporazumiju sa Italijanima o nama, nestrpljivo ih očekujemo da se vrate i da svi pođemo u Galeriju, da se bez straha odmorimo, kroz nekoliko vremena vraća se kom. Popović i Bećir i saopštavaju nam: da nas Italijani neće da puste u Galeriji, iz razloga što će sjutra da dođe komisija i sa njom jedan Srbijanski major da pregledaju Galeriju jer je Srbijanska komanda protestovala da se u Galeriji nalaze Crnogorski oficiri i vojnici koji su došli iz Italije.

Ovaj je odgovor Italijana za nas veoma strašan neznamo što da radimo niti imamo kud da se krenemo, možemo računati da nam je jedini spas u Galeriji, a u svakom drugom slučaju da smo živi ili mrtvi u srbijanskim rukama i rukama Crmničkih izroda. Pokušao sam ponovo sa Božom Bećirom moliti Italijane da nas spasu, nije molba pomagala, noćili smo na istom mjestu. Vojska ologorovana sa svih strana, čuje se glas njihovih komandanata popa Gojnića, N. Plamenca i B. Lekića, razgovaraju kako će sjutra ući u Galeriju i tamo nas naći i pohvatati ... 28. jula, mi se nalazimo nepomični na istom mjestu, vojska prišla bliže, svakog sekunda očekujemo ih na nas, sakrili se u onoj šumi mladoj, treba da ... naiđu na nas pa tek da nas vide, razvidali smo bombe i spremili sve potrebno da ih sa ognjem iz pušaka i bomba više sebe dočekamo. Naišla je oko 9 sati u jutro jedna patrola Srbijanskih vojnika do italijanskog stražara da ga pitanju: „Ima li tamo Crnogoraca“. Njente! odgovara stražar.

Ovi vojnici nešto prošaptaše i vratiše se. Vojska stoji nepomična, čekaju naređenje za ulazak u Galeriju, cio ovaj dan prošao je u očekivanju, vojska čeka dozvolu da uđe u Galeriju jer nasilno ne smiju od Italijana koji ih sa mitraljezom na vrata Galerije čekahu, a mi čekamo samo kad će vojska naići na nas. Neđe oko 2 sata poslije podne zove me kom. Krsto Popović ... prilazim k njemu a on mi daje jedno pismo, čitajući ovo pismo vidim da je kap. Božo Bećir izvršio samoubistvo u Galeriji kod Italijana. U jutro rano Bećir je ponovo pošao kod Italijana moleći ih da nas prime i spasu u Galeriju, a kad su mu molbu odbili izvadio je levorver i opalio ga sebe u prsa, govoreći: „Neću ni mrtav da panem u ruke Srbijanaca“ („Memoarsko-dnevnički zapisi Marka Vučerakovića“, časopis ,,Crnogorski anali“, br. 7-8, 89).

Izbavljenje

Rasplet ove drame bio je neočekivan. „Noć je nastupila, a vojska je ostala nepomična na istom mjestu, a Talijani nas zovu i saopštavaju nam da možemo ostati u Galeriju dok se vojska raziđe, pa tek onda da idemo đe nam bude volja, večerali smo, a potom pospali da se u ovoj tišini bez straha odmorimo. Talijani zazidali vrata od Galerije ostavljajući samo jedan prozor za mitralješku cijev, kap. Bećir ranjen leži u jednom vojničkom krevetu. 29. jula, u jedan sahat poslije ponoći bude nas Italijani i saopštavaju da odma moramo napustiti Galeriju, jer imaju naređenje da će sjutra Galeriju da obiđe neka komisija.

Ustali smo i bez daljeg objašnjenja napustili smo Galeriju i krenuli se pravo uz Lonac, ni sam ne znam kako, prošli smo kroz logor one vojske neopaženo i izašli na vis, odmorili smo se na Čukurijele, a odatle pošli smo U Žgarbe, tako zvano mjesto u Pepiće. Našim dolaskom ovđe potpuno smo se izgubili neprijatelju, o nama nitko nije znao đe se nalazimo, zemljište na kome se nalazimo neprijatelj je prebrao još 25. i 26. jula i utvrdio da se ovamo ne nalazimo“ („Memoarsko-dnevnički zapisi Marka Vučerakovića“, časopis ,,Crnogorski anali“, br. 7-8, 89- 90).

Zborno mjesto na Goliku

Vučeraković dalje piše: „Sad nam je trebalo ostati u najvećoj tajnosti, sve dok se vojska koja je u poćeri ne povrati na svoja mjesta, nas bijaše svega 25 ljudi, da bi nam ishrana bila lakša i tajnija učinjeli smo sledeći raspored: 1) Nekoliko Limjanina koji bijahu sa nama uputili smo kod Italijana u Galeriji i na Limske torove da se kod Italijana ispitaju možemo li se ubuduće od njih nadati na ikakvu pomoć u hrani i dr i da se ispitaju o por. M. Božoviću i Barj. Boškoviću. 2) Sve one iz Donje Crmnice uputili smo u Pepiće, da se tamo ishrane za nekoliko dana dok se vojska bude umirila i razišla. 3) One iz Lekića uputili smo na njinu sentu (na njihovo područje, S.Č.). Svima gore rečenim zakazali smo zborno mjesto za 3. avgusta u Golik. Odma poslije ovog razmještaja ja sam sa kom. Krstom Popovićem i ostalim našim drugovima pošao za Golik“ („Memoarsko-dnevnički zapisi Marka Vučerakovića“, časopis ,,Crnogorski anali“, br. 7-8, 90).

Komentari: 41

golijama rukama zivo jaje lomi

23. 08. 2019 - 06:55

Bjezimo ti mi ka sokoli put galerije a oni kukavice za nama .
@

23. 08. 2019 - 10:10

Albanske planine bjezeci prelazimo hiljade umiru a niko nas ne tjera i nema kukavica nego ih crnogorci slomili.Niko od NEZNANIH SRBIJANSKIH JUNAKA nije smio da se okrene i pogleda iza sebe pa da vidi da ih niko ne tjera,Olaksavajuca je okolnost sto je to jedan miroljubivi narod koji se za 500 godina 2(dva)puta pobunio.Kazu da se veliki dio vojske zbog sile inercije udavio u more jer nisu mogli da se zaustave sokolovi.A postoji neka prica da je to narod jedan najstariji koji je zlatnom kasikom jeo i trala la la.SRBIJA UBIJA!(goloruke)
Kod "Boba"

23. 08. 2019 - 16:19

Ovo nije srbin kojem odgovaraš, ovo je posrbica...
gost13

23. 08. 2019 - 07:48

Nikada Crnogorcima srbijanci nijesu bila braca vec samo zlotvori,istinska i jedina braca su nam bili hercegovci kojima je kralj Nikola toliko puta pomagao.A najcrnje je od svega sto se godinama svi ovi zlocini skrivali tobozzbog mira u kuci,Cak i na Brefgalnicu poslije pobjed nad Bugarima isti srbi su nam trovali pretke kao moga pradjeda da se ne bi vratili u CG i pojacali vojsku..NEK JE VJECNA SLAVA SVIM POGINULIM BORCIMA ZA OSLOBODJENJE CRNE GORE...
gost14

23. 08. 2019 - 12:30

Moj prađed je bio u čuveni Dečanski odred. Nikad se nije vratio, znači to je to - gibaničari ga likvidirali.
ZATO

24. 08. 2019 - 13:31

Poslije ovakvoga pisanja bi moga da obiđeš najbližeg psihijatra stvarno ti nije dobro
CITAT

24. 08. 2019 - 14:48

Tokom rata, Radoje će stupiti u kontakte sa crnogorskim komitima, naročito sa družinom Maja Vujovića čiji je pripadnik bio, i Radojev rođak, Dušan Roganović iz Cuca. Jednom prilikom, skupa sa družinom izvjesnog Đukanovića, sominski komiti svratiše kod jednog Radojevog jataka, gdje bijahu ugošćeni: obilno večeraše i dobiše nešto hrane „usput da se nađe“. Kad su polazili, jedan komita iz Đukanovićeve družine, ukrade jednu dubinu iz domaćinovog uljanika, što je izazvalo veliku svađu između Radoja i Đukanovića. Ukrasti dubinu meda od domaćina koji je komite prethodno ugostio, bio je nedopustiv čin vrijedan prezira, zbog čega je nastala svađa između Radoja i Đukanovića, okončana „bez krvi“, prekidom svake saradnje sa lopovskom crnogorskom družinom. Stara katunska navika da se pođe u Hercegovinu, napravi pljačka, i vrati doma, bez brige o posljedicama koje će tamošnji Srbi podnositi, bila je poznata Hercegovcima iz ranijih vremena.
CITAT

24. 08. 2019 - 14:52

Neka crnogorska braća, (mnogi raspamećeni, crnogorski komiti, koji su tokom Velikog rata, pod oružjem ratovali, od crnogorske kapitulacije do povratka srpske vojske) nijesu položila svoje oružje, nego se odmetnuše u planine, skupa sa nekolicinom razbojnika, te uperiše „svijetlo“ oružje na svoju braću,vodeći nerazumne tuče od Božićne pobune na Cetinju januara 1919, preko mnogobrojnih pljačkaških pohoda po Hercegovini i Brdima, da bi tragično skončavali svoje živote kao razbojnici, ili da bi, nekoliko godina kasnije, napustili svoje zablude, poput Krsta Zrnova Popovića, i bili pomilovani kraljevim aktom. Ovo napominjem zato što želim naglasiti da moji komiti, gatački i sominski, Radojeva braća i sinovi, nijesu učestvovali u takozvanoj „Crnogorskoj buni“, nego se, ostvarivši svoj cilj, a to je bila sloboda, vratiše svojim domovima.
CITAT

24. 08. 2019 - 14:52

Što se toga tiče, komitsko ime mogu nositi samo oni crnogorski i hercegovački slobodari koji su ostali na svojoj zemlji i tokom austrijske okupacije vodili borbu protiv Ćesarevine. Onim komitima koji su učestvovali u Božićnoj pobuni i tzv.Crnogorskoj buni nakon završetka rata, može se pripisati komitsko zvanje za period rata. Za njihova djelovanja nakon rata – ustremljena protiv jedinstvene države i protiv neprikosnovene narodne volje, – nedopustivo je tvrditi da su bila komitska, jer, napokon, u razdoblju od 1919.do 1924. pobunjenik protiv sopstvene, legitimne, države, može samo biti razbojnik ili terorista, ali nikako komita.
CITAT

24. 08. 2019 - 14:57

Staro i užasno zlo ove pokrajine javlja se ovog leta u svoj jačini. Za mesec dana samo, u jednom malom srezu – u Gacku – palo je od razbojničke ruke 9 ljudskih glava, a istraga i potera za razbojnicima nije dala nikakve rezultate. Okrivljuje se za zločine četa Maja Vujovića iz Crne Gore, koji je kod prvih žrtava u Gacku 13.prošlog meseca, ostavio vlastima pismo da on kolje muslimane iz verskih i patriotskih razloga, a potpisuje se uz pečat „Komiteta za nezavisnost Crne Gore“. Tačno na mesec dana posle toga, ponavlja se isti slučaj, skoro na istom mestu. Opet su zaklana trojica muslimana iz Gacka. Načelstvo sreza nevesinjskog dobilo je o tome sledeću depešu od poglavara sreza iz Gackog: 12. o.m. na podne u opštini Borač sreza gatačkog, nepoznati razbojnici zaklali su tri muslimana i njihova vola, zapalili im seno oko koga su radili i otišli nepoznatim pravcem. Molim odredite potere u vašem srezu. Stanovništvo Gornje Hercegovine vrlo je ogorčeno ovim zločinstvima i negodovanje se proteže
CITAT

24. 08. 2019 - 15:12

...zločini nad Crnogorcima"????!!!! Kakvi zločini nad crnogorcima???? Ako je bilo prekoračenja ovlaštenja i upotrebe sile od organa reda u državi (a bilo je i toga neosporno) treba shvatiti u kojim uslovima i okolnostima se to dešavalo! Ali treba reći osnovno da se to nije primijenilo prema c r n o g o r c i m a (zato što su crnogorci), već prema banditima koji su sa oružjem u ruci kidisali na red i poredak u državi Pitao bih kako bi se nadležni organi i institucije u državi ponijeli da se danas (ne daj Bože) desi nešto slično?
CITAT

24. 08. 2019 - 15:16

Mehmed Spaho, šef JMO, 13. avgusta 1925. god. uputio je telegram potpredśedniku vlade KSHS Marku Đuričiću i ministru unutrašnjih djela Božu Markoviću, navodeći da su Muslimani u srezu gatačkome „u paničnom strahu od opšteg pokolja”. Kako piše o „poznatim razbojnicima”, M. Spaho, imenuje Maja Vujovića,
CITAT

24. 08. 2019 - 15:17

samo jos da ste napisali da je CG jedina zemlja koja je u I sv. ratu predala oruzje i ostala u istoriji upamcena kao jedina koja je kapitulirala 1916. Znaci 1916. je nestala CG a Kralj Nikola sa zlatom pobjegao i ostavio narod na milost i nemilost Austrougarskom okupatoru. 1918. junacka srpska vojska oslobadja CG i bez ikakve naknade cašcava Crnogorce teritoriju za koju su oni krv prolivali. Kompleks i sramota da su im porodice oslobadjali drugi dugo su ostale. Mjestanke su istina znale da cijene heroje, junake i oslobodioce, ali muski dio je bio malo ljubomoran. A zene ka zene vole heroje i junake.
CITAT

24. 08. 2019 - 15:19

Radi se o dva potpuno različita pokreta koji praktično idejno, politički i u svakom drugom smislu nemaju nikakve veze. Veza se može dovesti samo u tom pogledu, što je jedan manji dio komita iz austrougarske okupacije kasnije pripadao zelenaškim komitima. Kao primjer naveo bih Radojicu Nikčevića iz Pješivaca. No, kad uzmete u obzir činjenicu da je on po predaji vlastima bio suđen i osuđen, i da je u zatvoru napravio gusle kralju Aleksandru Karađorđeviću, a život okončao u martu 1942. godine kao četnički vojvoda, ubijen od partizana na Bršnu kod Nikšića, onda treba dobro poznavati Crnogorce i sve njihove metamorfoze.
CITAT

24. 08. 2019 - 15:21

–S obzirom da je tzv. Božićni ustanak brzo propao, bio traljavo organizovan, bez prave političke platforme šta se htjelo sa njime, o čemu dovoljno govori činjenica da glava ustanka, njegov organizator i inspirator bivši ministar Jovan Plamenac noć uoči ustanka bježi iz Crne Gore, a veliki dio ustanika se vratio kućama, a jedan manji dio i bio pohapšen od novih vlasti, pojavljuju se zelenaški komiti kao nesporno politička gerila. No, sa druge strane treba istaći činjenicu da veliki i presudan udio u organizovanju tog ustanka ima Italija i njen klasični agent Đovani Baldači, koji je u svojim zadacima bio odgovoran italijanskom ministru rata, i italijanskim vojnim brodom dovežen u Kotor da animira određeni broj ljudi za ustanak. Zbog neriješenih teritorijalnih pitanja sa novostvorenom Kraljevinom SHS, tj. pretenzija na jadransku obalu, Italija otvara tzv. crnogorsko pitanje
Alejandro Micunovic

24. 08. 2019 - 22:17

E VUVA MONTEMEGRO!!!! Podzdrav iz Cako, Argentina
Rašo

23. 08. 2019 - 08:08

Vazda li je u Crnoj Gori bilo fukare i izdajnika. Da nije bilo tako nebi srbijanska vojska tek tako okupirala Crnu Goru, a njeni vojnici činili zločine po Crnoj Gori. Danas bi se isto desilo, toliko izdajnika sopstvene države ima u Crnoj Gori da je to prosto nevjerovatno. I što je najgore oni se tim ponose.
xy

23. 08. 2019 - 08:51

Otac "uglednog" srpskog pisca Borislava Pekića je iz Podgorice krenuo prema Pljevljima, priključio se okupacionim trupama i sa njima učestvovao u zločinima prema Crnj Gori i Crnogorcima. Mislim, nisam 100% siguran, da je za nagradu jedno vreme bio upravnik Cetinja. Ako nije upravnik, na visokoj poziciji jeste bio sigurno. Čim su doški Italijani 1941. godine, zelenaši su ga najurili za Srbiju pa je "čuveni" budući "pisac" je kao gimnazijalac uhvaćen na sastanku tajne četničke ćelije u Beogradu zbog čega je osuđen na 15 godina robije. Mladog teroristu, teškog anticrnogorca danas u Srbiji tretiraju kao "jednog od najznačajnijih srpskih pisaca".
Gornja Crmnica

23. 08. 2019 - 12:33

Pop Gojnić kojeg pominje Vučeraković je pop Joko, rođeni brat Labuda i Luke Gojnića.
Istina je jedino ljekovita

23. 08. 2019 - 15:29

Borislav pekić je osuđen kao član mladih Demokratske stranke Milana Grola. Znači, nije bio četnik. Znači, uvijek treba govoriiti istinu. Jer, ako se ne govoriistina onda se.....
@ Rašo

23. 08. 2019 - 14:14

I utrkuju ko je bolji i viši IZDAJNIK svoje države!
pobro

23. 08. 2019 - 22:29

A kako postadose fukare u 10,20 godina ?
Katunjanin Zeleni

23. 08. 2019 - 08:16

Slava Crnogorskim Vitezovima! Nikad više srbijanska čizma u Crnu Goru!!!
GRAĐANSKI

23. 08. 2019 - 08:31

Minimum, ali - žanago taman minimum ljuckosti i s(a)obraznosti (ako je uopšte imate) - morali bi pokazat svi vi Srbalji, koji imajte namjeru, na "tamo vaš srbaljski" način, šiljat komentare na ovi tekst iz predmetne knjige - ako je vaskoliku (svakoje njezino slovo) nijeste pročitali! Daklen, ako nijeste pročitali knjigu g-dina SLOBODANA ČUKIĆA i još (svakoje slovo): 1. NEKOLIKO STRANICA IZ KRVAVOG ALBUMA KARAĐORĐEVIĆA (Rim, 1921.); 2. Dr. NOVICA RADOVIĆ: "CRNA GORA NA SAVEZNIČKOJ GOLGOTI" (Peć, 1938.); 3. MILOŠ ZIVKOVIĆ: "PAD CRNE GORE" (Beograd, 1923.); 4. Prof. dr ŽIVOJIN PERIĆ: "CRNA GORA U JUGOSLOVENSKOJ FEDERACIJI" (Zagreb, 1940.); 5. STEVAN BAJKOVIĆ: "VRIJEME GLADNIH I ŽRTVOVANIH" (Cetinje, 2017. i 2019. - knjiga je prvi put štampana 1938.); 6. "ĐENERAL VEŠOVIĆ PRED SUDOM"; 7. Prof. dr ŠERBO RASTODER: "SKRIVENA STRANA ISTORIJE" (period 1918.-1929.); 8. VLADIMIR JOVANOVIĆ: "ROVAČKA REPUBLIKA" (portal "Antena M"); (slijedi još)
GRAĐANSKI

23. 08. 2019 - 09:38

9. Knjige i/ili tekstovi: Prof. dr MIJATA ŠUKOVIĆA, Dr NOVAKA ADŽIĆA, Dr GORANA SEKULOVIĆA, BORISLAVA CIMEŠE, SLOBODANA JOVANOVIĆA itd. Ovi moj prijedlog, tj. čitanje nabrojane literature vi je potrebito da - u komentarima svojijema tvrdnjama (usljed vaše apsolutne nežnavenosti, a ponešeni (jedinom) sopstvenom zlom namjerom i primitivizmom i (ka takvi) "školovani" na Ristovom antihrišćanskom i anticrnogorskom beśedništvu) ne mlatinjate lažavine i maloumnosti i, da - kad stanete pred zrcalo, barem za tren ośetite da ste nivo srednjevjekovnog zastiđa! Gornja literatura vi je potrebita još i zarad toga da svatite da su nacistički koncentracioni logori (u prenešenom smislu) bili ljetovališta, zimovališta, izletišta i banje u odnosu konclogor kakav je priđe 100 godinah bila nesretnja Crna Gora. Tomu što su po Crnoj Gori od Veletaba-Ljutića-Dukljana-Zećana-CRNOGORACA činjeli krvnici Srbalji i domaća bagra i nesoji, 20-ak godina poznije - nacisti nijesu bili dorasli! ISTINA JE PREČA OD SVEGA!
doktor

23. 08. 2019 - 09:19

Konacno je isplivala istina, da su jedini saveznici i prijatelji Crne gore bili Bosnjaci i Albanci. Srbija ce jednog dana morati da plati ratnu stetu za zlocine koje je cinila nad Crnogorcima
Tačna Istorija

23. 08. 2019 - 10:27

Nije BOŠNJACI nego ,,CRNOGORSKI MUSLIMANI,, riječ BOŠNJAK se nikada nije koristijo za vrijeme OTOMANSKE VLADAVINE na prostoru CG ili drugde,nikada se kao pohvala za zvanje ili dozivanje BOŠNJAK ne pominje u pozitivnom kontextu , Svatite da u sadašnjoj CRNOJ GORI 99% stanivništva ISLAMSKE VJERE su ISLAMIZIRANI od dolaska na ove prostore OTOMANSKE IMPERIJE.
doktor

23. 08. 2019 - 11:19

Bosnjaci su autohtoni narod koji je na Balkanu ziveo od davnina. Svi Rimski hronicari ih pominju kao jedini narod koji su tu zatekli. Bosna se protezala od Peloponeza do Alpa. Kada su Crnogorci Dukljani dosli na Balkan dobri Bosnjani su im dali prostor za zivot i jezik, jer Dukljani su bili nepismeni. Taj zivot bez ratova i razmirica je trajao sve dok srpski agresor nije dosao na ove prostore, a to se desilo u 19 veku.
Iz Rožaja

23. 08. 2019 - 12:40

Bošnjak je iznjedrijo iz OTOMANSKOG ,,klasiranja novih islamiziranih naroda,, počinje se koristiti po principu : ZDRAV, PRAV, UGLEDAN, VISOK ,NORMALAN takvi dobijaju prolaz u ISLAM I MUHAMEDANSTVO, oni drugi : FALERIČNI , MALI, SA MANAMA, RETADIRANI takvi dobijaju zvanje BOŠNJAK što u prevodu po turskim principima znači ,,40 BOŠNJAKA jedan čovjek i njega samog ne čine čovjekom ,, kraj citata
Bodin

23. 08. 2019 - 17:37

Doktore !!!Od svih gluposti sto sam procitao ovaj tvoj komentar je najveca glupost,cak si i srbadiju zajebo sa ovim komentarom.Morace sad da da se dobro potrude da bi se mjerili sa ovim tvojim komentarom.Na turskim popisima muslimani u Crnoj Gori su se pisali crnogorci islamske vjeroispovjesti.Na iseljenicim dokumentima muslimana koji su otisli da zive u Tursku pise nacionalnost crnogorac.Duklja je starija drzava od Bosne i stanovnici tadasnje Bosne se nijesu zvali bosnjaci to ti je cinjenica.Od Peleponeza do Alpa stvarno!!Ajde smanji malo previse je to.Pa koliko teritorije ste dali nepismenima ?1945 u Crnoj Gori bio ogroman procenat nepismenih a u tvojoj Bosni iz fantazije prije 1000 godina svi pismeni.
pobro

23. 08. 2019 - 22:33

Zvali su se srbi
jaran

24. 08. 2019 - 00:03

zvali su se posrbice.
Bodin

24. 08. 2019 - 00:04

Nijesam ti ja pobro Dzeju Ramadanovski!
Sa SJEVRE

23. 08. 2019 - 10:20

Božu Bećiru junaku poštovanje veliko, pošto potičem iz komitske familije čitao sam dosta toga od početka 1918 do kraja 30-tih godina prošlog vijeka, meni su SRPSKI DZANDARI pobili više rođaka ,ali ni oni nisu ostali dužni njima i njihivim zlodjelima koje su počinili na SJEVER CG ,,
Велимље

23. 08. 2019 - 15:21

Да не бијаше наших предака са херцеговачких страна Црне Горе у походима Владике Рада и Књаза Данила, данас би већина монтенегрина са поносом носила албанска имена.
Yebo

23. 08. 2019 - 16:25

Da ne bješe Starocrnogoraca, koji u Veljem ratu stigoše i do Mostara (na Veležu pobijediše Turke), ti bi se zvao Muljajim. Vazda se govorilo da su Hercegovci najlukaviji ljudi.
DURMITOR

23. 08. 2019 - 17:48

Pa kaže ,,Sačuvaj me BOŽE srbina sa SOKOLCA, Hrvata iz STOLCA , i svija iz MOSTARA
Bodin

24. 08. 2019 - 00:11

Da zato je 1875 bilo 50000 izbjeglica iz Hercegovine u Crnoj Gori,koje smo mi budale bili eto kako nam vracate.Najveci hercegovacki mit svih vremena je da su hercegovci oslobodili Niksic,nijeste mogli sebe spasit a spasavali ste i oslobadjali Crnu Goru.Muci mali!!!
SLAVA KOMITAMA!

23. 08. 2019 - 17:40

SLAVA I VJEČNI POMEN CRNOGORSKIM KOMITAMA, KOJI SU PRUŽILI HEROJSKU BORBU PROTIV POSRBICA I SRBIJANSKIH OKUPATORA! SLAVA VITEZOVIMA CRNE GORE!
Reg

24. 08. 2019 - 02:52

Zanimljivo kako se odjednom kao po komandi nova istorija pokušava stvoriti. Đe ste bili svih ovih decenija pa i vijekova junaci?
ZATO

24. 08. 2019 - 13:40

Ovdje vidiš glupost na djelu..pokušavaju da prekreče nikakvim malterom..Kko reče MIDI NIKOLIĆ IZ NKŠIĆA ,,OVI POTOMCI KOMITA MI LIČE NA POTOMKE ČETNIKA -SVAK IMJE KRIV A KRIV IM JE I ONAJ ŠTO NIJE KRIV
Novi komentar