On je na godišnjoj konferenciji Evropskog foruma medicinskih asocijacija (EFMA), koju je organizovala Ljekarska komora Crne Gore rekao da je novac koji se izdvaja za zdravstvo nedovoljan, s obzirom na obim prava koje tim sredstvima garantuju građani Crne Gore i dodao da sistem i dalje funkcioniše.
"Sistem funkcioniše najvećim dijelom zahvaljujući ogromnom radu značajnog broja crnogorskih ljekara, koji i pored mnogih izazova ostaju posvećeni plemenitoj medicinskoj profesiji", rekao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, postoji značajan broj crnogorskih ljekara koji, zasluženo ili nezasluženo, žive bolje od ostalih, često sa mnogo manje odgovornosti i doprinosa zajednici.
Govoreći o osnovnom obrazovanju ljekara, rekao je da najbolja crnogorska djeca i dalje imaju veliko interesovanje za bavljenje medicinom.
"Nastavno osoblje uglavnom je iz Crne Gore. Postoji određeni broj crnogorskih građana koji medicinsko obrazovanje stiču u inostranstvu, od kojih se neki vraćaju u Crnu Goru nakon diplomiranja, ali prema raspoloživim podacima, većina njih ostaje u tim zemljama", naveo je Mugoša.
Kako je kazao, prema nekim analizama, obrazovanje do nivoa specijaliste za svakog od ljekara košta građane Crne Gore oko 100 hiljada EUR.
Na temu nasilja nad zdravstvenim radnicima, Mugoša je rekao da u Crnoj Gori i na zapadnom Balkanu postoji visok procenat zdravstvenih radnika koji su izloženi nekom obliku nasilja od pacijenata kao počinitelja.
"Ono što pogoršava stvari je činjenica da crnogorski ljekari nemaju na raspolaganju nikakav odbrambeni mehanizam u trenutku kada neko od nas postane žrtva nasilja koje dolazi iz tradicionalnih ili društvenih medija. Sve što možemo je da šutimo i patimo zajedno sa porodicama. Fizičko nasilje nad ljekarima i medicinskim osobljem je prisutno i ne predstavlja izolovanu i retku pojavu", rekao je Mugoša.
Kazna za počinioce je, smatra on, simbolična, a javnost je gotovo uvijek na njihovoj strani, kao što se može zaključiti iz komentara u medijima i na društvenim mrežama.
"Kaznena politika za sve one koji vrše nasilje nad medicinskim radnicima mora se promeniti, a ti ljudi moraju biti zatvoreni odmah nakon izvršenja krivičnog dela i postupak se mora bez odlaganja pokrenuti", poručio je Mugoša.
On je kazao i da je rad u javnom i u privatnom sektoru neuporediv.
"Ogroman broj ljekara u Crnoj Gori nezadovoljan je uslovima u kojima pružaju zdravstvenu zaštitu. Ali jedan broj ljekara u Crnoj Gori prilično je zadovoljan trenutnim stanjem crnogorskog zdravstvenog sistema, njihovim položajem u društvu, uslovima na radnom mjestu", kazao je Mugoša.
Međutim, dodao je on, njihovo zadovoljstvo ne dolazi od njihovog rada.
On je rekao da je fenomen odliva ljekara prisutandugi niz godina, ne samo u zemljama regiona, već i u nekim razvijenim zapadnoevropskim zemljama.
"Sama pojava je sve veći problem funkcionisanja zdravstvenih sistema, u nekim zemljama prijeti da postane praktično nerješiv problem, a svi su svjesni da je jedan od glavnih zadataka svake vlade da pruži adekvatnu zdravstvenu zaštitu stanovništvu", kazao je Mugoša.
On je rekao da posebno zabrinjava činjenica da mladi i hrabri ljekari napuštaju zemlju.
Kako je naveo, sve više i više njih se priprema za odlazak, sve je manji broj onih koji su motivisani da ostanu u zemlji nakon završetka studija, sve je manji broj onih koji se upisuju na medicinu da ostanu raditi u okruženju u kojem žive.
"Ne treba zanemariti ni značajan broj, u ovom slučaju starijih i iskusnijih ljekara, koji napuštaju javne zdravstvene ustanove i nastavljaju da rade u privatnim zdravstvenim ustanovama. Srećom, oni ostaju u zemlji, ali njihove usluge građanima više nisu besplatne", kazao je Mugoša.
Takođe, dodao je on, postoji intenzivna migracija lekara sa sjevera na jug zemlje.
»Ova pojava dovodi do nedostatka ljekara, posebno specijalista, u nekim opštinama na sjeveru zemlje, što za posledicu ima preopterećenje radom kolega koji ostaju tamo, a često i nemogućnost pravovremenog pružanja medicinske njege svim građanima odgovarajući način«, poručio je Mugoša.
Prema njegovim riječima, ukoliko se odliv ljekara iz državfe pretvori u epidemiju, kao što se to već dogodilo komšijama, ostaje pitanje ko će i koliko će nas liječiti u budućnosti.
»Iz tog razloga, mi kao društvo moramo što prije preduzeti neophodne korake kako ne bismo došli u situaciju zemalja čiji građani umiru, jer u blizini nema ljekara koji im u tom trenutku mogu pomoći. Ako to priznamo kao stvarnu opasnost, mi ćemo biti spremni da preduzmemo mjere kako bismo zaustavili dalji odliv lekara«, poručio je Mugoša.
On je poručio da se mora obezbijediti adekvatna nadoknada za odgovorni posao koji se obavlja.
"Treba stvoriti i osigurati primjenu medicinskih standarda u svakodnevnom radu, imajući u vidu da standarde može definisati samo savremena medicinska nauka, a ne vladine institucije, ministri ili izvršni direktori zdravstvenih ustanova", kazao je Mugoša.
On je poručio da treba stvoriti pogodno okruženje za profesionalni razvoj ljekara, što podrazumijeva kontinuirano medicinsko obrazovanje svih doktora medicine u Crnoj Gori.
Treba, dodao je, uvesti adekvatno i obavezno osiguranje lekara od lekarske greške uvesti pravednu i pravičnu procenu lekarske komore profesionalne odgovornosti lekara.
"Trenutna situacija kada se nivo prihoda ljekara opšte prakse ne razlikuje od prosečnog dohotka, u kojem stručnjaci daleko od toga da nisu adekvatno plaćeni, neodrživo je i nepošteno, predstavlja snažan podsticaj za odlazak iz zemlje i rezultira „sivim“ uplatama koje apsolutno su štetni za razvoj zdravstvenog sistema", naveo je Mugoša
Kako je rekao, da bi se uputili na put razvoja, finansijska izdvajanja za zdravstvo moraju biti mnogo veća od sadašnjih pet odsto BDP-a.
On je dodao se u razvijenim zdravstvenim sistemima izdvajanja se kreću između 9 i 11 odsto, što bi bilo više nego poželjno za Crnu Goru.
"Ni u kojem slučaju to ne treba posmatrati kao trošak, već kao temelj i pokretač ekonomskog razvoja. Tokom ekonomske krize 2008. finansijski stabilni i dobro razvijeni zdravstveni sistemi nisu imali pad produktivnosti, naprotiv, nastavili su da rastu", rekao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, ono što je najvažnije, nisu osjećali krizu koja je praktično uništila pojedine industrije.
"Ovo nas dovodi do jasnog zaključka o potrebi novog koncepta finansiranja zdravstvene zaštite, koji uključuje odvajanje finansijskih tokova u zdravstvenom sistemu od opšte fiskalne aktivnosti i transformaciju Fonda zdravstva u stvarno socijalno osiguranje, sa njegovim sopstvena sredstva, uz direktne doprinose koji finansiraju poslodavci i zaposleni", kazao je Mugoša.
Uloga države bi, rekao je on, bila da stvori pravni okvir, kontroliše i nadgleda pravne postupke.
"Samo na taj način možemo postići stabilnost zdravstvenog sistema. Svi ovi napori moraju najpre da služe zdravlju ljudi koji žive u našoj zemlji, ali razvoj zdravstvenog sektora je takođe važan za prelazak na tercijarnu ekonomiju", naveo je Mugoša.
Turizam, smatra on, postaće mnogo atraktivniji ako budemo imali sigurnu zdravstvenu zaštitu.
Kako je rekao, sa starenjem stanovništva, turizam će se više fokusirati na zdravstvene mogućnosti i zdravstvenu sigurnost.
"Takođe, pristupom Crne Gore EU, naša država može postati omiljeno mjesto penzionera iz EU što bi rezultiralo značajnim transferima novca u našu zemlju. Ako promenimo mišljenje, smanjiće se odliv lekara, poboljšaće se kvalitet lečenja naših građana i zdravstveni sistem", rekao je Mugoša.
Najvažnije je, smatra on, da se mladi podstiču da upišu tako težak studijski program kao što je medicina i kasnije žive u svojoj zemlji.
"Naš zdravstveni sistem i dalje funkcioniše, međutim, njegovo funkcionisanje najviše podsjeća na haotično kretanje molekula", poručio je Mugoša.
