Društvo

Majčino mlijeko nezamjenljivo

 Procenat djece koja su isključivo dojena u ranom djetinjstvu u opštoj populaciji porastao je sa 14 na 24 odsto, a u romskoj sa 20 na 41 odsto. To ukazuje na podizanje svijesti majki o značaju dojenja. Težnja Svjetske zdravstvene organizacije je da se do 2050. godine poveća broj žena koje doje na 50 odsto – kazali su iz Ministarstva zdravlja.
Majčino mlijeko nezamjenljivo
Nova PobjedaIzvor

Iz tog Vladinog resora podsjećaju da naučno utemeljene činjenice govore da dojenje nema alternativu osim u medicinski indikovanom prekidu dojenja. Medicinski značaj dojenja je izuzetno bitan za zdravlje djeteta kao i psihološki aspekt zbližavanja i njegovog razvoja. 

BLAGODETI 

Oni naglašavaju da majčino mlijeko sadrži sve što bebi treba u prvih šest mjeseci života - hranljive materije, minerale, vitamine, vodu, antitijela. - Majčino mlijeko poboljšava imunitet djeteta, smanjuje šansu za nastajanje kasnijih bolesti u životu - alergija, astme, raznih vrsta infekcija i dijabetesa. Djeca koja su sisala imaju manji rizik od razvijanja gojaznosti, ali i manju potrebu za protezama jer im se vilica bolje razvija, pa zubi kasnije bolje rastu – ističu oni. Osim toga, kako navode, dojenje je blagotvorno i za majke. Iz Ministarstva kažu da neposredno poslije porođaja dojenje pomaže vraćanju materice na prvobitnu veličinu, a i krvarenje poslije porođaja je manje. Žene koje doje brzo se vraćaju na svoju težinu, a neki rezultati pokazuju i da imaju manji rizik od kasnijeg razvijanja karcinoma dojki i jajnika.  

PODRŠKA 

Vršnjačka savjetnica za dojenje iz Udruženja roditelji Ana Vujnović ističe da se roditelji posljednih godina sve više edukuju o trudnoći, porođaju i periodu nakon rođenja bebe, a samim tim i o dojenju. - Stoga sve su više upoznati sa prednostima i benefitima dojenja. Uporedo sa razvojem svijesti o njegovom značaju, roditelji se edukuju i o potencijalnim problemima koje mogu sresti tokom ovog perioda, kao i o načinima za njihovo prevazilaženje. Očevi postaju sve uključeniji u cijeli proces, što nas izuzetno raduje, jer su oni presudni kao pomoć nakon porođaja – naglašava Vujnović. 

Ministarstvo zdravlja je u saradnji sa UNICEF-om pokrenulo program edukacije patronažnih sestara, između ostalog, o promociji dojenja, koji će početi da se primjenjuje od septembra ove godine. Nosioci programa će biti Institut za javno zdravlje i Dom zdravlja Podgorica. Kako bi propagiralo dojenje, Ministarstvo je 2015. godine uradilo Vodič za dojenje, namijenjen zdravstvenim radnicima kao i brošuru za roditelje u saradnji sa Udruženjem Roditelji. Osim toga, 2017. godine usvojen je Kodeks za dojenje, kojim se zabranjuje reklamiranje adaptiranih formula za bebe.

-    U okviru svih domova zdravlja otvorene su škole za trudnice u kojima se budućim majkama govori o značaju dojenja i za njihovo i za zdravlje njihove djece – ističu iz Ministarstva. Vujnović ističe da su te škole od velikog značaja kako bi se trudnice pripremile za porođaj, ali i za ono što slijedi nakon njega. Ona smatra da bi školice za trudnice trebalo da postoje u svakom gradu i da budu dostupne svim trudnicama, ali i da se stvore uslovi da se u njih uključe i očevi. - Dojenje nekad ne uspije, jer roditelji ne dobijaju prave informacije o riješavanju problema sa dojenjem, ili se bez ikakve realne potrebe usmjeravaju na dodavanje adaptiranog mlijeka, što neminovno vodi ka prekidu dojenja. Zato smatramo da pored edukacije roditelja na nivou države treba više pažnje posvetiti edukaciji medicinskih radnika, i time izbaciti prakse koje se i dalje primjenjuju, a koje više štete nego pomažu dojenju – upozorava Vujnović.
   
IZAZOVI 
    
Iz Ministarsva zdravlja ukazuju da postoje objektivne poteškoće kod dojenja, kao što su bolne i ispucale ili pljosnate i uvučene bradavice, prepunjenost i upala dojki, koje dojilje ne znaju da prevaziđu i prestaju da doje. Međutim, oni ističu da ti problemi ne bi trebalo da budu prepreka dojenju, ali praktično su najčešći uzrok nemogućnosti dojenja. Oni ukazuju da je uspješnost dojenja veća ako se sa njim počne čim je beba spremna, ako su mama i beba zajedno u sobi i ako se bebi dopusti da sama uhvati dojku. - Ako se beba nakon rođenja stavi majci na stomak, ona je u stanju da dopuzi do dojke, nađe bradavicu i počne da sisa. Kada je beba u majčinom zagrljaju ili leži pored nje i obrazom dodirne dojku, okretaće glavu da bi našla bradavicu. 
    
Za uspješno dojenje važno je i da beba prvih pet dana doji što češće. To će stimulisati mlječne žlijezde na produkciju mlijeka. Svakim danom će ga biti sve više. Neke majke se tada uplaše da ga nema dovoljno. To nije moguće - priroda se postarala da ga sa porastom potreba bebe ima sve više – ističu iz Ministarstva.
 

Portal Analitika