Radović i država nemaju novih dokaza, presuda 27. septembra

Nakon što je utvrđeno da zastupnici bivše viceguvernerke Irene Radović i države protiv koje je pokrenula spor nemaju novih dokaza, sutkinja Osnovnog suda Milena Brajović je na prvom ponovljenom ročištu i zaključila raspravu, a presudu najavila za 27. septembar.
Objavljeno: 11. 09. 2019 - 08:20 Promjenite veličinu teksta: A A A

Tada će biti poznato da li je sutkinja uvažila prijedlog zastupnice države Sanje Jaredić da se sud u ovom sporu oglasi apsolutno nenadležnim i odbaci tužbu, ili je ponovo utvrdila da je Skupština Crne Gore nezakonito razriješila Irenu Radović sa mjesta viceguvernerke Centralne banke.

Ovaj postupak se drugi put vodi pred Osnovnim sudom, nakon što je Viši sud ukinuo prvostepenu presudu kojom je sutkinja Brajović utvrdila nezakonito razrješenje.

Advokati Irene Radović, Siniša Gazivoda i Goran Rodić su tada tvrdili da je Viši sud dva puta vijećao o žalbi na presudu i to prije i nakon što je Vrhovni sud donio načelni pravni stav da skupštinske odluke o naimenovanju i razrješavanju ne mogu preispitivati sudovi, osim kada je to izričito propisano zakonom. Pitanje zakonitosti razrješenja moglo bi se postaviti samo kao prethodno pitanje i to u sporu koji je pokrenut zbog nastanka štete kao posljedice nezakonitog razrješenja, istaknuto je u načelnom pravnom stavu koji je potpisala predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

Gazivoda pak smatra da je praksa Evropskog suda na njihovoj strani te da bi eventualno uskraćivanje sudske zaštite Ireni Radović u ovom sporu bilo suprotno Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i sloboda (EKLJP) i Ustavu Crne Gore. Pozivajući se na evropsku praksu, Gazivoda je ukazao na stav da se osobama u javnoj službi može uskratiti pravo na pristup sudu jedino ako zakon to izričito nalaže za određeno radno mjesto i ukoliko je to u državnom interesu.

“U konkretnom slučaju, ne postoji izričita ustavna ili zakonska odredba po kojoj viceguverner ne može pokrenuti sudski spor protiv odluke o razrješenju, pa je jasno da bi tužilji uskraćivanjem sudske zaštite u ovom sporu bilo povrijeđeno pravo na pristup sudu sadržano u članu 6 EKLJP. Ne postoji državni, odnosno društveni interes po kome ovu odluku ne bi trebalo preispitivati pred sudom”, navodi Gazivoda.

On napominje da se i Viši sud u ukidnom rješenju poziva na član 148. stav 2. Ustava Crne Gore koji propisuje da svaki konačni pojedinačni pravni akt uživa sudsku zaštitu ukazujući na stav profesora Ustavnog prava Mladena Vukčevića u komentaru Ustava “da sud utvrđuje da li je taj akt donijet na osnovu zakonskog ovlašćenja, kao i da li je sadržajno utemeljen u zakonu”.

Viši sud u ukidnom rješenju sam odgovara na svoje pitanje da li redovni sud može ispitivati zakonitost skupštinskih odluka, objašnjava Gazivoda, i sam ukazuje da je vlast ograničena Ustavom i zakonom i da odnos vlasti počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli.

“Jasno je da neko mora ispitati da li je Skupština postupala u skladu sa Ustavom i zakonom, a takvo ispitivanje može sprovesti jedino sudska grana vlasti”, zaključio je Gazivoda na jučerašnjem ročištu.

Irena Radović je obavljala funkciju viceguvernerke za kontrolu bankarskog sistema od marta 2017. do jula 2018, kada je, na prijedlog Savjeta Centralne banke smijenila Skupština Crne Gore zbog, kako su naveli, nedovoljne stručnosti, odavanja poslovne tajne i zadovoljavanja ličnog interesa.

Ona je u trenutku razrješenja bila na liječenju u Beču. Pred istim sudom u toku je i spor koji je zbog mobinga i diskriminacije Radović pokrenula protiv CBCG i guvernera Radoja Žugića.

 

Komentari: 0

Novi komentar