Sve više crnogorskih studenata ide raditi u SAD

Bolje sobarica u Njujorku nego u Budvi

Crnogorskom primorju nedostaje radne snage – glavni uzroci su niske plate i loši uslovi rada. Sve više mladih sezonski posao nalazi preko work and travel programa. I radije odlaze u Ameriku.
Objavljeno: 15. 09. 2019 - 11:26 Promjenite veličinu teksta: A A A

Neprocjenjivo iskustvo! Novi ljudi, drugačija kultura, sticanje radne navike… Tako Ivana Gojković opisuje takozvani work and travel u okviru kojeg ovog ljeta radi kao sobarica u jednom hotelu u Njujorku.

„Ujedno ću i zaraditi dovoljno za master studije, i to čini ovu odluku jednom od najpametnijih koje sam ikada donijela“, priča Ivana za DW.

U njenoj rodnoj Crnoj Gori pak na primorju nedostaje radne snage. To nije novost, ali je problem pogoršan jer su sve popularniji programi koji omogućuju mladima da putuju i rade, najčešće u Sjedinjenim Državama.

Ove godine je prema nezvaničnim podacima oko 2.000 studenata iz Crne Gore zatražilo odgovarajuću vizu, a njih 1.500 zaista otputovalo za udaljeni kontinent.

Studenti koji su imaju i ovo iskustvo, ali i iskustvo ljetnjeg posla na domaćem primorju – kažu da se više isplati work and travel.

Kristina Knežević, studentkinja iz Bara, radila je prije dvije godina na ostrvu Martini Vinogradi u Masačusetsu, a sljedeće ljeto provela je na crnogorskoj obali.

„Moj prvenstveni cilj je bila isključivo zabava“, priča Kristina za DW. Na kraju je pak radila dva posla – ujutru sobarica, popodne ispomoć u kuhinji – uz dva slobodna dana sedmično.

„Bilo je još studenata sa Balkana. Prije povratka kući, vrijeme sam iskoristila za obilazak pojedinih gradova. Svima toplo preporučujem.“

Kaže da se može zaraditi od oko 3.000 eura mjesečno pa naviše. Ne čudi je, kaže, što Crnogorci radije zasuču rukave u Americi nego u domovini.

„Svaki radni sat se plaća, svaki prekovremeni sat košta duplo, ako je satnica 11 dolara, prekovremena je 22 dolara. Pa sad računajte.“

U Crnoj Gori pak, kaže Kristina, zarada je često oko 500 eura mjesečno i to „uz malo sreće“. To ništa ne znači studentu koji bi sam da plati studije.

„Često ne postoje slobodni dani, radite prekovremeno ili po pozivu i to neplaćeno. Rad na crno više je praksa nego izuzetak.“

Između zarade i zabave

Samo u malenoj Crnoj gori djeluje jedanaest posredničkih agencija koje – za priličnu naknadu – pomažu studentima da se potraže posao i američku vizu.

David Knežević iz agencije WAT objašnjava da se kod sličnih programa radi prvenstveno o razmjenama koje treba da omoguće studentima da vide nešto novo, nauče jezik i steknu iskustvo.

„Jedini sporni momenat je što ih studenti sve više doživljavaju kao programe za pravljenje novca, što oni nijesu“, tvrdi Knežević.

U maju su se oglasili i sa Univerziteta Crne Gore sa namjerom da zabrane polaganje ispita u vanrednim terminima, navodeći da se to protivi statutu Univerziteta. To bi u velikoj mjeri srušilo planove studenata koji planiraju da ljeto provedu u Americi.

Reakcije studentske zajednice povodom toga bile su burne. Univerzitet je potom popustio i ponovo odobrio vanredni rok za polaganje ispita.

Ideja o odlasku iz Crne Gore postala je svakodnevnica za veliki broj ljudi. Veliki broj kandidata upisuje novi fakultet i polaže neke ispite samo kako bi stekli uslov za vizu. Zatim, ako viza bude odobrena, povratnu kartu nikad ne iskoriste.

Zbog toga su ove godine i uslovi za dobijanje vize bili strožiji. Kandidati su podvrgnuti detaljnom ispitivanju.

Prema godišnjem izvještaju Stejt dipartmenta za prošlu godinu, tu državu je trebalo da napusti 1.404 posjetilaca na razmjeni i studenta iz Crne Gore koji nisu imigranti, to jest imaju vize F, M, J kategorije. Od tog broja je 95 osoba prekoračilo rok, a za 72 se sumnja da su još u zemlji. To znači da oko pet odsto osoba ostaje da radi na crno.

Zvanični podaci kažu da se 453 državljana Srbije od njih 6.616 prošle godine zadržalo u SAD duže od trajanja vize. Državljani BiH se nijesu vratili na vrijeme u 169 slučajeva (od 2.070), Makedonije 56 (od 1.101), a Albanije u 618 (od 15.319).

Komentari: 9

Petrovac

15. 09. 2019 - 11:53

Hotelijeri koji su naše hotele stekli putem privatizacija su devalvirali sva što se moglo devalvirati. Počevši od prostora,usluge,ponašanja,radne snage,brige o okolini i donijeli nam njihov način života koji nikako ne smijemo prihvatiti,u protivnom nas nema više.
lolo

15. 09. 2019 - 16:09

Nije, bolje ce ka sobarica proc u Budvu no u NY. Bolje moze bit jedino ako ima nekoga da zivi za DZ. Stan, transport i td. Ne spradajte se !!
hotel ima personalne sobe

15. 09. 2019 - 16:29

Ima onih mostova na Menhetenu . Samo naci dobar karton po mogucnosti nepromociv .
3 000 malo li je

15. 09. 2019 - 16:20

To su vise od dvije poslanicne plate i li najmanje 4 plate doktora iz KBC . Cak i kad zavse fakultet nikad nece dobit tu platu . Najbolje da tamo i ostaku i zaborave odakle su .
Odza Veilji

15. 09. 2019 - 16:34

Uporedjivati NY i nas je besmislica! MLada damo, navesti da je 500e malo ako placas sam studije kod nas je netacno! Isto tako se pitam da li bi imala i vremena i mogucnosti sa tom platom u NY da studiras u USA (bez stipendije) ?
$ nema djabe dojaja $

15. 09. 2019 - 18:28

Ko hoce da opstane u New Yorku gradu mora da pjeva kuca-poso pa onda kad mu dosadi okrene plocu poso-kuca .
Njujork je skup za sobarice!

15. 09. 2019 - 16:58

Sobarica nije dobro biti nigdje!!! Kakav mrceni Njujork? Znate li kako zive imigranti u Njujorku? JADNO!!! Ukpliko nemaju HIGH FLYING JOB.
Gajo

16. 09. 2019 - 01:46

Otac mi je bio u New York i kaze da vise ulicara bez doma u zivotu svome nije vidjeo.Koliko god da se u nasoj zemlji lose zivi nema gore zemlje od Amerike.Tada je bio i u Hjustonu u meksicki kvart i upozorila ih je policija da nijesu sigurni ali posto su bili jugosloveni niko ih nije dirao.O crnackim kvartovima da ne pricam moj drug koji radi u Cikagu prisustvovao je pucnjavi i nije mu bilo prijatno iskustvo a on je iz Bara pa vi vidite :-).U Americi postoje dva svijeta,jedan je za javnost ovaj koji prikazuju svijetu a drugi je stvarni mracni svijet pun kriminala,korupcije,siromastva,ubistava itd.
Sebastiana Kurtz

16. 09. 2019 - 05:26

Ti koji rade na Marti po 3-4 mjeseca vrate se kući i sa po 10 ak hilj $.To su mladi ljudi kojima ne smeta da tih nekoliko mjeseci provedu u zajedničkim kućama koje ne plaćaju previše.
Novi komentar