To je saopšteno na završnoj konferenciji "Pristup pravdi za OSI", koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Udruženjem za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje (UPOSIBP), u okviru projekta Korak bliže pravdi za osobe s invaliditetom, kojeg finansira Ministarstvo pravde.
Predsjednik Skupštine UMHCG i koordinator projekta, Milenko Vojičić, ocijenio je da iako s određenim pomačima i u zakonodavstvu i u praksi u posljednjih par godina, pravo osoba s invaliditetom na jednako priznanje lica pred zakonom, kao i pravo na pristup pravdi u Crnoj Gori je ograničeno.
„Pravni subjektivitet velikog broja osoba s intelektualnim, mentalnim, višestrukim, a nerijetko i fizičkim ili senzornim oštećenjem je negiran zbog oduzete poslovne sposobnosti, te ove osobe ne mogu biti stranka ni u jednom postupku, niti uživaoci svojih prava“, rekao je Vojičić.
Prema njegovim riječima, ove osobe vrlo često nijesu informisane o mogućnostima vraćanja svoje poslovne sposobnosti, navodeći da institut zamjenskog odlučivanja, „umjesto odlučivanja uz podršku ih čini najdiskriminisanijom grupom i među samim osobama s invaliditetom, vrlo često zloupotrijebljenima i od svojih najbližih“.
„Na drugoj strani, OSI koje imaju punu poslovnu sposobnost nailaze na mnogobrojne barijere već pri samom pokretanju postupaka za ostvarivanje ili zaštitu svojih prava: - nijesu proaktivno informisane od strane institucija, nerijetko mogu ući u kancelarije u kojima trebaju predati zahtijev, ne mogu doći do informacija gdje i kako predati žalbu ili tužbu, ne mogu u praksi podnijeti krivičnu prijavu na Brajevom pismu niti prijaviti diskriminaciju na znakovnom jeziku“, naveo je Vojičić.
On je istakao da bi OSI mogle ostvariti svoja prava, one moraju imati efektivan pristup nadležnim organima za odlučivanje, dok je pristupačnost pravosudnih organa još uvijek na nezadovoljavajućem nivou, „iako s određenim napretkom u posljednje vrijeme“.
„To i država potvrđuje u svojim zvaničnim izvještajima, pa tako i novom Strategijom reforme pravosuđa planira mjere za obezbjeđivanje pristupa pravosudnim organima osobama s invaliditetom“, rekao je Vojičić.
On je istakao da institut besplatne pravne pomoći mora biti praćen i obukama sudija i advokata o modelima pristupa invaliditetu i načinima komunikacije s OSI.
„Na drugoj strani ni mnoge OSI nijesu informisane o postupcima pred organima bilo da je riječ o upravnim postupcima, procesnim postupcima, građanskim parnicama ili drugim postupcima za zaštitu i ostvarivanje osnovnih prava i sloboda, uključujući i njihovo dostojanstvo“, naveo je Vojičić.
On je kazao da, osim što zakonodavstvo u ovim oblastima zahtijeva ozbiljne reforme u dijelu garancija prava osoba s invaliditetom, i u segmentima gdje su garancije usklađene s Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom i njenim načelima, neophodna je obuka zaposlenih u institucijama nadležnih za garantovanje pravde i njeno uživanje u praksi, kao i obuka, odnosno informisanje samih osoba s invaliditetom.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica, podsjetila je da su o pristupu pravdi za OSI razgovarali prije tri godine, navodeći da je tom prilikom istakla da se pravo na pristup pravdi ne svodi na puki fizčki pristup zgradama u kojima su smješteni pravosudni organi i da ima prostora za napredak.
„Danas smatram da su postignuti vidljivi rezultati. Međutim, garancije djelotvorne primjene odgovarajućih politika u pravcu zaštite osnovnih prava ranjivih kategorija, među kojima i OSI je kontinuirani proces, imajući u vidu usaglašenost složenih usaglašavanja nacionalne legislative sa relevatnim međunarodnim konvencijama“, istakla je Medenica.
U tom pravcu, kako je dodala, pitanje regulisanja poslovne sposobnosti ostaje i dalje poseban izazov.
„Treba imati u vidu i da nijesu sve norme iskazane u propisima, već da postoje i moralne norme koje oslikavaju našu svijest o tome da su OSI itekako prisutne u društvu i da moramo iskazati veći stepen senzibiliteta za njihov položaj“, rekla je Medenica.
Ona je istakla da se od nosilaca pravosudne funkcije ne očekuje samo dobro poznavanje relevatnih zakona i drugih propisa, već i sposobnost da ostvaruju efikasnu interakciju sa OSI.
„Upravo je projekat Korak bliže pravdi za OSI osnažio komunikaciju sudova s OSI. Vjerujem da su treninzi na kojima su učestvovali predstavnici sudstva bili plodonosni za vaše dalje aktivnosti. Poručujem da crnogorsko sudstvo ne poznaje barijere u komunikaciji s OSI i preduzeće sve što je u njegovoj moći kako bi im pristup pravdi bio olakšan i brži“, rekla je Medenica.
Generalni direktor za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde Ibrahim Smailović, kazao je da je realizacijom projekta unaprijeđena komunikacija institucija i OSI, dok je projekat, kako je naveo, u značajnoj mjeri doprinio povećanju informisanosti sa njihovim temeljnim slobodama i pravima kao i njihovom razumijevanju.
„U demokratskim uslovima, mogućnost efikasne pravne zaštite povrijeđenih ili ugroženih prava osnovni je uslov za održavaje pravnog poretka i vladavine prava. Naročito se mora voditi računa o ostvarivanju ovog važnog prava kada su u pitanju OSI, kod kojih postoji povećana opasnost da se zbog različitih barijera suoče sa poteškoćama u ostvarivanju svojih prava i interesa“, rekao je Smailović.
Zbog toga, kako je istakao, svaka država mora propisati i prepisati dodatne mjere – afirmativne akcije kako bi se obezbijedilo ostvarivanje ovih prava OSI.
Izvršni direktor Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom (UPOSIBP) Samir Guberinić, pojasnio je da je uloga te organizacije, kao partnera na projektu, bila besplatna pravna pomoć, navodeći da su najviše savjeta davali u vezi s ostvarivanjem prava iz socijalnog domena.
„Iskustvo koje smo imali na ovom projektu je ojačalo mandžment naše oranizacije. Mi ćemo, iako je prestao projekat, nastaviti ubuduće sa aktivnošću“, rekao je Guberinić.
Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić je, govoreći o institutu oduzimanja poslovne sposobnosti kazala da sistem socijalne zdravstvene zaštite, kao i neki drugi sistemi gdje su god u pitanju prava ili neke olakšice za OSI „se nekim čudom poziva na oduzetu poslovnu spsobnost i vrlo često se posebno sistem socijalne zaštite naslonio na koncept oduzimanja poslovne sposobnosti“.
„Kada roditelji žele ostvariti neko pravo za dijete, onda mu ili oduzmu poslovnu spsobnost ili ono što se često dešava, a što je nadležnost Ministarstva pravde, jeste produženo roditeljsko pravo. Taj institut propisan Porodičnim zakonom ima potpuno istu posledicu kao oduzimanje poslovne sposobnosti“, rekla je Vujačić.
Predstavnica Soijalističke narodne partije Marija Radinović upitala je koliko OSI ima zaposleno u pravosudnom sistemu Crne Gore i da li ih uopšte ima, kao i koliko osnovnih sudova ima pristup za OSI.
Takođe, zanimalo je i da li će biti formiran registar OSI kojima je oduzeta poslovna sposobnost.
Predsjednik Advokatske komore, Zdravko Begović, kazao je da se nada da Memorandum koji su potpisali sa UMHCG i Vrhovnim sudom neće ostati „mrtvo slovo na papiru“.
„Želim da poručim sve one osobe kojima je potrebna pravna pomoć mogu slobodno doći u Advokatsku komoru, kao svojoj kući. Imaće najbolji i najljepši prijem i potrudićemo se da sve što budemo znali bude u njihovoj službi“, rekao je Begović.
Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović, ukazao je na značaj pravnog regulisanja faksimila za sve građane, ali posebno za osobe s oštećenjem vida ne samo zbog procedura u oblasti pristupa pravdi već zbog svakodnevnog funkcionisanja.
Smailović je pojasnio da je zakonom regulisano da se oduzimanje poslovne sposobnosti mora periodično preispitivati, zbog, kako je pojasnio, zdravstvenog stanja koje se mijenja.
On je rekao da trenutno nema podatke koliko sudova je pristupačno za OSI.
Govoreći o faksimilu, Smailović je kazao da ga je potrebno zakonski precizno urediti da bi se sproječile potencijalne zloupotrebe.
