Prema podacima iz Višeg suda u Podgorici, za godinu i po (2018. i 2019) u depozit suda na ime jemstva položeno je ukupno 425.000 eura. Treba naglasiti da u slučaju nepoštovanja dogovora, položeno jemstvo završi u državnoj kasi. Upravo na taj način je u sudskoj kasi 2018. godine završilo i 230.000 eura kojim je porodica Beograđanina Miloša Čujovića garantovala Višem sudu u Podgorici da će se ovaj optuženi za milionske pronevjere odazivati pozivima za suđenja ukoliko se nađe na slobodi. Nakon što je Čujović pobjegao, sud je ukinuo rješenje o prihvatanju jemstva, za njim je raspisana potjernica i određen mu pritvor dok je iznos od 230.000 eura prebačen u državni budžet.
PUT DO SLOBODE
Advokatica Vujisić ističe da, prema odredbama Zakona o krivičnom postupku, jemstvo može biti put do slobode jedino u slučaju ako je optuženom pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva. - Kada dobije predlog za jemstvo, sud potom utvrđuje da li su ispunjeni zakonski uslovi za prihvatanje tog jemstva. Jemstvo može da se prihvati samo onda kada je pritvor određen isključivo zbog opasnosti od bjekstva. Ukoliko je pritvor određen i po drugim osnovama, ne može se govoriti o jemstvu – pojašnjava Vujisić. Procedura polaganja jemstva počinje odlukom suda o visini jemstva. - Jemstvo glasi na novčani iznos koji sud određuje s obzirom na težinu krivičnog djela, lične i porodične prilike okrivljenog i imovno stanje osobe koja ga daje. Kaucija se sastoji u polaganju gotovog novca, hartija od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari veće vrijednosti koje se lako mogu unovčiti ili u stavljanju hipoteke na nekretnine – pojasnila je Vujisić.
Osoba koja daje jemstvo obavezna je da dostavi dokaze o svom imovnom stanju i vlasništvu nad imovinom koju nudi kao garanciju sudu. Okrivljenom se pritvor ukida ako on lično ili neko drugi za njega pruži jemstvo uz obavezu da do kraja krivičnog postupka neće pobjeći, a sam okrivljeni obeća da se neće kriti i da bez odobrenja neće napustiti svoje boravište. Nema pravila kada će predsjednik vijeća procijeniti da je iznos jemstva dovoljno jaka garancija da to lice neće pobjeći.
BJEKSTVO
U slučaju kada okrivljeni pobjegne, dato jemstvo ide u pravosudni budžet dok se okrivljenima vraća u slučajevima kada se donese oslobađajuća presuda, obustave postupka ili kada optuženi ode u zatvor. -Jemstvo se ukida i ako okrivljeni na slobodi počini neko drugo krivično djelo. Sud donosi rješenje kojim se jemstvo ukida, a položeni novac se vraća ili hipoteka ukida. Takođe, ova garancija gubi snagu onog trenutka i kada se okrivljeni ne odazove pozivu na suđenje, a izostanak ne opravda. U ovom slučaju, jemstvo se ukida a okrivljenom se određuje pritvor – pojašnjava advokatica Vujisić. Ona navodi da mjere koje se mogu preduzeti prema okrivljenom za obezbjeđenje njegovog prisustva i za nesmetano vođenje krivičnog postupka su: poziv, dovođenje, mjere nadzora, jemstvo i pritvor. Jemstvo kao jedna od navedenih mjera se može razmatrati samo nakon što su pravosudni organi iskoristili ostale mjere.
-Zakon propisuje da se nadležni sud mora pridržavati uslova određenih za primjenu pojedinih mjera, vodeći računa da se ne primjenjuje teža mjera, ako se ista svrha može postići blažom mjerom – pojašnjava ona. Advokatica Vujisić ističe da rješenje o određivanju jemstvu, prije i u toku istrage, donosi sudija za istragu. -Poslije podignute optužnice rješenje o određivanju jemstva donosi predsjednik vijeća, a na glavnom pretresu vijeće. Rješenje o određivanju jemstva i rješenje kojim se jemstvo ukida donosi se po pribavljenom mišljenju državnog tužioca, ako se postupak vodi po njegovoj optužbi – navodi Vujisić. Ona pojašnjava da polazeći od svrhe određivanja pritvora shodno čl.174 ZKP-a, kojim je propisano da se pritvor može odrediti samo u slučajevima propisanim ovim zakonikom i samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom, a neophodan je radi nesmetanog vođenja postupka, to se određivanje pritvora cijeni kao, da kažemo, ,,posljednja“ mjera koju sud preduzima kako bi se obezbijedilo nesmetano vođenje postupka.
VOĐENJE POSTUPKA
-Tako je odredbom člana 163 stav 2 ZKP utvrđen princip tzv. kaskadne svrsishodnosti, a shodno kojem principu sud vodi računa da se ne primjenjuje teža mjera, ako se ista svrha može postići blažom mjerom. Bitno je naglasiti da se i u praksi Evropskog suda za ljudska prava iskristalisalo stanovište da je obavezno ukinuti pritvor i odrediti jemstvo kada je pritvor određen jedino zbog opasnosti od bjekstva – objašnjava ona. Međutim, sa druge strane, kako navodi, kada je u pitanju ova mjera obezbjeđenja, i pored ispunjenosti uslova za određivanje jemstva propisanih zakonom, postavlja se realna životna situacija, a to je imovno stanje osumnjičenog, odnosno okrivljenog.
-U praksi imamo dosta slučajeva da je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva, ali da su okrivljeni (kao i njihovi članovi porodice kao lica koja bi položila jemstvo) lošeg imovnog stanja, da nemaju novca, niti pokretnih niti nepokretnih stvari. Imali smo slučajeva da se traži zamjena novčane kazne zatvorskom – ističe Vujisić. Ona objašnjava da bi jemstvo trebalo određivati u svim slučajevima kada su ispunjeni zakonom propisani uslovi. -Kao što sam i navela, određivanje pritvora, osim zakonom propisane svrhe, moramo posmatrati i sa druge strane, tj. strane troškova za državu. Tu ne mislim samo na vrijeme koje lice provede u pritvoru već i dovođenje na pretrese, angažovanje službenika pratnje okrivljenog itd. Kada je u pitanju puštanje okrivljenog na slobodu polaganjem jemstva, mislim da benefiti za državu svakako postoje jer polaganjem jemstva i obavezivanjem lica da će se odazvati pozivu suda, omogućava se nesmetano vođenje postupka sa jedne strane, a sa druge strane nema troškova koje sam malo prije pomenula. Ukoliko okrivljeni se ipak da u bjekstvo, položeno jemstvo ostaje u budžetu, a za licem koje je u bjekstvu svakako će biti raspisana potjernica, zatim licu koje je nedostupno državnim organima može se suditi i u odsustvu itd, tako da će sud u svakom slučaju započeti postupak završiti, a lice koje je položilo jemstvo ostaće bez novčanih sredstava, odnosno pokretnih ili nepokretnih stvari položenih na ime jemstva – objasnila je Vujisić.
Prema podacima iz podgoričkog Višeg suda, do sada najveći iznos novca koji je uplaćen na račun crnogorskih sudova je zasigurno garancija od 300.000 eura Vasa Ulića, koji slovi za šefa kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom droge.
