Nestanak muzejskih eksponata

Nepoznata sudbina ukradenih panagija

Crnogorsko kulturno blago uvijek kroz istoriju je bilo na meti “stručnjaka” koji su ga nemilice raznosili i svojatali. Tako da je briga o njemu bila dugo vjekova prepoznata kao jedna od primarnih aktivnosti kao uslov očuvanja Crne Gore kroz burna istorijska dešavanja.
Objavljeno: 28. 09. 2019 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Crnogorski istoričar Đuro Batrićević pišući o brizi koja se posvećivala kulturno istorijskom blagu na Cetinju i institucijama koje su se formirale i brinule o njemu kaže:

- “Knjaz Danilo, koji je inače poklanjao veliku pažnju arhivu i starinama uopšte, kao i njegovi preci, odlučio je da kulturno blago koje se očuvalo na Cetinju smjesti u Biljardu u kojoj mu je bio dvor formirajući tako praktično vrstu muzejske zaštite eksponata. Kako su se eksponati stalno uvećavali, on je odlučio da osnuje vojni muzej na Cetinju. Među prvim eksponatima su bili ratni trofeji zarobljeni u raznim bitkama sa Turcima i na drugim ratnim poprištima. On je radio i na sređivanju dragocjenosti cetinjskog manastira, u kom cilju za ''odežde, mitre, krstove, jevanđelje, panagije itd., odredi jednu riznicu i zapovijedi da se u njoj sučuvaju. Na taj način ova riznica, smještena u Knjaževom dvorcu Biljardi, postade jedinstven muzej."

riz1

Na daljoj zaštiti kulturnih dobara posebno mjesto pripada knjazu Nikoli. On je znao da jačanje i afirmaciju moderne crnogorske države u prvom redu zavisi od njenog kulturnog razvitka. Zbog toga je nastojao da čitavo kulturno blago, koje je od svojih predaka naslijedio, sačuva, sistematizuje i da mu udari nove temelje. Prvi korak u tom pravcu bila je "Financijalna reforma'", 1868. godine, kojom je odlučeno što će pripadati knjazu Nikoli kao vladaru, što ostaje kao njegovo lično imanje, što pripada Manastiru i, na kraju, što je vlasništvo države.

U državnu imovinu je, pored ostalog, izdvojena nova numerisana riznica, u koju dolazi “ istorijsko oružje i ostale dragocjenosti u Spomenici označene. Sav arhiv Vojne kuće i sve što se na vojnu odnosi, a obilježeno je u rečenoj kneževoj Spomenici. Sve kuće opet u toj spomenici označene. Cetinjska Pečatnja”.  

Na taj način je "Financijalna reforma" bila od posebnog značaja za dalji razvoj crnogorske kulture, jer su čitava arhivska građa, oružje i drugi eksponati postali svojina države, što je praktično značilo otvaranje puta za stvaranje muzeja kao državne institucije. Ali ne treba zaboraviti da se na ovom planu počelo mnogo ranije. “Financijalna reforma" je samo potvrda jedne neosporne činjenice da je knjaz Nikola od početka svoje vladavine punu pažnju poklanjao kulturnom nasljeđu Crne Gore.“

riz3a

I u elaboratu koji su 1975. godine uradili tada Muzeji Cetinje može se pročitati kako se odgovorno promišljala i pokazivala briga o budućnosti čuvanja crnogorskog kulturno istorijskog blaga.

U elaboratu pod nazivom PROGRAM STVARANJA USLOVA ZA IZLAGANJE I OBEZBJEĐIVANJE TREZORSKIH VRIJEDNOSTI NA CETINJU navodi se kao prvi projektni zadatak da se nalaže  izrada programa obezbjedjivanja i izlaganja trezorskih vrijednosti na Cetinju.

Navedeni program traba da obuhvati sve muzejske predmete, trezorske vrijednosti iz muzejskih objekata Cetinja:
-    Dvor kralja Nikole, Njegošev muzej, Cetinjski manastir i riznica, Istorijski muzej, Etnografski muzej, Biblioteka i Arhiv.

Za smještaj i izlaganje neophodao ja osigurati dvije osnovne funkcije – depo i izložbeni prostor. 

I tada se u specifikaciji predmeta iz Cetinjskih muzeja trezorske vrijednosti spominje između ostalog:

3. Zbirka nakita (253 komada).Ogrlice, brazletne, prsteni, broševi,
Minđuše, džepni i ručni satovi, ćemeri izrađeni od zlata i srebra, platine i dragog kamenja, antičke fibule.

5. Kruna Stefana Dečanskog iz XV vijeka sa biserima, safirima, smaragdima i brilijantima.

6. Četiri mitre vladika Visariona, Vasilija, Petra I i Petra II, rađene u zlatu, srebru, ukrašene brilijantima i biserima.
7. 19 kompletnih ornata crnogorskih mitropolita od XVII do XIX vijeka, rađene u zlatu.
8. Dva dijela ornata vladike Save Petrovića i patrijarha Arsenija Crnojevića Šakabente.
9.Epitrahilj Save Nemanjića iz XIII vijeka od srebra,zlata i srme.
10.Sedam panagija od zlata sa brilijantima i safirima.
11.Osam panagija iz XIV i XV vijeka od srebra, zlata, u duborezu, slonova kost.
12.Njegošev sobni sat ukrašen brilijantima.
13.Dva žezla cmogorskih vladika Danila i Petra I od slonove kosti, zlata, srebra i platine.

Ovaj elaborat tada nije realizovan.

riz5

Sad kako smo već pisali većina muzejskih predmeta koje je nekadašnji direktor Narodnog muzeja Stanislav Rako Vujošević 1975. godine bio stavio na spisak trezorskih vrijednosti koje posjeduje NM danas se nalazi u manastirskoj riznici.

Da nije samo materijalna vrijednost bila uslov za svrstavanje na spisak trezorskih vrijednosti, bio je svjestan i nekadašnji direktor Narodnog muzeja Stanislav Rako Vujošević, koji u pismu upućenom  1975. godine Narodnoj banci Jugoslavije gdje se navode procjene u dinarima kaže:

- U vezi našeg dopisa broj 01-660/1 od maja 1975.godne, koji se odnosi na zaštitu i prezentiranje kulturno-istorijskog i umjetničkog blaga u Muzejima Cetinje, dajemo vam dopunska objašnjenja. Muzejski materijal, koji se čuva u ovoj Ustanovi, ima pored Kulturno - istorijske vrijednosti i svoju stvarnu trezorsku vrijednost. Veliki dio tog materijala izrađen je od plemenitih metala,dragog kamenja ili drugih vrednosti,koje same po sebi čine opštu tržišnu vrijednost u izvornom smislu. Ako se tome doda umjetnička obrada i istorijski značaj, onda se njihova vrijednost više puta uvećava, i većina zemalja uzima trezorske vrijednosti iz Muzeja u opšte državne vrijednosti, i štiti ih na poseban način. U nekim slučajevima one postaju i pokriće državnoj moneti. Kod nas je bio takav slučaj u aprilu 1919, godine, kada je nacionalizovana imovina bivše dinastije Petrović, pa je iz našeg Muzeja uzeto 3992 komada zlatnog i srebrnog posuđa i deponovano u trezore Ministarstva finansija, radi pokrića državne monete. Istina, ovom blagu se izgubio svaki trag od aprila 1941.godine.

Pristupajući valorizaciji muzejskih objekata našeg muzeja, a posebno dajući tim objektima bilo kakav materijalni izraz, dolazimo u dosta apsurdan pokušaj. Izvjesni objekti kao jedinka mogu imati svoju relativnu vrijednost , ali takvi objekti skupljeni u jedan fond - zbirku čine neprocjenjivu vrijednost sa kulturno – istorijskog stanovišta jer znače identitet našeg društveno-istorijskig bića. Prema tome i vrijednost koja se iznosi znači jedan pokušaj valorizacije tih dobara u materijalnom smislu, bez primjesa duhovnih i etičkih kvaliteta.

riz4

Postoji i dokument iz 1963. godine naslovljen Spisak eksponata koji su iz Državnog muzeja na Cetinju dati na dalje čuvanje Cetinjskom manastiru sa detaljnim opisom 96 eksponata.

Kao što možete pročitati tada su na čuvanje između ostalog data i neprocjenjiva kulturna dobra poput panagija. Sad odgovarajući na naše pitanje da li po dokumentaciji NMCG ima saznanja da se nesavjesno postupalo sa datim eksponatima u riznici Cetinjskog manastira odnosno postoje li slučajevi da su nestajali eksponati iz riznice koje je NMCG dao na čuvanje iz NMCG  su nam odgovorili da “Narodni muzej nije u saznanju da se nesavjesno postupalo sa muzejskim predmetima u Riznici, niti da su isti iz nje nestajali.”

riz2

Kako je Cetinjski manastir bio rezidencija crnogorskih vladika, sačuvane su brojne dragocjenosti vezane za njihov duhovni čin: panagije, odežde, mitre, žezla i dr. Po luksuznoj izradi izdvajale su se panagije (ogrlice s likom Bogorodice koje nose vladike). Ali danas dio tog blaga nedostaje.

Po mnogima jedna od najvećih krađa crnogorskog kulturno istorijskog blaga desila se upravo u riznici Cetinjskog manastira. 

U noći između 23. i 24. avgusta 1983. godine u Cetinjskom manastiru je ukradeno 17 panagija. Jedna od 17 ukradenih panagija pronađena je 1989. godine na aukciji u Njemačkoj i vraćena je na Cetinje. Ostalih 16 do danas nije nađeno. Vraćena  panagija izrađena je u Rusiji, dar je ruskog cara Aleksandra iz 1863. godine crnogorskom vladici Ilarionu.

O izgledu drugih nedostajućih panagija možemo se samo informisati sa fotografija objavljenih u knjizi Krađa kulturnog i nacionalnog blaga Jugoslavije 1995. godine.

riz6

Kao što smo već navodili Cetinjski manastir posjeduje ogroman dio eksponata koji dokazuju njegovu istorijsku misiju u cjelokupnoj crnogorskoj istoriji. Veliki dio tih eksponata pripadao je Narodnom muzeju i tokom godina u više navrata završio je u riznici Cetinjskog manastira.

Veliki dio tih panagija bio je još 1975. godine ozbiljno tertiran za zaštitu kao jedinstveno crnogorsko kulturno dobro u riznici trezorskih vrijednosti. Vjerovatno bi ostali sačuvani da svjedoče svoju neprocjenjivu kulturno istorijsku ulogu da je projekat realizovan. Duhovnu i materijalnu. 

Danas, na žalost, samo možemo da konstatujemo da nismo u saznanju o njihovoj sudbini.

riz7

Komentari: 12

Nocni cuvar

28. 09. 2019 - 05:30

Izgleda da je najodgovornijima u crnogorskoj kulturi najmanje stalo do bilo kakve brige o kulturnom nasljedju, jer su im bitne samo beneficije i da niko ne talasa. Glavna briga su im licne promocije, slikanja pred kamerama i nebuloze od nekakvih kreativnih habova, a to sto se raskubalo i dalje raskuba nikome nista. Ako se na ovako ocigledne stvari nije reagovalo i umjesto reagovanja se samo stvarao privid i lagala javnost kako je steta po crnogorska kulturna dobra minimalna, onda su oni prvi na listi za Spuz.
Sizif

28. 09. 2019 - 09:16

Prozori na manastirskoj riznici su zaštićeni metalnim kapcima. Prozor kroz koji se ušlo u pljačku bio je otvoren, a moguće ga je otvoriti jedino sa unutrašnje strane! Bilo je priče da su panagije vraćene iz Rusije, ali bez dragog kamenja!
Okrivljeni

28. 09. 2019 - 11:04

Bio je jedan pop. Sjecam se da su ga okrivili ali je vec bio odmaglio u inostranstvo i poslije nikad vise o tome nije bilo price. A i sto bi, ima se moze se.
okrivljenom

28. 09. 2019 - 20:13

popio mu sto ljudji ne piju i ne mecu medju brke. lako li je bit bizin ka no gazde nemas
GRAĐANSKI

28. 09. 2019 - 22:29

A sve uz zdogovor sa Markom Kalanjom (igumanom manastira) i njegovu "pomoć" u ostavljanju odškrinutoga krila od toga okna! Kad sam 1984. bio kod mitropolita Dajkovića (u njegov kabinet u okviru vladičinog doma Cetinjskog manastira) da ga u 4 oka priupitam za tu krađu, odgovorio mi je - da su i iz Nacionalne galerije u Budimpešti priđe neđelju dana ukradene četiri velje slike, a ne da nama ne ukradu te panagije, koje su ekspertizom procijenjene da sve skupa vrijede 20 tIsuća DM. Pazite mu odgovora!
Portir

28. 09. 2019 - 09:39

Postoji institut zastare krivičnih djela protekom određenog vremena - a onda nikome ništa, pojeo vuk magarca.
M......

28. 09. 2019 - 13:09

Onda nas je m.......... dosta ostalo. A i razloga za to što smo m........., kad m............. prepuštamo da budu đe im mjesto nije.
Izvjesno

28. 09. 2019 - 08:35

Nema sto ovako ili onako. Klepila bratja. Ako je to bilo 1983 tada je bio vladika Dajkovic.
Bio

28. 09. 2019 - 19:16

Bio je tada i Arkan na Cetinju i njegov kum sadašnji Amfijev najbliži saradnik!
Bio

28. 09. 2019 - 20:50

A danas je kao nekadašnji komunistički funkcioner držao govor u Podlastvi! Lagao je tada a laže i sada;"takvi nama trebaju", vikali su noseći njegovu sliku pored Slobove na mitingu u NK na mitingu "solidarnosti"!
Tako je

28. 09. 2019 - 12:11

Znam da je po Njeguških crkava marisa pop Spc-a Stanišić.
Marko Miljanov

28. 09. 2019 - 12:47

Za 88 godina okupacije balhegrada moglo je što šta da se odnese naročito vrijedno od history MNE ...
Novi komentar