Što i kako sijati u jesen?


Koje je povrtne kulture najbolje sijati u jesen i na koji način to učiniti?

Objavljeno: 28. 09. 2019 - 19:50 Promjenite veličinu teksta: A A A

S dolaskom hladnih jesenjih dana možete nastavi da vrtlarite u svojim vrtovima. Za to je najbolje odabrati vrste koje mogu da podnesu vremenske uslove tokom ovog perioda. Idealne vrste za ovu sjetvu su: bijeli luk, crveni luk, zelena salata, endivija, rotkvica, spanać, matovilac. Ovom sjetvom obezbjeđujemo svježe povrće za porodicu tokom kasne jeseni, zime i rano u proljeće iz vlastitog vrta.

Za uspješno gajenje ovog povrća potrebno je obratiti pažnu na neke bitne momente:

  • potrebno je izabrati dobru lokaciju zemljišta za sjetvu
  • zemljište treba da se odlikuje dobrim vodno-vazdušnim režimom, bez zadržavanja suvišne vode
  • površina za sjetvu treba da bude rahla kako bi omogućila brzo nicanje i ukorijenjivanje izniklog povrća
  • dobro pođubriti zemljište
  • odabrati zimske sorte povrća
  • sijati kvalitetno sjeme sa visokim procentom klijavosti ili koristiti kvalitetan rasad
  • količinu sjemena povećati za 10% ukoliko se vrši sjetva direktno sjemenom na otvorenom polju
  • spriječiti nastanak pokorice malčiranjem ili okopavanjem
  • ukoliko je period bez kiše obezbjediti navodnjavanje
  • koristiti đubriva sa manjom količinom azota.

Sve vrste povrća mogu da se gaje na otvorenom, ali će pokrivanje agrotekstilom ili niskim tunelima omogućiti bolje uslove za rast, raniju berbu i bolji kvalitet. Ukoliko se gaje u zatvorenom prostoru, obezbjedićemo svježe povrće tokom cijele zime.

Zelena salata

Salata se može sijati direkto sjemenom ili se mogu proizvesti presadnice. Sorte koje razvijaju manju glavicu sade se na razmak 20x20cm, dok se krupnije sorte sade na međuredni razmak 30 do 40cm i u redu 25 do 35cm. U malim vrtovima može se sijati sukcesivno svakih 10 do 15 dana i tako obezbjediti kontinuirana berbu.

Rotkvica

Rotkvica je povrtna vrsta čija vegetacija kraje kratko. Na otvorenom se sije tokom devetog mjeseca, a u zaštićenom prostoru rotkvicu možete sijati sukcesivno, svakih 10 do15 dana, sve do petog mjeseca. Već nakon tri do četiri sedmice je spremna za potrošnju. Sjeme se sije na dubinu do 2cm. Na malim gredicama sije se u brazdice koje su međusobno udaljene 15cm. Prvo prorjeđivanje je kada mlade biljčice imaju 2 do 3 lista na razmak 5 do 7cm. Kasnije se prorjeđivanje vrši čupanjem za postepenu berbu.

endivija

Endivija

Endivija se može sijati od početka devetog mjeseca i sijati sukcesivno sve dok to vrijeme dozvoljava. Pogodna je za sjetvu na otvorenom i u zaštićenom prostoru. Najbolje je prvo proizvesti rasad endivije i sadnice rasaditi na razmak u redu 50 do 60cm, a u redu 30cm.

Bijeli luk

Bijeli luk je povrtna kultura koju najčešće sadimo tokom jeseni i koja se razmnožava vegetativno pomoću čehnova. Jesenji bijeli luk ima krupne glavice i sadi se polovinom desetog mjeseca. Potrebno je da do zime nikne i razvije tri do četiri lista i da se dobro ukorijeni. Ovako razvijene biljke mogu da podnesu veoma niske temperature. Sade se dobro razvijeni čehnovi na dubinu od 4cm i pri tome treba obratiti pažnju da se čehnovi donjim dijelom, koji je bio povezan sa glavicom, utisne u zemlju. Obrnuto posađeni čenovi teško niču. Razmak između redova je od 15 do 20cm, a u redu oko 10cm.

Crveni luk

Da bi smo uspejšno obavili jesenju sjetvu luka moramo imati kvalitetne lučice promjera 1,5 do 2cm. Ovakve lučice manje tjeraju u cvijet tokom proljeća. Razmak između redova je 20cm, a u redu od 7 do 10cm. Dubina sjetve je 2cm. Ukoliko se opredjelimo za proizvodnju mladog luka, najbolje je uzeti lučice većeg promjera od 2cm jer raspolažu većom rezervom hranjivih materija te će brže krenuti sa razvojem i dati krupnije biljke mladog luka.

Spanać

Spanać se sije na međuredni razmak od 15 do 30cm. Poželjno je špinat posijati gušće i nakon nicanja izvršiti prorjeđivanje od 10 do 25cm. Širina međurednog razmaka i razmaka u redu zavisi od zahtjeva sorte. Dubina sjetve je 3cm.

Povrće koje se razvija s početkom proljeća

Krajem oktobra i početkom novembra moguće je posijati sjeme povrća koje tokom zimskog perioda ostaje u zemlji i ne klija, već se razvija početkom proljeća.

Takve kulture su: cvekla, peršun, mrkva, komorač, kopar, spanać, zelena salata, paradajz, krompir, repa. Ukoliko se odlučite za ovu sjetvu količinu sjemena je potrebno povećati i do 50%. Ovakvu sjetvu treba obaviti kada je temperature zemljišta 2 do 3 stepena celzijusa. Malčiranjem ćete spriječiti formiranje pokorice na gredicama i olašati nicanje povrća u proljeće. Međutim, imajte na umu da povrće gajeno na takav način treba da se konzumira kao hrana tokom ljeta jer dospijeva prije povrća posađenog tokom proljeća i prvo je povrće koje možete konzumirati.

Sjeme mrkve se sije na rastojanje redova od 20 do 30cm, a rastojanje između biljaka treba da je od 3 do 8cm. Dubina sjetve je 1 do 1,5cm. Sjeme zelene salate treba da bude posijano na dubinu od 1,5cm i rastojanje između redova treba da bude od 30 do 45cm. Sjetvu u redu treba obaviti gustu i u proljeće, poslije nicanja, prorijediti iznikle biljke. Cikla se sije na dubinu od 1 do 2,5cm. Rastojanje između redova treba da bude 30 do 40cm, a između biljaka u redu od 5 do 10cm. Za sjetvu kopra potrebno je utrošiti oko 4g sjemena. Rastojanje između redova je 15 do 20cm, a sjetvu obaviti na dubinu od 1 do 2cm. Peršun se sije na dubinu od 2 do 3cm, kao i paštrnak koji je veoma otporan na niske temperature i može da počne klijati već i pod snijegom.

Ukoliko sjeme paradajza posijemo na stalno mjesto tokom ovog perioda dobijamo izuzetno zdrave biljke otporne na mnoge bolesti, posebno na plamenjaču.

Fotografije: akos.ba, ordinacija.tv

Komentari: 0

Novi komentar