Na konferenciji u organizaciji TNC-ja (The Nature Conservancy) i WWF Adrije okupili su se predstavnici vlasti, nevladinih organizacija i stručnjaka iz regiona, Evropske unije i SAD-a s ciljem razmjene iskustva i stvaranja platforme za zagovaranje dugotrajnih mehanizama zaštite rijeka u regiji.
Suočeni s posljedicama klimatske krize, globalnog pregrijavanja i svih promjena koje će zbog toga uslijediti, od presudne je važnosti očuvati slatkovodne ekosisteme, a posebno rijeke slobodnog toka. Osim što nam služe kao izvor pitke vode, zdrave rijeke utiču na cijeli živi svijet koji ih okružuje. One regulišu temperaturu vazduha, prečišćavaju vodu, ublažavaju poplave te su izvor hranjivih materija bez kojih bi život u našim morima i okeanima bio nemoguć.
Nemjerljiv je njihov doprinos našem vlastitom blagostanju i zdravlju, a sami smo svjesni prirodnih, kulturnih, istorijskih, duhovnih i rekreativnih vrijednosti naših rijeka. Sve ovo posebno je važno kada znamo da je više od 60% evropskih rijeka u lošem stanju, te da je naš region utočište posljednjim rijekama slobodnog toka u Evropi.
No, posljednjih desetak godina svjedočimo sistemskim pritiscima na rijeke jugoistočne Evrope: Od mnoštva neplanski građenih malih hidroelektrana i eksploatacije pijeska i šljunka, preko zagađenja uzrokovanog komunalnim i industrijskim otpadnim vodama, te čvrstim komunalnim otpadom.
Stoga su TNC i WWF Adria pokrenuli inicijativu za preispitivanjem uslova primjene dugotrajnih mehanizama zaštite rijeka u zemljama jugoistočne Evrope, po uzoru na neke evropske zemlje i SAD.
„Prepoznavši potrebu da zaštitimo nevjerojatno vodno bogatstvo našeg regiona od neodrživog iskorištavanja i sistemskog uništavanja, okupili smo se u Podgorici da ispitamo mogućnosti i provjerimo spremnost naših zemalja da učine odlučujuće korake u zaštiti rijeka i osiguranju budućnosti u kojoj ima mjesta i za prirodu i ljude,“ izjavio je Milija Čabarkapa iz WWF Adrije.
Odluka da se konferencija organizuje u Podgorici nije bila slučajna. Početkom ove godine opštine Podgorica i Danilovgrad pokrenule su inicijativu za zaštitu donjeg toka rijeke Zete, a nedugo nakon njih, WWF Adria u saradnji s Ekološkim udruženjem „Ozon“ i podršku TNC pokrenula je inicijativu za zaštitu gornjeg toka. Primjer je to dobre prakse koji počiva na saradnji i međusobnoj podršci, a sada je na donosiocima odluka u Crnoj Gori da prepoznaju važnost zaštite i preduzmu konkretne mjere kako bi se ona uspostavila.
„Inicijative za zaštitu Zete pokazuju nužnost saradnje između nevladinog sektora i lokalnih vlasti na ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Zaštita rijeke Zete od nacionalne je važnosti i može biti primjer dobre prakse koji se može uspješno prenositi u ostalim zemljama regiona“ dodaje Čabarkapa.
Ova konferencija jedan je od prvih koraka u uspostavljanju zajedničke platforme za razmjenu iskustava i primjera dobre prakse, ali i dobijanje boljeg uvida u postojeće stanje i potrebe u pojedinim zemljama regiona.
„Danas, Crna Gora ima priliku postati lider u regionu kada je riječ o zaštiti rijeka i uspostavljanju dugotrajnih mehanizama zaštite. U Crnoj Gori na snazi su već značajne zakonske mjere koje bi trebale osigurati zaštitu rijeka, no vrijeme je da se one u potpunosti počnu primjenjivati, posebno u zaštićenim područjima. Najbolji je primjer toga rijeka Cijevna koja je proglašena zaštićenim područjem, ali još nije uspostavljeno upravljačko tijelo koje bi implementiralo postojeće zakonske propise“, navodi Dragana Mileusnić iz TNC-ja.
„Nadamo se kako postoji dovoljno snažna politička volja da se pitanje zaštite rijeka proširi i van granica Crne Gore jer konkretne poruke koje se nadamo poslati ovom konferencijom mogu poslužiti kao primjer ostalim zemljama regiona,“ zaključuje ona.
