Istraživači UCG-a podržali organizaciju Prvog međunarodnog sajma poljoprivrede, prehrane i domaće radinosti na sjeveru Crne Gore

Prvi međunarodni sajam poljoprivrede, prehrane i domaće radinosti u Beranama na sjeveru Crne Gore, čije je održavanje finansijski podržala Vlada Crne Gore potvrda je značajnih iskoraka u poljoprivredi i u ostalim oblastima, kao što su obrazovanje, kultura, sport. To je otvarajući ovu poljoprivrednu manifestaciju, ocijenio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.
Objavljeno: 06. 10. 2019 - 18:41 Promjenite veličinu teksta: A A A

On je kazao da je sjever Crne Gore “…adresa ulaganja, kontinuiranog prisustva, iskazane želje i posvećenosti da se evidentan razvoj Crne Gore uravnoteži; da se na bazi prirodnih potencijala sa preduzetnicima i uz ulaganja bazirana na znanju, stvaraju nove vrijednosti na ovim prostorima”.

Susret je bio dobra prilika da se predstave plodovi jedinstvene prirode, duge tradicije i vrijednog rada poljoprivrednika, da se predstave proizvodi nastali dobrim spojem očuvane tradicije i osvojenih novih tehnologija i standarda kvaliteta, te prilika afirmisanja doprinosa koji naši inostrani partneri daju razvoju crnogorske poljoprivrede kroz programe podrške.

Predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić je izrazio zadovoljstvo što je prvi Međunarodni sajam poljoprivrede, prehrane i domaće radinosti ,,Berane 2019“, okupio 70 izlagača iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine. Iskazana je zahvalnost i zadovoljstvo zbog izuzetne saradnje sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja na svim projektima do sada realizovanim na Sjeveru.

Na skupu je istaknuto da su porast domaće proizvodnje, njenog kvaliteta i brendiranja, pitanja koja sve više zaokupljaju pažnju, naročito imajući u vidu porast cijena hrane i izazov potrošača da nabave domaće proizvode. Zatražena je koordinirana akcija institucija koje djeluju na tom polju, a zaključeno je da će lokalne uprave ulagati značajne napore da pospješe napredak u oblasti poljoprivrede, bazirajući razvoj zasnovan na znanju.

U nedelju, drugog dana Sajma organizovana je panel diskusija na temu “Održiva poljoprivreda – šansa za razvoj Berana“, a učesnici Panela su bili eminentni stručnjaci iz zemlje i inostranstva.

22

Zanimljiva izlaganja imali su Marinko Barjaktarović iz NVO “Sjeverna zemlja” i njegove kolege doc. dr Velibor Spalević, predavač sa Univerziteta Crne Gore, te prof. dr Jasmina Madžgalj, iz Beograda, koji su prisutnima predstavili Nacrt strateškog plana ruralnog razvoja opštine Berane. Ovaj dokument je jedan od rezultata projekta „Jača ruralna zajednica – razvijenije društvo“, koji se realizovao partnerstvom NVO „Sjeverna zemlja“ iz Berana i NVO „Centar za seoski razvoj“ iz Petnjice, a finansirao sredstvima projekta CNVP organizacije „Ruralni razvoj vođen ruralnim organizacija civilnog društva“, koji je finansiran od strane Evropske unije.

U drugom dijelu tematske diskusije profesor Spalević je bio moderator na teme vezane za pitanja Održive poljoprivrede. Govoreno je o identifikacijama zona rizika od poplava, te monitoringu, prognozi i sistemu upozorenja od poplava. Istaknute su kratkoročne i dugoročne mjere zaštite od poplava i analize načina korišćenja zemljišta i upravljanje rizikom. Na kraju istaknuta je važnost edukacija javnosti i informisanje.

Treći dio panela je bio posvećen temi agro-eko turizma, o koji je vodila prof. dr Jasmina Madžgalj, iz Beograda, uz podršku kolega Barjaktarovića i Spalevića. Tokom izlaganja isticani su ciljevi održive poljoprivrede koji teže ka zadovoljavanju potreba društva za hranom u sadašnjosti bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje sopstvene potrebe. Predstavljani su primjeri upravljanja procesima održive poljoprivredne proizvodnje koji poštuju principe očuvanja prirodne sredine, pri tom postižući ekonomsku profitabilnost, a sve to uz poštovanje socijalne i ekonomske jednakosti. Diskusije su isticale važnost korišćenje znanja i tehnologija, vodeći pri tom računa da ne dođe do degradacije zemljišta, zagađenja voda i ugrožavanje biljnih resursa, a sve to radi zadovoljenja potreba ljudi i životinja. Sami procesi usmjereni su ka poboljšavanju standarda zajednica koje žive na tom području, povećanjem njihovih mogućnosti zarade kroz optimizaciju proizvodnje.

Model proizvodnje organske hrane primjenljiv je kod razvoja ekoturizma, a moguće je izvesti da bude na korist lokalne zajednice. Prof. Madžgalj je upozorila da treba izbjeći anomalije savremenog turizma, kao što su masovnost, užurbanost, nedovoljna interakcija sa prirodom. Diskutovani vid turističke ponude treba ponuditi ka jedan vid detoksikacije, i fizičke i mentalne. Prednosti ovog područja za ovakav vid turizma su relativno očuvana priroda, vode, sveukupnih prirodnih resursa. Treba raditi na većoj povezanosti među zainteresovanim stranama i uspostavljnju klastera, obezbjeđivanja sredstava za dalji razvoj, uvijek pažljivo prema životnoj sredini.

Komentari: 0

Novi komentar