Kako spriječiti pojavu preprodaje i izdavanja sindikalnih stambenih jedinica

Uvesti pravilo da u stanu mora da se živi najmanje pet godina

Sindikalci tvrde da im ne treba uvjerenje iz katastra ima li neko ili nema stan. Znaju tačno gdje ko živi i da li mu je to porodična kuća. Ove nekorektnosti su dopuštene i mogu se riješiti podizanjem standarda zaposlenih u javnom sektoru. Prema njihovim riječima, preprodaja i izdavanje je jedan od načina da se zaradi
Objavljeno: 07. 10. 2019 - 06:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Uvesti pravilo da u stanu mora da se zivi najmanje pet godina
Foto: Pobjeda

Zaposleni u prosvjeti, zdravstvu, bezbjednosnim institucijama, odbrani imaju svoje stambene zadruge i svojim zaposlenima daju stanove po povlašćenim uslovima.

Cijene kvadrata stana su u prosjeku oko 650 eura, a da li vlasnici prodaju te stanove po skupljim cijenama ili ih izdaju – Pobjeda je pitala direktore zadruga.

Oni su kazali da ima takvih slučajeva, ali i da je to sistemski problem na koji ne mogu da utiču. Kako su precizirali, sud ne prepoznaje klasičnog podstanara i onog koji stanuje u roditeljskom stanu i sve tužbe ,,padaju“. Jedno od rješenja koje sindikalci predlažu je da se uvede pravilo da u stanu mora da se živi najmanje pet godina. Takođe, smatraju da pojedini preprodaju stanove jer žele da zarade i kupe veći stan na boljoj lokaciji.

Prva stambena zadruga koja je osnovana u Crnoj Gori je ,,Solidarno“ za prosvjetare i njen direktor Zoran Stanišić smatra da je zloupotreba sistemski problem.

VLASNIŠTVO

- Toga će uvijek biti. Kod nas toga nema mnogo, ali opet, nažalost, zato što su prosvjetni radnici u velikom procentu nezbrinuti stambeno i zaista su pod kategorijom klasičnog podstanara i traže onaj goli krov nad glavom pa nemamo taj problem izražen. Međutim, ostaje otvoreno da uvijek ti ljudi mogu da prodaju stan kada ga prevedu na svoje ime – kazao je Stanišić.

On naglašava da su to davno prepoznali i pokušali da riješe i to na taj način što su se stanovi vodili na Zadrugu ,,Solidarno“.

- Mi smo investitori i samim tim u Upravi za nekretnine knjižimo se kao vlasnici stanova do momenta otplate. Onda smo dobili problem da taj stanar neće da prihvati da je on vlasnik stana, pa porez na imovinu mora da plati zadruga i to je problem koji na sudu nije dokaziv. Po zakonu, porez na imovinu plaća upisani vlasnik nekretnine u nadležnim organima kod katastra. To je pravna praznina sa kojom moramo da se izborimo i da dokažemo da je to manipulacija i formalna priča i da taj stvarni vlasnik mora da plaća taj porez, ali dokazujući se na sudu mi najčešće gubimo vrijeme, snagu, energiju i novac, pa je onda olakšavajuća okolnost da se imovina prevede na vlasnika jedan kroz jedan - objašnjava Stanišić.

Tako im se nedavno javio problem u opštini Berane gdje treba sada da plate porez 20.000 eura u zgradi gdje 30 prosvjetnih porodica živi od 2007. godine.

- Treba da se nađe drugo rješenje. Kako dalje – može da se spriječi vjerovatno podizanjem standarda prosvjetnog radnika ili uopšte zaposlenih u javnom sektoru koji neće morati da brinu kako da prežive i kako sa nečim čim raspolažu ubiraju malo više novca. A to znači ako je kupio stan po 650 eura da ga možda prodaje po 1.000 i ubere neku zaradu – kazao je Stanišić koji smatra da oni to ne rade iz čiste zarade nego zbog pukog preživljavanja i kako bi riješili stambeno pitanje na adekvatan način.

Stambena zadruga ,,Solidarno“ je osnovana 2002. godine i do sada je u opticaju bilo 740 stanova koji su podijeljeni po mnogim opštinama. Cijena stanova je u prosjeku 650 eura, u pojedinim opštinama je bila i niža, a u primorskim i viša.

Kada je raspodjela u pitanju, Stanišić ističe da sve zadruge imaju svoje pravilnike.

- Osnovni kriterijum je postojeća stambena situacija gdje smo stavili akcenat na klasične podstanare. To je vrlo teško dokazivo, ali mi smo ga u praksi prepoznali i držimo se toga. Tu najviše bodova nose ti članovi, uz sve rizike kako dokazati i kako se odbraniti od manipulacija ljudi koji žele da dokažu da su podstanari, a u suštini nijesu, jer žive u svojim stanovima koji se vode na brata, majku, nezavršene ostavinske postupke itd – kaže Stanišić ističući da je ovo vrlo otežavajuća okolnost jer i na sudu često ,,padaju“ kada brane svog klasičnog podstanara od onog koji ga je napao i koji hoće da uzme taj stan pod klauzulom da je i on klasični podstanar.

- Nažalost, na sudu ne uspijemo da odbranimo našeg klasičnog podstanara. To je vrlo teško dokaziva kategorija i to je, po meni, sistemski problem. Uslovi koji dalje donose bodove su radni staž, broj članova domaćinstva, dužina članstva u zadruzi, ekonomsko učešće zadrugara i članstvo u Sindikatu prosvjete Crne Gore - objašnjava pravilnik Stanišić.

Što se tiče interesovanja i da li ih ima još na čekanju, ističe da je došlo do smjene generacije u prosvjeti pa postoji i veće interesovanje za rješavanje stambenog pitanja, tako da planiraju nove projekte u Plavu, Beranama, Žabljaku, Kolašinu, Ulcinju…

(Opširnije u današnjoj Pobjedi)

Komentari: 4

Kotoranka

07. 10. 2019 - 07:42

KADA CE BITI TAKVIH STANOVA U KOTORU ?????
Kiko

07. 10. 2019 - 08:35

Kakvo klasicno podstanarstvo?Ako neko zivi u stanu ciji je vlasnik neko drugi(pa i najblizi rod) ,taj nema rijeseno stam. pitanje.Ovaj klasicni moze imati samo malo vise bodova.Ti klasicni su uglavnom dosli sa sjevera na primorje i Pg a tamo imaju kuce i imanja na svoje ime.Zakon je to regulisao,ne moze sindikat procjenjivati.
Dr. Nikica

07. 10. 2019 - 08:38

Stan je kao i roba, koristiš ga ili prodaš. Ovo mi liči kao vraćanje u doba SSSR-a, ovo smiješ, ono nesmiješ.
Marko

07. 10. 2019 - 09:50

Da, svakako treba uvjerenje iz katastra ima li neko ili nema stan. da se zna tačno gdje ko živi i da li mu je to porodična kuća, pa to zna i nepismeni čovjek a to što tvrde sindikalci, navijaju vodu na svoju vodenicu.
Novi komentar