Sa početkom u 11.30 h u Centru za kulturu, održaće se akademija na kojoj će govoriti jedan visoki državni funkcioner, gradonačelnik Kolašina i predstavnici Foruma Rovčana za Crnu Goru, a u kulturno zabavnom dijelu programa pored glumaca iz Kolašina Nikole Šćepanovića i Đorđa Tatića,crnogorskih narodnih guslara Rajka Radovića, Maksima Filipovića i Petra Vujačića, specijalni gost je živa legenda narodnog I izvornog melosa Branka Šćepanović.
Rovačka republika je vjerovatno najslabije opisani događaj novije crnogorske istorije. Kad se Božićni ustanak (1919 - 1926) rasplamsao u Katunskoj nahiji, u okolini Nikšića, u Rovcima, je uspostavljena Rovačka republika. Srpski režim ih proglasio “banditima” kao i sve Crnogorce koji se nijesu slagali sa nestankom crnogorske države i srpskim represalijama po Crnoj Gori.
U jednom izvještaju Komande Zetske divizijske oblasti na Cetinju, kaže se da u Crnoj Gori “ima puno bandita, u okruzima: Cetinjskom 320, Beranskom 400, Kolašinskom 400, Nikšićkom 100 i Andrijevačkom 573 lica”. Ustanak i Rovačka republika je gušena najgrubljim metodama: ubijanjem, pljačkom i zatvaranjem nedužnih ljudi i čitavih porodica, silovanjem žena, paljevinom domova i ekonomskih dvorišta.
Na Rovačku republiku i Rovčane (uglavnom Bulatoviće i Vlahoviće), 13. novembra, jurišala je srpska vojska i žandarmerija sa 10 bataljona, nekoliko baterija topova, 24 mitraljeza i 100 mašinskih pušaka. Samo u danima “razaranje Rovačke republike” silovano je i “nestalo” 30 žena i djevojaka. U Kolašinu je “zatočeno” 47 ljudi i 420 žena, đece, čiji su ukućani učestvovali u ustanku i odmetnuli se u šume. Opljačkano je 95 komada svinja, 3.000 ovaca, 446 goveda i uništene stotine košnica pčela, izgorjelo 45 kuća i desetine štala i ljetnjih koliba.
BULATOVIĆIMA SA TIJELA DRANA KOŽA
Bulatovićima koji su se Srbima predali na časnu riječ, živima je sa tijela drana koža, a u Raportu podnešenom crnogorskoj Vladi od članova ove porodice u Rimu 26.jula 1920. pored ostalog piše:
"Potpisani imaju čast podnijeti sljedeći izvještaj o zločinima i nasiljima koje su srbijanske trupe učinile prema nama i našim porodicama. Naše bratstvo, koje je mnogobrojno, već vjekovima živi skromno, ali ipak u slobodi, srećno i zadovoljno u plemenu Rovcima (oblast kolašinska). Osim nas u našem plemenu živi još jedno mnogobrojno, pošteno i hrabro bratstvo Vlahovića. Vojne operacije srbijanske vojske, o kojima će ovdje biti riječi, vršene su protiv čitavog plemena Rovaca, dakle protiv bratstva Vlahovića i Bulatovića. Međutim, zločini o kojima će ovdje biti riječi, tiču se samo bratstva Bulatovića. Što se tiče zločina prema bratstvu Vlahovića, mi ih nećemo iznositi, jer ih u detalje ne poznajemo, a vjerujemo da će to oni sami učiniti.
Kad se crnogorski narod u decembru 1918. s oružjem u ruci digao da brani prava svoje zemlje i da spriječi njenu nasilnu aneksiju Srbiji, Rovca su uzela direktno učešće u ustanku i s oružjem u ruci pošli u Pipere 20.decembra 1918., odakle da produže i stupe u krvavu borbu. Iz Pipera su se vratili svojim kućama, a potpisani je odmah sa nekoliko Rovčana stupio u vezu sa predstavnicima ustaša(misli se na ustanike), iz oblasti nikšićke i neprestano s oružjem u ruci vodio krvave borbe sa najgroznijim našim neprijateljem Srbijancima u toku od dvije godine, koje se borbe i danas produžuju.
U toku 1918. srbijanske vlasti iz Kolašina pozivale su nas nekoliko puta, da priznamo nasilnu aneksiju Crne Gore i da položimo zakletvu na vjernost kralju Srbije. Uvijek samo to odbijali, izjavljujući da pitanje Crne Gore nije još riješeno od Konferencije Mira, niti od crnogorskog naroda."KOMITI OSLOBODILI CRNU GORU
Inače, 13. oktobra 1919. godine ne obilježavamo samo "VIJEK ROVAČKE REPUBLIKE".
101 GODINA JE OD KADA SU CRNOGORSKI KOMITI OSLOBODILI KOLAŠIN od AUSTROUGARA. 13.oktobra 1918.godine buknuo je ustanak u LIMSKOJ DOLINI i za samo tri dana CRNOGORSKI KOMITI su oslobodili Andrijevicu, Bijelo Polje, Rožaje, Plav, Gusinje, Mojkovac i Kolašin. Nažalost, ulaskom srpskih trupa nakon izvjesnog vremena, te iste teritorije je reokupirala srpska vojska. Ovaj podatak je mnogo značajan jer se iz njega vidi da Crnu Goru nijesu oslobađali , već okupirali nekadašnji crnogorski "saveznici".
Takođe, na taj dan 13.oktobra 1784.godine u Sremskim Karlovcima hirotonisan je Petar Prvi Petrović Njegoš.
"Kao i uvijek do sada, do mjesta održavanja skupa dolazi se organizovano u kolonama , a polazak iz Podgorice za Kolašin je u 9.00 h sa parkinga objekta "NAŠ DISKONT" na Zabjelu. Do tada će pristići kolone učesnika sa primorja, Cetinja i Nikšića", zaključuju u saopštenju organizatori.
