Aparat je, kako navode, kupljen sredstvima Ministarstva zdravlja u iznosu od 15.000 eura, a njegova nabavka planirana je petogodišnjim Planom i programom Vlade Crne Gore.
Prema riječima direktorke Opšte bolnice „Danilo I“ dr Sonje Radojičić aparat je nabavljen za potrebe otorinorlingologije (uho,grlo, nos) i hirurgije.
Prof.dr Miroljub Todorović, koji je izveo operaciju uha, kazao je da je nabavkom ovog aparata značajno omogućena bezbjednija i kvalitetnija hirurgija uha i štitaste žlijezde u ovoj ustanovi. Prema njegovim riječima, prilikom ovih operacija, usljed anatomije i malformacije puteva živaca ili patoloških procesa na ovim organima, može doći do oštećenja ovih živaca, a primjenom ovog aparata ta mogućnost je svedena na minimum.
"Neuromonitoring je pomoćna dijagnostička metoda koja se koristi u različitim granama hirurgije – neurohirurgiji, otologiji i drugim oblastima hirurgije vrata i glave, sa ciljem da se što je moguće preciznije odredi položaj određenih velikih nerava i time smanji vjerovatnoća njihovog oštećenja tokom hirurškog zahvata, sa svim posljedicama koje to sobom nosi. U neouroirurgiji, tačnije u hirurgiji akustičnog neurinoma, zatim u otologiji i hirurgiji parotidne žlijezde, postoji poseban rizik od oštećenje facijalnog živca, dok se u hirurgiji štitaste i paraštitaste žlijezde može oštetiti n. Vagus odnosno n.ralaryngealis recuprrens, grana koja inerviše mišiće grkljana. Primjenom ovog aparata, svedeno je na minimum mogućnost da doktor koji izvodi operciju ošteti pomenute živce" - objasnio je Todorović.
On je istakao da je cetinjska bolnica jedina ustanova sekundarnog nivoa koja od sada primjenjuje ovaj aparat u oblasti otologije. Tokom prošle godine, kako je istakao drTodorović urađeno je 81 operacija srednjeg uha, a do danas u 2019. godini 50 operacija, a od togaimplantirani jedan kohlearni aparat.
U opštoj bolnici „Danilo I“ na Cetinju tokom prošle i za ovih deset mjeseci ove godine dr Dragan Sorat sa svojim kolegama uradio je 64 operacije štitaste i paraštitaste žlijezde.
Prema njegovim riječima, postoji veliki rizik od oštećenja rekurensa tokom operacije štitaste žlijezde i svih komplikacija kod pacijenta koje to nosi, tako da je primjenom ovog aparata omogućen hiruzima bezbjedniji rad a pacijentima kvalitetnija zdravstvena usluga.
