DW: Makronov nerazumni veto, dvostruka kriza verodostojnosti EU - u Briselu i na Balkanu

S. Makedonija i Albanija neće početi pristupne pregovore jer to ne dozvoljava francuski predsjednik, a to može ostaviti Balkan sukobima i drugim silama, piše DW.
Objavljeno: 18. 10. 2019 - 22:43 Promjenite veličinu teksta: A A A

U Sjevernoj Makedoniji i Albaniji vlada razočaranje. To je razumljivo, navodi dopisnik Dojče velea iz Brisela.

Prema mišljenju Evropske komisije, Evropskog parlamenta i predsjednika Evropskog savjeta Donalda Tuska, obije zemlje Zapadnog Balkana su ispunile uslove za početak pregovora sa EU, navodi Rigert.

On kaže da se od 2003. njima i ostalim balkanskim zemljama u izgled stavlja pristup EU.

Sjeverna Makedonija uslove ispunjava još od 2009, a Albanija od prošle godine.

Nakon što je Skoplje riješilo spor sa Atinom oko imena, Makedonci su vjerovali da će na ovom samitu EU konačno dobiti zeleno svijetlo za početak pregovora, navodi dopisnik Dojče velea.

To izričito odbija samo jedan evropski lider - francuski predsjednik Emanuel Makron. Još dvoje, holandski premijer i danska premijerka, sakrili su se iza Makrona i odbili razgovore s Albanijom.

Koliko vrijede obećanja EU ako ne budu ispunjena ni nakon reformi i napora kandidata? Zašto stručnjaci Evropske komisije, koja zna da bude kritična, godinama provjeravaju kandidate ako je na kraju dovoljno „ne“ iz Pariza da brojne rezultate provjere učini bezvrijednim?, pita se dopisnik Dojče velea iz Brisela.

Buduća predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja zagovara primanje balkanskih država, imaće velikih poteškoća s francuskim otporom.

Tu ne pomaže to što joj je Makron najprije omogućio da dodje na taj položaj - jer sada je uvrijedjen što je propala njegova kandidatkinja za Evropsku komisiju.

Makron je ljut na Brisel. Nije pomoglo ni uvjeravanje kancelarke Angele Merkel koja i sama zagovara proširenje EU.

Vjerodostojnost EU i posljedice u balkanskim zemljama - frustracija i pad spremnosti na reforme - francuskom predsjedniku očito nisu toliko važne kao unutrašnji argumenti koje iznosi, navodi dopisnik Dojče velea.

Naravno da mu za vratom sjedi desno-populistička opozicija koja ne želi više doseljenika u Francuskoj te ionako brblja protiv Evropske unije. Ali, zbog toga sigurno ne bi trebalo potkopavati zajedničku politiku EU.

I u Njemačkoj desni populisti kritikuju nastojanja oko proširenja EU. Kancelarku to, medjutim, do sada nije zanimalo.

Šupalj je Makronov argument da Albanija ne može da otpočne pregovore jer mnogo Albanaca traži azil u Francuskoj, navodi Rigert i dodaje da su u Francuskoj prošle godine azil dobila tačno 74 Albanca. Ostalih 8.000 su zacijelo ekonomski migranti i mogu biti deportovani.

Prije je pitanje zašto je ekonomsko stanje u Albaniji tako rdjavo da tako mnogo ljudi odlazi iz zemlje. Pristupni proces, koji bi mogao da potraje 10 godina i više, mogao bi da se iskoristi da se ta zemlja ekonomski ojača i približi standardima EU.

Albanija i Sjeverna Makedonija ne bi sjutra pristupile Evropskoj uniji i ne bi odmah za njih važila sloboda kretanja radne snage. Stvar je upravo obrnuta, kaže dopisnik Dojče velea iz Brisela.

EU je bez sumnje izvukla pouku iz pristupnih pregovora s Bugarskom, Rumunijom, ali i Turskom.

Danas je proces mnogo složeniji i stroži. Dalje promjene tog procesa, koje francuski predjsednik s pravom zahtjeva, mogu da se dogode i za vreme pregovora, a ne prije njih.

Pristupni proces nikad nije bio kruta provjera već uvijek daje mogućnost da se reaguje na stanje u kandidatskim zemljama.

Najbolji primer za to su pregovori s Turskom koji traju već 14 godina, a koji su zbog autokratskog ponašanja predsjednika Erdogana praktično zamrznuti. Bez perspektive da će jednoga dana biti dio EU ugrožen je mir izmedju balkanskih zemalja. Uticaj Rusije, Kine pa i Turske mogao bi da poraste. Teško da francuski predsjednik to želi.

Argumenti Francuske su slabi. Makron bi trebalo da razmotri svoj veto, osim ako i sam ne želi da bude populista. Sledeća prilika je samit EU u decembru, ističe Rigert.

 

Komentari: 4

Sovereign

19. 10. 2019 - 04:57

Финили су липи дани . ..
Kurti

19. 10. 2019 - 13:14

Lipi pozdrav sa Albanskog Kosova, za Sovereigna.
ISTINA

19. 10. 2019 - 13:18

Francuzi zarad svoje koristi prodaju sudbinu drugih naroda, ka što su i CG prodali srbijancima 1916g.
Ilija

19. 10. 2019 - 16:29

Pitam se kako će ovi naši rukovodioci podnijeti kada EU prekine pregovore sa CG o priključivanju. Što će im tada biti razlog za razočarenje i kome će se tada priključiti. Koji im je rezervni plan. Mislim da je to Turska. Ponudiće Turskoj da im budemo pokrajina. Jedino njima treba novih janjičara a mi smo, izgleda, dobra sirovina za stvaranje takvih ljudi.
Novi komentar