INTERVJU: Karl Erjavec, ministar odbrane Slovenije

Sporovi su rješivi kada za to postoji politička volja

Ministar odbrane Slovenije Karl Erjavec kazao je da region Zapadnog Balkana i dalje pogađaju spoljašnji i unutrašnji izazovi, a za sve njih ključna je komunikacija među glavnim akterima.
Objavljeno: 20. 10. 2019 - 06:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

U intervjuu za Pobjedu, Erjavec je kazao da su svi sporovi rješivi, samo ako postoji politička volja za kompromisom.

POBJEDA: Crna Gora je bila domaćin vojne vježbe „Zajednički izazov 2019“, u kojoj su učestvovali i pripadnici Vojske Slovenije. Koliko ovakve inicijative doprinose regionalnoj saradnji? Da li Slovenija ima u planu neku sličnu vježbu u skorije vrijeme?

ERJAVEC: Zajedničke vojne vježbe i obuka saveznika i partnera su ključne za ostvarivanje povezanosti i prenošenje znanja, iskustava i dobre prakse. Vježbu „Zajednički izazov 2019“, koja se odvijala na poligonu Sinajevina, sam posmatrao zajedno sa ministrom Boškovićem i moram da kažem da je bila odlično pripremljena i izvedena. Planinsko ratovanje je jedna od prednosti ove niše koju smo tokom godina razvoja slovenačke vojske dobro razvili.

S obzirom na sličnu konfiguraciju teritorije Crne Gore, koja je kao i Slovenija prilično brdovita, razumljivo je da i vaša vojska razvija vojne aktivnosti te vrste. I u logističkom smislu nabavljamo vrlo sličnu opremu i naoružanje koje je prilagođeno uslovima primjene i odbrane u planinskom svijetu. Zato je i ubuduće saradnja obje vojske na području obuke i zajedničkih vojnih vježbi jedan od važnih i prioritetnih zadataka u okviru godišnjih planova saradnje naših država.

POBJEDA: Tokom nedavne konferencije sa ministrom Boškovićem, kazali ste da postoji mogućnost da Crna Gora i Slovenija nastupe zajedno pri NATO Inicijativi za spremnost. Šta bi to tačno podrazumijevalo?

ERJAVEC: Ministri NATO-a su na zasjedanju 7. i 8. juna 2018. godine usvojili izjavu o Inicijativi za spremnost (NRI – NATO Readiness Initiative). U vezi sa tim su u septembru obje države, Slovenija i Crna Gora, u istoj grupi Koncepta vodećih država (FNC – Framework Nation Concept) ponudile po vrijednosti jednake kapacitete za višu taktičku jedinicu NRI pod vođstvom treće vodeće države.

To znači da u okviru saradnje sa vodećom državom NRI postoje i mogućnosti za saradnju Slovenije i Crne Gore, i to na osnovu eventualnih komparativnih prednosti i nedostataka. Preko dva individualna programa za razvoj spremnosti sertifikacijom navedenih jedinica možemo da nadogradimo dosadašnju uspješnu i efikasnu saradnju razmjenom iskustava i izvođenjem zajedničkih obrazovanja, obuke i vježbi.

POBJEDA: Veliku pompu u javnosti, izazvala je Elitna 72. brigada slovenačke vojske koja prošle godine, nije položila test borbene gotovosti NATO-a što je izazvalo sumnje u to da li Slovenija može da ispuni svoje obaveze prema Alijansi. Šta ste kao ministra odbrane, preduzeli da se takve situacije više ne ponove?

ERJAVEC: Nakon negativne ocjene pri provjeri borbene gotovosti 72. brigade februara 2018. godine nedostaci su bili analizirani. Na osnovu donijetih zaključaka o uzrocima nedovoljne borbene gotovosti i mjerama koje su potrebne za njihovo otklanjanje, jedinica je izvela dodatnu obuku. Slijedila je ponovna provjera obučenosti za borbu, koju je 72. brigada juna 2018. uspješno prošla. Negativna ocjena pri prvoj provjeri borbene gotovosti nije ugrozila ispunjavanje naših obaveza u savezništvu, a ujedno smo donijeli sve potrebne mjere da se slična situacija ne ponovi.

POBJEDA: Kakav je Vaš stav po pitanju formiranja evropske vojske? Podržavate li takvu inicijativu ili smatrate da bi ona predstavljala konkurenciju NATO-u?

ERJAVEC: Rasprava o oblikovanju evropske vojske se javlja u okviru rasprava o obezbjeđivanju veće autonomije EU, pošto sve više jača svijest da Evropa mora na globalnom nivou da učini više za zaštitu svojih interesa i bezbjednosti. Uprkos pozivima nekih evropskih lidera, koji su odjeknuli u javnosti, da treba jačati evropsku bezbjednost i odbranu i kroz viziju uspostavljanja vlastite evropske vojske, realno u bližoj budućnosti na području bezbjednosne i odbrambene politike ne može da se očekuje veći i dublji prenos nacionalnih suverenosti na zajedničke strukture EU.

 Realnija su razmišljanja o ostvarivanju veće komplementarnosti sa nacionalnim politikama i o racionalnom korišćenju instrumenata koje EU ima na raspolaganju. EU još uvijek gleda na NATO kao na stub sigurnosti. Radi se o različitim organizacijama, zato jačanje odbrambenog vidika EU vidimo u svjetlu jačanja NATO-a i obezbjeđivanja komplementarnosti, a ne kao konkurenciju ili udvajanje.

POBJEDA: Što vidite kao najveće bezbjednosne izazove na Zapadnom Balkanu? Što je rješenje takvih izazova?

ERJAVEC: Ako bezbjednosne izazove u regiji grubo podijelim na dvije grupe, mogli bismo da govorimo o unutrašnjim i spoljašnjim izazovima. Među unutrašnjim se još izdvajaju dva otvorena pitanja: jedno su odnosi između Beograda i Prištine, a drugo unutrašnjopolitička situacija u Bosni i Hercegovini. Među spoljašnjim izazovima izdvajaju se ilegalne migracije i pojave radikalizma i ekstremizma, uključujući i vraćanje stranih boraca.

Za sve nabrojane izazove je ključno da se nastavi komunikacija među glavnim akterima, pošto samo saradnjom i koordinacijom aktivnosti možemo da ostvarimo onaj nivo stabilnosti i razvoja u regiji kome svi težimo, a prije svega stanovnici regije. Još jednom moram da izdvojim Prespanski sporazum kao primjer i dokaz da su i oni sporovi koji izgledaju najnerejšiviji realno rješivi samo ako postoji dovoljno političke volje za kompromis.

POBJEDA: Vjerujete li u mogućnost da sve zemlje Zapadnog Balkana postanu dio NATO-a, pa čak i Srbija?

ERJAVEC: Vjerujem da bi članstvo svih država Zapadnog Balkana doprinijelo jačanju bezbjednosti i stabilnosti u regiji, zato će Slovenija i dalje aktivno da podržava evroatlantsku perspektivu svih država u regiji. Važno je da vrata savezništva ostaju otvorena. Naravno, od svake države pojedinačno, od njene ambicije i ispunjavanja uslova za članstvo, zavisi da li će kroz ta vrata i da stupi. Iako Srbija nije zainteresovana za članstvo u NATO, važno je da jača saradnju sa savezništvom, što se pokazuje i na području zajedničkih vježbi i na području političkih kontakata na najvišem nivou.

Komentari: 0

Novi komentar