- Bila je odraz duha vremena, ogledalo vlasti, politike, društva. Od onog junačkog vremena obnove i izgradnje, "nade u bolje sjutra", oslobađanja svijesti, brige za običnog čovjeka...Na današnji dan 24. oktobra 1944. godine, dok su još grmjeli topovi i ginuli ljudi, u tom prvom broju Pobjede poslata je poruka na sve četiri strane svijeta: da antifašizam pobjeđuje, da se sloboda konačno osvaja.
I da Crna Gora ponovo postoji, da plamte vatre veličanstvenog 13. jula 1941, razgorjele iz iskre komita iz mučne 1918. godine. Antifašizam i sloboda - zlatne niti spojile su Crnu Goru i Pobjedu. Pobjeda Crne Gore i crnogorska Pobjeda - rekao je Đuranović.
Za našu, crnogorsku Pobjedu, dodao je, pisala su velika imena, našoj novini davali su plemenitost i mudrost - Mihailo Lalić, Erih Koš, Radovan Zogović, Čedo Vuković, Leso Ivanović... I Milorad Stojović, i Vito Nikolić, i Sreten Asanović, i Jevrem Brković, i Zuvdija Hodžić, i Branko Banjević, i Husein Bašić i Sreten Perović i Marko Vešović i Radovan Radonjić i Boro Krivokapić...
- I mnogi, mnogi drugi, umjetnici, filozofi, naučnici i novinari... Pobjeda – ime je sve govorilo - kazao je Đuranović.
Svako vrijeme, dodao je, ima svoje ožiljke. - Pa i ovo naše, crnogorsko. Još od onog doba jednopartizma i glasne tišine, često rigidnog osporavanja slobode govora, naše isključivosti, svih naših unutrašnjih progona, ćeranja i, kako je to govorio Boro Krivokapić, crnogorskog „permanentnog Informbiroa"... Pa sve do vremena AB revolucije, ubijanja Jugoslavije, raspada sistema vrijednosti, poražavajućeg napada na Dubrovnik, deportacija komšija druge vjere ili nacije, i ponižavanja Crne Gore sluganstvom voždu u Beogradu...
I u tom vremenu je Pobjeda bila tu. Ali, na žalost, ne samo kao svjedok već i kao učesnik zlog vremena. Olovne riječi i olovna vremena. Pobjedin ,,Rat za mir“, ali i svakodnevni medijski progoni boraca za Crnu Goru - naši su ožiljci. Dio našeg nasljeđa, koji ne smijemo da zaboravimo, da lošu prošlost ne bi ponavljali - rekao je Đuranović.
- I da ne zaboravimo one koji su i u strašnom vremenu znali da ostanu uspravni. Nije sva Pobjeda tada bila potonula, bilo je časnih glasova i tada u njoj. Jedan od onih iz Pobjede, koji više nije sa nama, a koji je čuvao ime Pobjede kada su ga mnogi kaljali - bio je Radomir Bato Tomić. Želim da se, baš na ovaj dan, baš ove godine kada je otišao, ljudski zahvalim što je učinio mnogo da Pobjeda sačuva trag značenja svog slavnog imena - naveo je glavni urednik Pobjede.
Brojevi Pobjede, kaže Đuranović, svjedoče o putu do ostvarenja sna o obnovi nezavisnosti, onog velikog dana 21. maja 2006. godine. - Dana kada nije bilo pobjednika i poraženih, kada smo – ne puškama, nego olovkama - poklonili državu čak i onima koji su htjeli da ponište Crnu Goru - kazao je on.
Đuranović je dodao da su godine u nezavisnoj Crnoj Gori bile za Pobjedu, godine novih, drugačijih iskušenja.
- Ako je država prebrodila mnoge izazove, preživjela i pobijedila snage koje su željele da je unište, Pobjedi, državnom listu, prijetilo je odumiranje. Djelovalo je da se bliži kraj. Ipak, Pobjeda, naša Pobjeda, je opstala. Nije više državna. Od decembra 2014. godine je privatno vlasništvo kompanije Media Nea, gospodina Petrosa Statisa. Čovjeka koji je svoju budućnost, i poslovnu i ličnu, u velikoj mjeri vezao za Crnu Goru. A nama otvorio mogućnost da pokažemo da u Pobjedi ima i novinara i urednika i ljudi koji znaju da cijene prave vrijednosti. Da, Pobjeda nije više vlasništvo crnogorske države, ali Pobjeda je ostala crnogorska - rekao je Đuranović.
Pobjeda je, navodi on, uspješna crnogorska priča. - Pet godina za redom poslujemo profitabilno, redovno isplaćujemo plate; doniramo onima koji nemaju; pomažemo, koliko možemo, onima koji su nevolji... Danas smo najcitiraniji štampani medij i najveća izdavačka kuća u Crnoj Gori. I redovno plaćamo poreze – za pet godina - tri i po miliona eura smo unijeli u državni budžet na osnovu poreza i doprinosa - kazao je Đuranović i dodao da je to mjera patriotizma.
- I kad griješimo - a na žalost griješimo suviše često - ne činimo to iz nekog ličnog interesa ili u nečijem ličnom interesu. I zato se ne osvrćemo mnogo na one bahate, jedva opismenjene medijske tajkune, one što misle da su nepogrješivi i da treba da se čuje samo njihov glas, one što smatraju da je medijsko reketiranje - istraživačko novinarstvo, a pljuvanje po ljudima – moderna vrlina - poručio je Đuranović.
- Da bi opstajala i Pobjeda mora da se mijenja i da nastoji da mijenja crnogorsko društvo. Zato smo, baš na današnji dan, 75 godina od prvog broja, pokrenuli portal Pobjede, u kojem rade mladi ljudi puni energije, sposobni da misle svojom, a ne glavom urednika, poslovnog klijenta ili partijskog moćnika. Dali smo im šansu i ubijeđen sam da će je iskoristiti i želim im dobar vjetar u leđa - dodaje Đuranović.
Samo, dodaje on, veliki izazovi su pred crnogorskim medijima. Nije to samo teška bitka za ekonomsko preživljavanje na malom tržištu. - Mnogo je teža i neizvjesnija borba – ona za opstanak društvenih vrijednosti i svetog moralnog kodeksa - da moramo braniti slabe i obespravljene, ali i čuvati druge od sebe. Ne možemo da se pravimo da smo slijepi ili gluvi. Ili da tražimo opravdavanje što se sve to dešava i u našem okruženju i svuda u svijetu. Mi smo unutar rata koji nije objavljen, ali koji postoji: laži nam uništavaju moralnu osnovu na kojoj postojimo u društvu - rekao je on.
To je, kako kaže, opasan društveni trend. Kad nesojluk postane profitabilan u medijima, onda više nema medija.
- Mi novinari ne možemo biti nevini ako ćutimo dok se uspješno plasiraju laži. Naša sveta obaveza je da raskrinkavamo, razbijamo koprene obmana. Prva i najvažnija obaveza novinara je obaveza prema istini; prva i najvažnija lojalnost novinara je ona prema građanima... - navodi Đuranović.
To, kako dodaje, znači da moramo da uporno i hrabro postavljamo pitanja i da jednako uporno i hrabro tražimo odgovore.
- Da istražujemo, da otkrivamo pohlepu, korupciju, nezakonitosti kod onih koji imaju mnogo moći, a suviše malo odgovornosti. Država Crna Gora mora biti otvorena za kritičko mišljenje i mora da stimuliše zasnovanu kritiku. Ništa više i ništa manje od toga, jer svrha novinarstva jeste da ljudima pruži informaciju koja im je potrebna da bi bili slobodni i sposobni da samostalno odlučuju - naveo je Đuranović.
- Zato moramo vjerovati u istinu. Ako odustanemo od činjenica, odustali smo od slobode. Zbog toga će Pobjeda, ali i naše kolege iz medijske grupacije koju, osim Pobjede, čine i Dnevne novine i Portal Analitika i Portal CDM, nastaviti da budemo dio grupe časnih crnogorskih novinara – a drago mi je što mnoge večeras vidim ovdje – one grupe koja i dalje zna što jeste vijest, što jeste komentar . I, prije svega i iznad svega, znaju što jeste moral. To je i naša obaveza, jer tako se zovemo: Pobjeda - ime govori - poručio je Đuranović.
Na svečanoj akademiji prikazan je film kratki dokumentarni film o istoriji Pobjede, a zavanice su bile u prilici da isprate nastup poznatog crnogorskog gitariste Miloša Karadaglića.