Među njima su, kako su kazali, obavezujuće mjere učešće najmanje 40 odsto žena na listama i više sredstava za partije koje imaju više izabranih političarki.
“Politička istorija žena u Crnoj Gori bilježi da je Komunistička partija Crne Gore 1919. godine u svoj program upisala da – “Bez slobodne, emancipovane, politički izgrađene i društveno aktivne žene nema revolucije, nema društvenog napretka i nema budućnosti”. Ovim su se žene Crne Gore pridružile talasu osnažene ljevice, radničkog pokreta i Internacionale i stale rame uz rame uz Klaru Cetkin i Rozu Luksemburg. Danas, 100 godina kasnije, žene u Crnoj Gori još uvijek se bore za ostvarivanje svojih političkih prava, zacrtanih davne 1919. godine”, istakli su iz mreže.
Podsjetili su da Ustav Crne Gore garantuje ravnopravnost muškaraca i žena o da je Crna Gora potpisnica brojnih međunarodnih konvencija kojima se obavezala da sprovodi aktivne mjere da osigura potpunu ravnopravnost građana i građanki.
“Takođe, sve političke partije, svojim političkim programima i javnim obraćanjima, snažno zastupanju ideju demokratizacije društva, a najveći broj istih dao je punu podršku predlozima ŽPM na sastancima održanim u prisustvu visokih predstavnika UNDP-a i Delegacije EU, čime je obezbijeđena neophodna većina za usvajavanje naših predloga”, navode iz mreže.