Bivši načelnik Službe državne bezbjednosti Srbije

Haški sud produžio privremenu slobodu Jovici Stanišiću

Bivši načelnik Službe državne bezbjednosti Srbije Jovica Stanišić ostaće na privremenoj slobodi u Srbiji do 30. aprila 2020, odlučio je međunarodni sud u Hagu, koji Stanišiću sudi po optužnici za zločine u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. Stanišić je na privremenu slobodu zbog bolesti pušten u ljeto 2017, odmah pošto je počelo ponovljeno suđenje.
Objavljeno: 08. 11. 2019 - 18:02 Promjenite veličinu teksta: A A A

Po ranijim nalazima lekara u Hagu i u Beogradu, Stanišić pati od hronične bolesti organa za varenje (paučitis) i depresije.

U odluci, objavljenoj na sajtu sudskog Mehanizma, pravnog nasljednika Haškog tribunala, raspravno vijeće predsjedavajućeg Bartona Hola (Burton Hall) saopštilo je da je, po ranijim nalazima ljekara, Stanišić "privremeno nesposoban da putuje".

Sudsko vijeće je, međutim, naznačilo i da je bi se u dogledno vrijeme "kako proizlazi iz novih izvještaja ljekara, moglo očekivati da Stanišić bude u stanju da putuje, ukoliko bude imao adekvatne uslove".

Branioci su u ranijim podnescima nagovještavali da je Stanišić namjeravao da se vrati u Hag kada počne dokazni postupak njegove odbrane.

Iako je njegova odbrana, prošlog mjeseca, okončala izvođenje svojih dokaza, Stanišić se, međutim, nije vratio u hašku sudnicu.

Do kraja ponovljenog suđenja Stanišiću i drugooptuženom Franku Simatoviću Frenkiju ostaje da se saslušaju samo svjedoci Simatovićeve odbrane.

To bi moglo značiti da će Stanišić ostati na privremenoj slobodi do kraja procesa. Bivši načelnik SDB Srbije Stanišić (69) i operativac te službe Simatović (69) optuženi su za progon, ubistva, deportacije i prisilno prjemeštanje Hrvata i Muslimana u Hrvatskoj i BiH, 1991-95.

Stanišića i Simatovića uhapsile su i u Hag izručile vlasti Srbije, s proljeća 2003, neposredno posle ubistva srpskog premijera Zorana Đinđića.

Poslije prvog suđenja, koje je, nakon jednog neuspjelog pokušaja, počelo 2009, prvostepeno vijeće Haškog tribunala oslobodilo je, 29. maja 2013, Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.

Međutim, apelaciono vijeće Tribunala usvojilo je, 15. decembra 2015, ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.

Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije.

Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.

Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću, koje je počelo 13. juna 2017, posljednji je haški proces u kojem se utvrđuje da li su za zločine u Hrvatskoj i BiH odgovorni zvaničnici Srbije. Pred Haškim tribunalom nijedan državni zvaničnik Srbije nije bio osuđen za te zločine.

Komentari: 0

Novi komentar