Zašto kasni novi Zakon

Po svaku cijenu sprečavaju ranije penzionisanje, nerado spuštaju starosnu granicu

Prema pouzdanim saznanjima Portala Analitika, Brisel ali i Svjetska banka nijesu oduševljeni kompromisnim dogovorom za spuštanje starosne granice, jer je upravo njihova preporuka bila da zaposleni što duže ostanu na tržištu rada i da se po svaku cijenu spriječi ranije penzionisanje.
Objavljeno: 13. 11. 2019 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Poslovično precizni generalni sekrtetar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković, nije iznenadio  crnogorsku javnost kada je prekjuče saopštio da će radnička organizacija pokrenuti  inicijativu za organizovanje referenduma “ukoliko od januara ne počne primjena odredbi novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju”.

“Ako primjena tog zakona počne, kako očekujemo 1. januara 2020. godine starosna granica za odlazak u penziju za žene zaustaviće se na 64 godina, a za muškarce na 66 godine”, kazao  kazao je Keković TVCG, ukazavši na raniji zahtjev da bi minimalna penzija  trebalo da bude povećana na 145 eura.

Ovakav razvoj događa nije iznenađenje budući da je na sjednici Socijalnog savjeta, krajem oktobra, urgirano da nacrt ovog sistemskog zakona bude što hitnije usvojen na Vladi, pa u parlamentu.

savjetProgram: Podsjetimo, trenutno je na snazi (uz prelazni period) stroži zakon koji kaže da muškarci idu u starosnu penziju sa 67 godina, a žene sa 65 uz minimalni radni staž od 15 godina.

Nacrt zakona je, uz veliki kompromis vlade i sindikata dogovoren još prije godinu, i kada se očekivalo da vrlo brzo bude na Vladi – to se nije desilo…

Prema zvaničnom Programu Vlade za 2019. godinu  utvrđivanje Predloga ovog zakona predviđeno je za treći kvartal. (Vidi faksimil Programa Vlade)

To praktično znači da Predlog zakona minimalno kasni i zbog činjenice da sve sistemske zakone kontroliše Brisel, i preko "mišljenja" daje zeleno svjetlo.

faksimilPrema pouzdanim saznanjima Portala Analitika, Brisel ali i Svjetska banka nijesu oduševljeni kompromisnim dogovorom za spuštanje starosne granice, jer je upravo njihova preporuka bila da zaposleni što  duže ostanu na tržištu rada i da se po svaku cijenu spriječi ranije penzionisanje.

Ovakav stav Brisela i Svjetske banke, koliko god bio rigidan nije bez uporišta  u realnom stanju stvari.

Penzioni sistem nije održiv: Postojeći penzioni sistem međugeneracijske solidarnosti je praktično neodrživ na duže staze, pa su potrebni bolni rezovi.

Prema najsvježijim podacima Fonda PIO iz avgusta mjeseca ove godine, u Crnoj Gori je pravo na penziju imalo 114.751 osoba, dok je broj zaposlenih 210.455 što je maksimalan iznos zbog sezone.

Odnos broja penzionera i radnika je u istom mjesecu iznosio 1:1,83 a da bi penzioni fond bio samoodrživ a penzije pristojne potrebno je da taj odnos bude makar 1:3.

Zbog toga Fondu PIO ima deficit, pa se iz državnog budžeta godinama nazad prosječno transferiše iznad 130 miliona eura. Tako je deficit fonda za prvih devet mjeseci ove godine iznosio 93,9 miliona eura.

Prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 288,31 eura i na nivou je 55-56 odsto prosječne neto zarade.

Šta predviđa zakon: Osim zaustavljanja starosne granice na 66, odnosno 64 godine života, dogovoreno je da se uz uslov za starosnu penziju od 40 godina staža osiguranja, kumulativno, propiše 61 godina života.

 Zakon je indirektno propisao da pripadnici bezbjednosnog sektora, vatrogasci i ostali koji imaju pravo na beneficirani radni staž ne mogu steči pravo na penziju prije 61 godine godine života.

Pripadnici bezbjednosnog sektora su ranije odlazili u penziju u najboljim godinama života, često i sa manje od 50 godina.

Takođe, dogovoreno je da se uz uslov za starosnu penziju od 40 godina staža osiguranja, kumalativno, propiše 61 godina života.

Na taj način je izbjegnuto katastrofalno rješenje po kome bi kumulativni uslov ostao 65 godina života i 40 godina radnog staža.

Penzije će biti nešto veće: Kad se primijene novi propisi, penzije će sigurno biti nešto veće, budući da su iz obračunskog perioda isključiti četvrtina najnepovoljnijih godina.

vladagovTakođe, dogovoreno je da se iz obračunskog perioda izračuna visine penzije do 2030.godine, isključe zarade, odnosno osnovice osiguranja iz četvrtine perioda staža osiguranja koje su za osiguranika najnepovoljnije u koje ulazi 1992. i 1993. godina.

Podsjetimo mlađe čitaoce, plate u Crnoj Gori tokom 1992. i 1993. godine iznosile su svega nekoliko njemačkih maraka uz rekordnu inflaciju.

Čitava priča oko Predloga zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju dobila je i politički konotaciju jer je reagovao opozicioni SDP.

"Krajnjom nebrigom nadležnih u Vladi veliki broj građana kojima je prestao radni odnos još ne primaju penziju čekajući usvajanje zakonskih izmjena koje im omogućavaju povoljnije uslove za ostvarivanje prava na penziju i izuzimanje četvrtine najlošijih nevezanih godina iz  osnovice za utvrđivanje visine penzija”, saopštio je SDP.

I zaista, u proteklih 18 godina bilo je tačno 16 izmjena i dopuna zakona o penzijskom osiguranju, ali ni jedna od tih izmjena nije bila u korist zaposlenih i penzionera kao ova nova verzija.

Gotovo je sigurno da će prosječne penzije kao i minimalne rasti,  a i konačno je došlo do zaustavljanja starosne granice.  I to sve na osnovu  procjene efekata primjene nove, rotirajuće formule, koji će biti vidljivi od 2021. godine, kada se očekuje brži rast zarada od rasta potrošačkih cijena.

Zbog toga i ne čudi poziv  sindikata premijeru Dušku Markoviću za novu sjednicu Socijalnog savjeta kako bi se poguralo novi Predlog da što prije prođe Vladu i Skupštinu.

Komentari: 4

Djoma

13. 11. 2019 - 09:06

,,Po svaku cijenu sprečavaju ranije penzionisanje, ali nerado spuštaju starosnu granicu,, Admine ... ! Najnjeznije receno ovaj naslov je malo cudan.. Ajde barem umjesto ovog ,,ali,, da stavimo ,,i,, . Veliki pozdrav
MNOGO SE IZVINJAVAMO

13. 11. 2019 - 09:25

A NA ŠTA ĆE DA LIČI ČOVJEK U 66GODINE NA ŠALTERU, RECIMO ,POŠTEili šofer ili majstor zanatlija.To što države nijesu u mogućnosti da finasiraju penzioni fond ne znači da ljude treba tako maltretirati..ili misle da treba????S radnog mjesta .po ubrzanoj proceduri ,u grob,Za to bi trebalo oformiti ekstra brzo pogrebno preduzeće...ali šta ako i tamo bude neko sa 66godine.Za razliku od penzionera POLITIČARI su mirni za njih uvijek ima.Skoro je neko naveo da je CG država sa najviše političara i poslanika po glavi stanovnika..pročitah neđe a ne mogu se sjetiti đe ...godine..nema!!!!
Marx

13. 11. 2019 - 09:28

Svim penzionerima kojima su po važećem zakonu, u obračunski period uzete sve godine radnog staža, treba izvršiti reviziju rješenja i za obračun isključiti četvrtina najnepovoljnijih godina, kao što je predvidjeno novim zakonom. Dakle, zakon treba primjeniti retroaktivno, jer u protivnom, građane dovodimo u neravnopravan položaj.
SKYDOG

13. 11. 2019 - 12:06

Postovani, Iskljucuje se 8 god. a ne Cetvrtina, j(10 god.)er dvije hiperinflatorne god. nisu ni u sadasnjem zakonu ukljucene u obracun. Dakle 66 god. starosti i 30 god. staza (Min. 15 godina staza)
Novi komentar