Makedonski premijer za portal Politico

Zaev: Istorijska greška EU podstiče nacionalizam i radikalizam

Briselski portal Politico nastavio je svoju seriju tekstova posvećenih famoznom vetu francuskog predsjednika Emanuela Makrona i reperkusijama koje bi se zbog takvog poteza mogle osjetiti na Zapadnom Balkanu.
Objavljeno: 12. 11. 2019 - 20:47 Promjenite veličinu teksta: A A A

Razočarani, ljuti i pomalo frustrirani

„Sjeverna Makedonija uložila je velike napore da bi dobila pozivnicu od Evropske unije. Bukvalno“, započinje svoj tekst Politico.

Na uglačanim metalnim pločama na zgradama makedonske Vlade u glavnom gradu Skoplju ispisano je novo ime ove male balkanske zemlje - promijenjeno nakon žestokih rasprava kojima je okončan 27-godišnji spor s Grčkom. A taj spor Sjevernu Makedoniju je kočio na njenom putu ka članstvu u NATO-u i pregovorima o pridruživanju sa EU.

Međutim, čak ni ta ustavna promjena - dodavanje riječi „Sjeverna“ starom imenu Makedonija- nije bila dovoljna Evropskoj uniji. Odluka francuskog predsjednika da blokira pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom razljutila je tamošnje političke lidere koji upozoravaju na opasne posljedice takve odluke u nestabilnoj regiji Zapadnog Balkana, piše Politico.

- I dalje smo razočarani, ljuti i pomalo frustrirani, jer smo od EU dobili obećanje - kad vi odradite svoj dio posla, i mi ćemo svoj. Ali oni svoj dio nisu odradili - izjavio je za briselski portal makedonski premijer Zoran Zaev.

Reperkusije zbog ovog poteza EU, donesenog prošlog mjeseca, mogu se osjetiti ne samo u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, već i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana, pa čak i šire.

Kritičari kažu da nada u moguće članstvo u EU vladama zemalja u regiji predstavlja snažan podsticaj da rade na jačanju vladavine zakona, promovisanju demokratskih reformi, odbacivanju nasilnog nacionalizma i njegovanju dobrih odnosa sa susjedima.

Neki upozoravaju da bi „gašenje“ te nade na Zapadnom Balkanu iskoristile svjetske sile poput Rusije, Kine i Turske, što bi, opet, moglo dovesti do toga da region ponovo padne pod uticaj nacionalizma.

Zaev kaže da je Balkan ne tako davno bio "tempirana bomba koja otkucava", te stoga lideri moraju raditi naporno kako bi osigurali da ovakva odluka EU ne dovede do regresije.

- Ne želimo dopustiti da takva istorijska greška podstakne nacionalizam, radikalizam, populizam, i da nanovo izazove međuetničke probleme u mojoj zemlji, ali i šire u regionu - poručuje Zaev.

Makronova borba za vlast

Tvrdi da je stabilizacija regije i u interesu Evropske unije. U suprotnom, navodi, mogli bi izbiti sukobi koji bi direktno uticali i na susjedne zemlje članice EU- Grčku i Bugarsku.

- Nakon toga, Francuska, Njemačka i druge zemlje morale bi trošiti svoj novac na rješavanje konflikata, u kojima bi bili izgubljeni životi. Zašto se onda taj novac ne uloži u procese transformacije, u bolje pravosuđe, u bolje obrazovanje- pita se Zaev.

Odluka EU već je imala jednu političku posljedicu. Politico podsjeća da je Zaev prijevremene opšte izbore raspisao za sljedeći april, tvrdeći da mu treba novi mandat, jer su se njegovi prethodni reformski planovi prvenstveno odnosili na dobijanje zelenog svijetla od EU.

Makron nije bio jedini koji se na samitu u Briselu prošlog mjeseca usprotivio pregovorima o članstvu sa Sjevernom Makedonijom, zemljom sa oko dva miliona stanovnika. Ali jeste bio glavni pokretač.

Francuski lider tvrdio je da se EU prije prihvatanja novih članica mora reformisati, te je pozvao na preispitivanje i samog procesa pristupanja, kojem, kako je ocijenio, nedostaje transparentnosti. Ukoliko neka zemlja kandidat u međuvremenu promijeni svoj politički kurs, dodaje Makron, taj se proces ne može zaustaviti, već samo zamrznuti.

Makron je dodatno razljutio proevropske lidere regije kada se žestoko obrušio i na Bosnu i Hercegovinu, opisavši je „tempiranom bombom“ zbog povratka džihadista.

Diplomate u Briselu i političari na Balkanu Makrona optužuju da je proširenje iskoristio u borbi za vlast. Namjera mu je da upravo on postane vodeći lider u EU, dok istovremeno opada moć odlazeće njemačke kancelarke Angele Merkel.

- To je u biti promjena političkog stava u Briselu. To je igra centara moći koja se igra između ključnih igrača iza scene. A mi, mala državica koja je i dalje van EU, jedino možemo čekati i nadati se dobrim porukama- rekao je makedonski predsjednik Stevo Pendarovski.

Naglašava da je Makronov govor izazvao ogorčenje kod lidera Zapadnog Balkana.

Mi nismo susjedi EU, mi smo u Evropi

- Nekoliko je puta o regiji Zapadnog Balkana govorio kao o susjedstvu EU. Mi nismo susjedi, mi smo u Evropi. Institucionalno gledano, mi smo zemlje koje imaju apsolutno pravo zatražiti članstvo prema ugovoru EU iz 1957. - naveo je Pendarovski.

Odbacuje ideju koju su plasirali neki zvaničnici i analitičari da bi njegova i druge zemlje regije trebale prihvatiti neku vrstu pridruženog članstva ili drugačiji status koji ne bi podrazumijevao punopravno članstvo u EU. Međutim, dodaje, one bi morale biti spremne i na promjene tokom samog procesa pridruživanja, pa čak i na to da usred tog procesa budu izbačene, kako je to predložila Francuska.

Šest zemalja Zapadnog Balkana polažu nade u članstvo u EU. Srbija i Crna Gora započele su pregovore, ali nisu blizu pridruživanja. Sjeverna Makedonija i Albanija su zemlje kandidatkinje, dok Bosnu i Hercegovinu i Kosovo Evropska unija smatra potencijalnim kandidatima.

Pendarovski kaže da će se Sjeverna Makedonija nastaviti približavati standardima EU, čak i dok se u samom bloku vodi rasprava oko buduće politike proširenja.

Političke promjene kojima je okončan posao oko promjene imena ostavile su duboke ožiljke. Amandman na Ustav kojim se mijenja ime zemlje prošao je Parlament, nakon višemjesečne oštre rasprave i velikog diplomatskog pritiska EU i SAD.

Glavna opoziciona stranka VMRO-DPMNE žestoko se protivila promjeni imena. Potpredsjednik te stranke Aleksandar Nikoloski priznao je da će taj proces biti vrlo teško zaustaviti. Za to bi bila potrebna dvotrećinska većina u Parlamentu i on bi ugrozio buduće članstvo zemlje u NATO-u, koje sada ratifikuju članice Saveza.

S druge strane nalazi se Irena Sterijovska, 32-godišnja pozorišna producentkinja i liderka građanskog pokreta "Šarena revolucija" koji je pomogao u rušenju prethodne Vlade. Ona je rekla da će se ponovo vratiti na ulice ukoliko se na vlast vrati stari „režim“.

Upozorila je i da će se, ukoliko se mogućnost članstva u EU dodatno umanji, pogoršati ključni problem koji pogađa veći dio istočne Evrope - egzodus mladih i talentovanih ljudi.

- Mnogi od mojih prijatelja već planiraju otići. Kažu: „Nemamo pet života, ne možemo više čekati i odosmo sad“, dodala je Sterijovska.
 

Komentari: 0

Novi komentar