Predsjednik Crne Gore uručio Jovici Aćinu Njegoševu nagradu

Đukanović: Crnogorci s ponosom baštine umno djelo Njegoševo (VIDEO)

Najznačajnije državno priznanje u oblasti kulture u Crnoj Gori, Njegoševa nagrada, svečano je uručena, na dan Njegoševog rođenja, u Vladinom domu na Cetinju. Laureat je Jovica Aćin, književnik iz Beograda, za roman Srodnici, objavljen 2017. Nagradu mu je uručio predsjednik države Milo Đukanović.
Objavljeno: 13. 11. 2019 - 20:15 Promjenite veličinu teksta: A A A
Đukanovic: Crnogorci s ponosom bastine umno djelo Njegosevo (VIDEO)
Foto: @predsjednikcg Fejsbuk

“Jedinstvena duhovna atmosfera prijestonog Cetinja nas obavezuje da se osvrnemo na neprolazne stubove crnogorske duhovnosti i državnosti. Najgorostasniji među njima svakako je Vladika Rade, vladar i duhovnik koji je svojim književnim djelom proslavio Crnu Goru i ostavio nam bogatu zaostavštinu koju i danas simbolično njegujemo – dodjelom Njegoševe nagrade. Literarno djelo koje duže od dva vijeka slovi kao posebna i potvrđena vrijednost ne samo crnogorske, već južnoslovenske i evropske književnosti i kulture”, kazao je Đukanović.

1311djukanovicacin1

Dodaje da je e sasvim prirodno što je Crna Gora utemeljila i decenijama održala književnu nagradu koja nosi njegovo ime, u znak poštovanja prema vladaru, pjesniku i filozofu, čija je misija bila da Crnogorce približi prosvijećenim narodima.

„Naša zemlja, mati milionah“, kaže Pustinjak Cetinjski: pjevajući o čovjekovom usudu u svom i pređašnjem vremenu, ali i sa rijetkim proročanskim darom. Sva crnogorska vremena stapaju se u zlatni vijenac njegovih stihova. Oni su i podsjetnik i putokaz našeg opstajanja”, naglašava Đukanović.

1311djukanovicacin

Predsjednik podsjeća da Njegoševa nagrada datira od 1963. godine i da je njen prvi dobitnik bio crnogorski pripovjedač i romansijer Mihailo Lalić, autor djela neposredne sinteze etičkog i estetskog. Lalićeva baklja ostvarenog književnog talenta, poput mnogih drugih ovdašnjih kulturnih pregalaca, plemenita je i bolna, ispisana u istovremenom pulsu antifašizma i vrhunske literature.

1311milodjukanovic

“Ovaj čin, kao i naša ukupna nastojanja da unapređujemo kulturni ambijent, pokazuju da savremeno crnogorsko društvo teži visokim umjetničkim dometima. Svijest o važnosti očuvanja i afirmacije kulturne i državne prepoznatljivosti, podrazumijeva našu otvorenost prema drugim kulturama i različitim umjetničkim izrazima. Sve to je u dosluhu sa Njegoševim tvoračkim darom, njegovim težnjama da snagom pera ukaže na dramu i slobodarstvo svog naroda, kao i da afirmiše neprevaziđenu moć riječi. Traje Njegošev genij, traje njegov književni zavjet Crnoj Gori”, napominje predsjednik Đukanović.

1311djukanovicacin3

Kako dodaje, ne traje samo našim stalnim povratkom njegovom djelu i neprestanim tumačenjima i ponovljenim izdanjima, već i djelima svih onih stvaralaca koji su se srodili sa umjetničkim simbolima tvorca Gorskog vijenca.

“Njegoševo djelo u kontinuitetu inspiriše i podstiče, opominje, podučava i čini pjesnika našim sagovornikom i našim savremenikom. Treba sačuvati dostojanstvo Njegoševe nagrade kako bi vrednovala ona intelektualna stremljenja koja su u funkciji kreativnog promišljanja svijeta i stvaranja estetskih znakova čija je imaginacija – vanvremena. Priznanje koje nosi Njegoševo ime treba da ostane prestižno u razdoblju koje donosi nova iskušenja i za knjigu i za svijet”, jasan je Đukanović.

1311djukanovic1

Predsjednik kaže da književnost kao beskonačno traganje razumijeva i srpski književnik Jovica Aćin, ovogodišnji dobitnik Njegoševe nagrade za roman „Srodnici“.

“Njegova bliskost s junacima, saosjećajnost i humanistička nota u brojnim knjigama je traganje za smislom života. Upravo kao što je i djelo pisano u stvaralačkoj osami – u bliskoj korespodenciji sa samotničkom pozicijom koju je odabrao naš Njegoš: „Dužnost mi je tihost, dužnost mi je mudrost.“ Nesvakidašnja posvećenost pisanoj riječi kojoj je decenijama predan Jovica Aćin, kao pripovjedač, esejista, romanopisac, prevodilac i urednik, ovjenčana je ovim priznanjem. Čestitam književniku Jovici Aćinu na Njegoševoj nagradi. Njegovo će ime biti uklesano na počasnoj ploči pored toliko značajnih pisaca – srodnika sa ovih prostora kojima je Crna Gora ukazala čast nagradom sa imenom svog najvećeg pjesnika”, zaključio je Đukanović.

Ovogodišnji laureat naglasio je da zahvaljujući onima koji su njegovo djelo izabrali da bude odlikovano nagradom koja nosi ime velikog pjesnika, a čijim duhom bi mogao da se diči vaskoliki svijet, želi da uputi nekoliko reči o fikciji, ne mareći da li će te reči naposlijetku biti shvaćene kao pohvala ili kuđenje toga o čemu će govoriti.

1311djukanovicacin4

Mislim da bi taj moj naum Rade Tomov, ustoličen i narečen kao Petar II Petrović Njegoš razumio.

Sloboda kojoj je Njegoš u svome pjesništvu stremio ostaće mu spomenik. To pjesništvo, koje kao da neprestano „prečišća svijet na rešeto“, poniklo je ovdje, u ovim krajevima, pod ovom planinom ponad Cetinja, i ja, rođen i kao pisac dozreo u ravnici, u vinogradima i kukuruzištima, na obalama sporih i zbog povijenih vrba i vitih jablanova zelenih rijeka, osjećam bratsku prisnost između svog ravničarskog i Njegoševog planinskog koraka koji daje magijski ritam riječima nalik liticama sa kojih su iznjedrene. Pri tome sam svakad svjjestan da su, zbog pesnikove stamenosti, lišene unutrašnjih rasjelina, naši koraci neuporedivi, i da njegovi sežu do tačke poslije koje nema povratka i o kojoj je kao mjestu duhovne slobode, čak i danas, u našim pjesništvima mogućno samo sanjati.

To snevanje nipošto nije odustajanje od slobode koju će fikcija izboriti u djelu, nego je, naprotiv, osnova od koje polazimo u stvaranju. Pjesničko stvaranje otvara prostor u kojem će piščeva fiktivna sloboda dotaknuti realnu. Meni je Njegoš, dok sam ga čitao, omogućio da to spoznam. I ja sad, sa svim onim što sam napisao i još ispisujem, svaki put iznova to iskušavam. U tome je moj dug Njegošu. Nikad se ne smanjuje. Danas, primivši jedinstvenu nagradu nazvanu po njemu, biva samo vidljiviji - rekao je Aćin.

Prisutnima se obratio i član Žirija Ivan Lovrenović koji je kazao da nas je večeras jedne drugima doveo Veliki Njegoš i Jovica Aćin, sjajni pisac i umni knjigoznanac, ovogodišnji Njegošev laureate, te književnost kao njihov zajednički duhovni medij, zajednička muka i strast.

Ima jedna osobina kojom je natkriljeno sve što je pisac i intelektualac Aćin u svojemu životu radio i stvarao, što radi i stvara i danas, kao kakav mali, dobro ustrojen institut. To je činjenica, za prilike u našem svijetu ravna čudu, da je to sve rezultat individualnog pregnuća, vjere, strasti i znanja, izvan bilo kakvih formi pripadanja-grupnih, institucionalnih i političkih. Osobina je to koju nikada nije dovoljno naglasiti. Čisti rad velikog talenta, uma i znanja, udruženih u unutarnjoj uvjerenosti u smisao - zaključio je on.

1311jovicaacin

Odluku o ovogodišnjem dobitniku Njegoševe nagrade donio je Međunarodni žiri u kojem su bili Bogomil Đuzel iz Sjeverne Makedonije, Ivan Lovrenović iz Bosne i Hercegovine, Rusanka Lyapova iz Bugarske, Dušan Šarotar iz Slovenije, Gojko Tešić iz Srbije, Miljenko Jergović iz Hrvatske i Vlatko Simunović iz Crne Gore.

Inače, Žiri je ove godine razmatrao ukupno 21 knjigu autora koji pripadaju južnoslovenskoj književnosti.

Prema mišljenju Žirija, Aćinov je roman napisan “postupkom majstora koji suvereno vlada umijećem pripovijedanja, jednako kao i gradnjom vrlo složene romaneskne strukture”.

Na prvi pogled „Srodnici“ se mogu učiniti kao postmodernistička igra u kojoj se i sa čitaocem računa kao s akterom. No udio fino podložene ironije i autoironije, prisutan u podsloju teksta, razotkriva ovaj Aćinov roman kao djelo koje svoje postmodernističko porijeklo dovodi u pitanje i dokida, rastvarajući se kao roman s mnogim ozbiljnim značenjima. „Srodnike“ je moguće gledati i kao svojevrsnu krunu dosadašnjega Aćinovog književnog opusa, koji je u svim svojim razgranatim vidovima (pripovjedačkom, esejističko, romansijerskom, prevodilačkom, uredničkom) djelo jedne čudesne i potpune posvećenosti i predanosti književnosti kao životnom izboru“ - stoji u obrazloženju Žirija.

Njegoševa nagrada dodjeljuje se od 1963. godine, kada je prvi put uručena književniku Mihailu Laliću. Prvobitno je dodjeljivana jednom u tri godine, i to sve do 1997, kada je uslijedio diskontinuitet. Od 2013, Njegoševa nagrada dodjeljuje se svake druge godine.

Komentari: 24

GRAĐANSKI

13. 11. 2019 - 22:51

Juče, takođe na ''Analitici'', a povodom istog događaja - neki ''Alo, drug ...'' napisa' (meni uputi): ''Његошева награда се додељује књижевнику на целом Српском културном и језичком простору!'', pa da mu ovđe odgovorim: Prvo: Ti i ja njesmo drugovi! Drugo: Ne vrijeđaj podrazumijevajući Crnu Goru srbaljskim kulturnim i jezičkim prostorom! Treće: Njegoševa nagrada se dodjeljuje stvaraocima-piscima od Triglava do Đevđelije! Četvrto (u vezi je sa drugim): Krvno su ti/vam bliži Hrvati, Bošnjaci, Rumuni, Bugari i Makedonci, no mi Crnogorci - što se da viđeti i očito je kad samo pogledaš fizionomije Đukanovića i Aćina, koje su dvije sasma različite genetske ''galaksije''!
Brđanin Srbin

14. 11. 2019 - 00:22

Ja i ti nikad nijesmo bili isto nit ćemo kad bit,ni po naciji,ni po vjeri,ni po jeziku,ni po guslama,ni po DNK.Nikada ama baš nikada dok je svijeta i vijeka.
GRAĐANSKI

14. 11. 2019 - 07:48

Po DNK - ti nikad nijesi bio Srbalj - nit si ikad moga' bit Srbalj, ako se stvari naučno posmatraju i ako se istina poštuje! E, sad - čeljade može (dozvoljeno je to) obmanjivat sebe sama i u laži živjeti dok je svijeta i vijeka! Dozvoljeno je imat ''gusle'' u glavu, ali jedno je jedna jedina istina, a sasma nešto drugo lažavina i - življenje u ovome drugome!
zagrađanski

14. 11. 2019 - 08:31

Šta ti znaš o DNK neznaveni..zgražavaju se ljudi id tvojih gluposti i .................
GRAĐANSKI

14. 11. 2019 - 20:55

I ja se zgražavam zarad zlikovački ubijenih oko 10.600 (slovima: desethiljadaišesto) crnogorskih rodoljuba od 1918. do 1941. (uglavnom do 1929.), od strane nesoja iz Srbije i ovdašnjijeh kvislinga, a sve tokom krvave Karađorđevića okupacije! Zgražavam se nad zločinima koje učinje Srbija nad Crnom Gorom i zgražavaću se vazda! Nije ta tema ni primać još dovoljno objelodanjena! I opetovaću je bez patisanja!
Slučajni prolaznik

15. 11. 2019 - 09:10

Znači Srbi nas sredili ?Što ni Turci uspjeli nijesu'Lijepo je đed zborio ,,nema večijeh junaka od Srba!Svaka im čast .A ti se ne kači sa njim vidiš kakvi su ...nestaj im na crtu
GRAĐANSKI

15. 11. 2019 - 11:33

Đed ti je bijo baš nečesovo bistro i realno momčece: Srbalj8ma je bilo potrebito 415 godinah (1389.-1804.) da po-dignu Prvi srbaljski ustanak; da potlje pogibije od po 350-450 'iljada Francuza i (znači toliko) Engleza na začetku probijanja solunskog fronta 1918. trče za konjskijema repovima Austro-Ugarske vojske koja je bila u povlačenju (srbaljska vojska je prolazila čak po cca 50 km dnevno - a "Enciklopedija Britanica" veli da je: ondašnja pješadija sa ondašnjom opremom u prośeku mogla prijeć 40 km); Ahtisari vam jednijem potpisom zanavijek oduze cca 15% "tamo vaše kolekve" (i to zanavijek)), a vizi junaci (samo takvizi) - ništa! Ni repom vi vala ne basta kopornut-mednut! Što đedov našljedniče, časkom, sa svojom družinom - bastadurski ne skokneši (ne skoknete) i "oslobodiš" Kosovo i otmeš ga (skupa sa Metohijom) iz Albanskijeh rukah! A? Strahić (ti) kašu 'ladi!
Slučajni prolaznik

15. 11. 2019 - 12:00

NEČASOVE ISTORIJA SE UČI PO ISTORIJSKIM PODACIMA A ONI GOVORE Poslije temeljnijeg izučavanja te problematike, N.A je ljetom 2016.g. otkrio javnosti da nije pobijeno 9.000 zelenaša- već 35. puta manje, tačnije 257. osoba. Nije zapaljeno 6.000 kuća, već 50. puta manje- 120. kuća. Iz drugih izvora saznalo se da nije emigriralo iz zemlje 6.000 zelanaša već četiri puta manje- njih 1.600, te da se većina njih vratila u zemlju poslije amnestije 1922. godine. I na kraju, nije strpano u zatvore 4.000 zelenaša već 16. puta manje, tačnije- radilo se od 200 do 300 osuđenika.
GRAĐANSKI

16. 11. 2019 - 08:05

Daj ti nama ovđe: ime autora, naslov knjige, ko je izdavač i godinu izlaska knjige iz štampe - i knjige u kojoj se tvrde jedni i knjige u kojoj se tvrde sasma drugačiji podaci! Do tadijer - ne mlati!
Slučajni prolaznik

15. 11. 2019 - 12:03

ZA tvoje bolje informisanjem oj praded je jedan od vođa Hercegovačkog ustanka ..nije se krio ženi pod suknju ka ti i tvoja familija..nečasovi jednii KUKAVICE
GRAĐANSKI

15. 11. 2019 - 13:09

Zabolje me ćošak za Hercegovinu u njezine Guzine, Kravarušiće, Pićetine, etc
Slučajni prolaznik

15. 11. 2019 - 17:19

GLUP LI SI BOŽE MILI...DA NEVJERUJE ČOJEK
GRAĐANSKI

16. 11. 2019 - 05:59

SINJA KUKAVICE, ajde časkom skokni na Kosovo (i Metohiju)! Priznaj ovđen da ti ne basta skoknut - JUNAČINO srbaljska! Portali, pokajanja, krsne slave, džade, kafane, 4 zida, uz rakijski kota, ... - tudijen srbuješ, je li, gedžovanima burazeru?! Zastiđe tvoje srbaljsko!
Slučajni prolaznik

16. 11. 2019 - 08:58

Od nas Čevljana CG nije imala većih junaka a ti učuti .Reče mi jedan čoek da je tebi partizansko ime bilo ZEC zbog brzine jeli'''''????
GRAĐANSKI

16. 11. 2019 - 08:17

CRNA KUKAVICE, ajde časkom skokni na Kosovo (i Metohiju)! Priznaj ovđen da ti ne basta skoknut - JUNAČINO srbaljska! Portali, pokajanja, krsne slave, džade, kafane, 4 zida, uz rakijski kota, ... - samo tudijen srbuješ, je li?! Zastiđe tvoje srbaljsko!
Bjeli Pavle

14. 11. 2019 - 15:01

Ako su tvoji preci iz anadolije moji nijesu ako si ti haremske svijesti ja nijesam ako se ti ponosis cele kulom ja se ponosim Tabljom ako ti pripadas genocidnom stpskom narodu eto ti ga za Crnogorce to niko ne moze ni pomislit i ovako do ujutro no jos kad bi mi odgovorio odkud srbima plemena srbi u CG su organizovani u plemena a u srbiju nijesu culi ni za brastva a braca ste tobos
Slučajni prolaznik

15. 11. 2019 - 09:11

Kako haremska svijest a jedini u istoriji ,uspjeli ,da pobjede Crnu Goru
za srbina brdjanina

14. 11. 2019 - 17:01

Kako mogu bit isto djeca robova i djeca vitezova
UMJESTO

14. 11. 2019 - 07:00

OVAKO GLUPOG ,PROSTAČKOG I OGAVNOG KOMENTARA GOSPODIN GRAĐANSKI BI TREBALO DA PROČITA BIOGRAFIJU jOVICE AĆINA...TAMO BI NAŠAO PUNO LIJEPIH STVARI..NAPROSTO ČOVJEK JE VRH..KO ZNA KO NEZNA ..NIKADA NE ZNAO
uffffffff

14. 11. 2019 - 08:38

...e gospodine UMJESTO......sta reci za Vas rjecnik...vrh....i Vasa kletva...nikad ne znao...govori da da ste prava zadusna baba koja kune...a ko kune,neka se ne nada dobru...
umjesto

14. 11. 2019 - 09:01

Znači ,po brzini odgovora GRAĐANSKI ,vam je BOT ..SVAKA VAM ČASTsami postavljate pitanja ,sami odgovarate NEČASNA RABOTA
uffffffff

14. 11. 2019 - 09:38

UMJESTO.....ko o cemu baba o priganicama ....hahhahahha
GRAĐANSKI

14. 11. 2019 - 10:00

Srami se tvoje neistinite tvrdnje!
Oksim

14. 11. 2019 - 03:38

A je li vam medju goste bio i Blećkivić kojemu isto tako dodijeliste Njegoša na bruku i sramotu Crne Gore!?
Novi komentar